DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 67 — Potanko iztraživanje dokazalo je, da su ti koluti očevidne posljedice prerašćivanja jedne rane, kakva slična prerašćivanja i onda nastanu, ako mi stablo nožem u kolutu do drvenine prorežemo, a da substancu kore ne oduzimljemo. Dalnja iztraživanja dokazala su, da nije zareznik ili kakova vanjska ozleda uzrok te bolesti, nego da su ti koluti posljedice jedne bolesti kore. Ova bolest bi se u tom sastojala, da „lenticelle" obole, te se ta bolest prama nutarnjoj strani stabla širi, što je uzrokom, da je na takovih mjescih stvaranje drvenine na jednu do 2 godine prekinjeno. Osebujnost te bolesti je ta, da nastanu lenticellarni pupi, koji su regularno uzporedani kao i novo stvaranje kore na takovih mjestih, ne obazirajuć se na to, da je cieli tok bolesti analogan svrabu koruna." Konačno piše Hartig: kružna bolest neima u ostalom šietonosni upliv na rast biline; — do sada sam ju ja u dobro uzraslih sastojinah našao, dapače više na stablih prvoga i drugoga razreda visine, nego na onih manje visine. Kako se iz gore navedenog razabrati može, nije faktični uzrok te bolesti naveden. Prošav njeku šumu i motreć stabalje pružila mi se je prilika, da sam tako rekuć samo slučajno na to naišao, što me ponukalo, da o tom pišem. U mjesecu svibnju opazio sam u mladoj 15—20 godišnjoj bukovoj sastojiui, da su njekoji bukvići u visini od 0 50 do 5 m. a u intervallih od 15 do 80 cm. okruženi bili t. j . okolo vrlo oglodani, a malo zatim opazio sam miša „Myosus avellanariusa, kako marljivo radi, skakajuć od jedne grančice do druge. Motreć i tražeć u šumi opazio sam, da se ta oštećivanja na potištenih stablih izpod 10 cm. promjera ne nalaze. Najveći dio oštećivanja potekao je od prošle jeseni, što odtud proizlazi, jer je na rubu ozlede prerašćivanje počelo. Ti koluti su jedva 2 mm. široki, te pokazuju kod točnijeg iztraživanja višeput i odtisak od dva uzporedno stojeća zuba. Svakako je karakteristično, da se ta ozledjivanja kroz glodanje u širinu ne šire, već se samo u širini dvajuh sječnjaka u duljinu protežu. Ova izglodana crta diže se okolo stabla poput vijka i to tako, da se kod jednog okretaja okolo obadva stabla medjuprostor od 10—15 mm. pokazuje; najviše protežu se ove crte 1^/2 puta okolo stabla, a smjer tih spirala je uviek sa malom iznimkom od lieve strane na desno. Ovakova oštećivanja vidio sam na gladkoj kori. Dodje li kakova grančica na put, onda prodje odnosno preskoči glodavac istu, te na drugoj strani n prvobitnom smjeru glodanje nastavlja. Zle posljedice neima takovo ozledjivauje, jer rane već nakon 3—4 god. podpuno presašćivaju. Rastenju samom, odnosno priaastu vidljivo to okruživanje škodi, a u drvu nastanu kvrge, što je tim više na uštrb dotične šume, pošto su naročito domi |