DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 ~ nego i svih nuzgredaih grana privrede. To bi bilo ne samo nuždno, nego to bi bio- i jedini pravi put — jer je očito, da mi u razmjerju produkcije trošimo do tri puta više radne snage, nego što je potrebito, a prema tomu nije čudo, da nemožemo napredovati. Da nam osim toga i radne snage manjka, dokaz je očiti, što za vrieme gospodarstvenili poslova dolazi k nama stranog svieta radi zaslužbe, koji često sav čisti prihod sobom ponese. Onaj, koj bi bio kadar produkciju gospodarstva u obće podvostručiti, učinio bi si neumrlu slavu. Da je podvostručenje gospodarske produkcije moguće, iztaknuto je napred. Ako bi se gospodarenje tako upriličilo, da ono svim očekivanim zahtievom udovolji, a osim toga i po namirenju svih troškova stalnu čistu korist pruža, onda bi se učinilo sve, što se od racionalnoga poljodjelstva očekivati može. Na tih načel´.h imalo bi se upriličiti gospodarenje vinograda, vrtova, livada i pašnjaka, imenito imalo bi se o tom nastojati, da naši pašnjaci, kakovi su danas, nebudu prave zaprieke racionalnom uzgoju marvogojstva. Kad bi se sve dosadanje mane u gospodarstvu uklonile, neima dvojbe, da bi se gospodarska produkcija podvostručila, a tada bi postali neopravdani zahtjevi na šume kao na glavnicu, koja baca kamate, te se nebi sjekle i harale šume, a nebi ni žiteljstvo, ni ini posjednici zatim išli, da se šume okrče radi pretvorbe šumskoga tla u drugu (poljsku) vrst kulture. Zaključujem s uvjerenjem i tvrdnjom, da je umanjenje šumske površine, a povećanje inih kulturnih površina na račun šumskog tla na štetu ne samo blagostanja u obće, nego naročito i na štetu svakoga pojedinoga vlastnika, bio taj posjednikom šuma ili bavio se poljodjelskom produkcijom, pa da je pravo razmjerje uvjet i posljedica napredka obijuh grana narodnog gospodarstva. Želio bi, da se tomu važnomu pitanju u mjerodavnih krugovih dužna pažnja posveti. Netrebam ni spomenuti, da je tomu skrajnje doba, da se na to sva potrebita pozornost svrati, ako želimo, da u kulturi i civilizaciji obzirom na žalostno stanje našega poljodjelstva nazadujemo i da nas nestigne žalostna sudbina tolikih njekoč kulturnih i imućnih naroda i država, nalazećih se njekad u našoj najbljižnjoj blizini. I tu će nam moći biti učiteljicom kulturna historija. Tko jednom pade u blagostanju, težko i riedko se već pridigne, pa nebi želio, da to postigne jednoč naš ubavi kraj i hrvatski narod. Miilierov medjutimni prevršni sjek za gojitbu hrastika. Piše Tomo Gvozdanovie. Prigodom izleta hrvatskih šumara za svoje ovogodišnje šumarske skupštine bilo je prilike veliko površje mladih hrastika promatrati, u kojih je nadzornik šuma kneza Schaumburg-Lippea gospodin Miiller razlagao prevršivanje potištenih stabalaca, da tako uzmogne vladajuća stabalca sastojine u svom rastu pridignuti. |
ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — Postupak s^mog prevršivanja sastoji se u sliedećem: Čim u 10—15. godini mlada šuma ponaraste 3—5 met. visoko, te se u gustom sklopu znatno počme stabalje medjusobno potiskivati i boriti se za svoj obstanak, tada je tuj gosp. Miiller umjesto običnog proredjivanja zaveo t. zv. prevršivanje pomoćju u tu svrhu posebno priredjenog oruđja na dugih držcih. On daklem neposječe stabalca pri zemlji, kao što to kod običnog proredjivanja biva, već ga 1´3—1´5 mt. iznad tla kroz radnike pomoćju njeke vrsti lahke bradvice na 1—1-3 met. dugoj nasadjenoj držalici prevršuje, odsjekavši takovom mladom stabalju čitave krošnjice. Ovakovim prevršivanjem nije podsastojini za uviek kraj učinjen, već ona i poslie toga živi, ali je uslied prevršivanja mnogo kraća postala od vladajuće glavne sastojine. Uslied toga nastanu dotične godine, kad se prevršivanje preduzelo i provelo, prividne praznine na onih mjestih, gdje se nalaze prevršena stabalca, čega radi je tada omogućen i pospješen veći pristup zraka. Najliepša stabalca ostanu u nekom pravilnom razmaku netaknuta i može se reći u sklopu od 0´7—08, dočim potištena i prevršena stabalca, koja zapremaše ostatak sklopa od 0´3—0-2, zadobiju novu umjetnu krošnju uslied svoje izbojne snage, koja u hrasta traje sve do 60 godine. Naravno, da je poslie samog prevršivanja podsastojine zadobila netaknuta glavna sastojina slobodnije stanje, a isto tako je uslied nastavše prozrake sklopa od 0-3—0´2 omogućen veći pristup zraka i svietla, uslied česa krošnjice neprovršene glavne sastojine sa svojim Ušćem laglje se mogu razvijati i crpsti hraniva izuzduha. Nadalje se je poradi većeg pristupa zraka i svietla pospješila raztvorba humusa, te po tom se umnožila hraniva ne samo za glavnu sasto. jinu, već takodjer i za podsastojinu. Mi znademo, da se humus u gustom sklopu mnogo teže raztvara, nego li u redjem, dapače se on tim bržije raztvara, čim je redji sklop. Poslie prevršivanja poskoči kvantitativni prirast do 20°/„, buduć su se umnožala hraniva pospješenom raztvorbom u samom tlu uslied većeg pristupa zraka i svietla. Predstaviv si takovu mladu hrastovu šumu sa 3—4 metr. visine, u kojoj je visina krošanja kod bivšeg sklopa od 1-0 zapremala ´/» —V* totalne visine, koje krošnje označujem sa I. razredom, to počimlju kod takovog ||stabalja najdolnje grane obično iza 2—3 metr. iznad tla. Krošnjice dakle sa visinom od 1 metr. uz vitku stabljiku mogao bi pritisak sniega brzo pognuti i dapače prelomiti, a da to ne bude, pripomognu novoizbijene krošnjice prevršenih stabalaca. Kada je radnik iza prevršivanja ostavio TS—r5 m. visoku deblovinu, to se je novoizbijena krošnjica sa 0´5—1 metr. dugimi izdanci razgranala opet na sve strane, te time ponovno prekrila razgaljeni sklop od 0-3-02, a istodobno podbočila dolnje granje vladajućih stabalaca glavne sastojine. Sad se krašnjice glavne sastojine nalaze slobodne iznad novoiztjeranih krošnjica prevršenih stabala. Prve godine poslie prevršivanja je vladajuće stabalje, kako već rekosmo, 3—4 metr. visoko, a dolnje granje počimlje 2—3 metr. iznad zemlje, pa buduć da je prevršeno stabalce 13—1"5 metr. visoko, a sa pridoraslimi izbojci nove krošnjice od 05—1 metr. iznosila bi po tom ciela visina prevršenog stabalca sa |
ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 31 — novoizbijenimi izdanci krošnjice 1´3 + 0´5 — 1-5 -f-1 = 1-8 — 2-5 metr. Posve je naravno, da već poslie prve godine umjetne krošnjice prevršenog stabalja moraju krošnje vladajućeg podupirati, a poslie iza 2—3 godine biva to podupiranje još veće prema tome, kako razvoj novoizbijenih krošnjica prevršenog stabalja napreduje. To medjusobno podupiranje traje tako dugo, dok napokon ne nastupi formalna borba za obstanak izmeđju glavne sastojine i podsastojine, u kojoj dakako prevršeno stabalje mora vladajućem kao jačem konačno podleći. Borba izmedju vladajućeg stabalja i prevršenog imade dosta zlih posliedica. Ponajprije kvantitativni prirast se nikada ne može ovim načinom uzgoja onako uzdići, kao što se to kod običajnog proredjivanja uzdigne. Kod običnog se proredjivanja podsastojina posve odstrani već prema tome, na koji smo stupanj odlučili sklop l´O prekidati, a glavna sastojina zadobije uslied toga mnogo više prostora za svoj razvitak, te po tom i mnogo više hraniva dobiva kako iz uzduha, tako i iz samog tla (zemlje). Uslied toga glavna sastojina kod običnog proredjivanja znatno više poskoči u kvantitativnom prirastu (307o), nego li kod Miillerovog medjutimnog prevršivanja, buduć sva ona hraniva služe jedino glavnoj sastojini za razvoj, koja ali kod medjutimnog prevršivanja podsastojina i nadalje zajednički crpi sa glavnom sastojinom, uslied čega biva glavna sastojina prikraćena u slobodnom uživanju hraniva iz tla i onih iz uzduha. Bezdvojbena je istina, da vladajuće stabalje biva umjetnimi krošnjicami prevršenog podpomagano i osigurano protiv pritisku sniega i poledice. Kod Miillerovog prevršivanja ne samo da nije polučen toliki kvantitativni prirast, kao što je to kod običnog proredjivanja kao najnaravnijeg, već takodjer i kvalitativni prirast bude unazadjen, od kojega su ovisna sva tehnička svojstva, a od ovih opet uporabivost i sama ciena drveta. Motreć kneževske šume oko Slatine po metodi g. nadzornika Miillera medjutimno prevršivane, opaža se, da su se bivše krošnjice, zapremajuć ´/* ciele visine tako razvile, da sad zapremaju pretežno ^j* ciele visine. Kod tih je stabalaca deblovina ne samo granata, već takodjer i vrlo savijena i neuzpravna, što sve znatno umanjuje kvalitativni prirast, a po tom i tehničku vriednost drveta. Po mom tvrdom uvjerenju nastaju Miillerovom metodom sliedeće znamenite mane: 1. Unutar deblovine poskoče godovi istina za 207o u debljini naproti bivšim godovom, ali i brzo uslied razvoja umjetnih krošnjica abnormalno padnu, jer ona hraniva, koja kod običnog proredjivanja samo glavnoj sastojini služe, kod ove metode služe takodjer i podsastojini za hranu. Poradi toga postaje vez izmedju partije godova nenormalan i bezdvojbeno će takove šume postati vrlo okružljive; posliedica će toga biti crvena i biela trulež, te će se konačno šupljina pojaviti. Ne samo uzduž godova, već takodjer i uzduž srčenih trakova moraju se te bolesti pojaviti. 2. Mi znademo, da se poslie samog prevršivanja krošnje vladajućeg stabalja naglo razviju i mnogo teže postanu, a vitka i nježna deblovina došavši |
ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 32 — pod pritisak znatno pojaćane krošnje mora se ma gdje mu bilo drago nakreniti ili zaviti, te kroz to postaje deblovinaneuzpravna, Uslied tih zavoja nastaju u nutrašnjosti deblovine pletenci ili t. zv. striicker. Iz ovakove deblovine odrezani trupci vrlo su kratko cjepivi, ako li su pako opredieljeni za tesanje ili rezanje, onda pokazuju razmjerno vrlo mnogo odpadka naproti onoj deblovini, koja je uzpravna i gladka. Kod tesane robe ne smetaju toliko gore navedene mane, koliko kod cjepane i rezane robe. Mogao bi gdje tko reći, da te mane po vremenu same po sebi izčeznu, ali bi se onaj kruto prevario, koji bi tako mislio, jer navedene mane samo na oko izčeznu, a u nutrašnjosti deblovine one ostaju kao trajno obilježje tog nekorektnog postupka. Navedene mane ne umanjuju samo kvalitativnu vriednost deblovine, već takodjer silno uplivaju na postotak odpadka. Ako analizom iztražimo nutrašajost stabla ovim načinom kroz cieli viek gojenog, naći ćemo vazda, da uzduž ciele deblovine već jednom zauzet oblik u ranoj mladosti ostane kod iste krošnje nepromjenljiv, a s njime naravno ostane i sama mana nepromieuljivom. Koliko goder puta učini šumar tekom gojitbe u sastojini prelaz iz jedne krošnje u drugu, toliko abnormalnih prelaza nastupi u samoj deblovini. Ako n. pr. krošnja naše sastojine zaprema prije proredjivanja 1/4 ciele visine, što imenujemo I razredom, pak mi tada sastojinu proredimo bilo običnim, bilo Miillerovim načinom tako jako, da poslie tog proredjivanja krošnje budu zapremale ^^ — ^U ciele visine, što označujemo sa II—IV razredom krošnje, tada će uslied toga prirast kvantitativni silno poskočiti, a i sami godovi mnogo širji postati. Dok goder su sastojine sa krošnjom od ´/i ciele visine t. j . I razredom gojene bile, dotle su godovi istina uži, ali i pravilniji bili. Čim su krošnje poslie proredjivanja zauzimale %—^/4 ciele visine, odnosno krošnje III—IV. razreda postale, tim su godovi abnormalno širji postali. Ako li pako tekom dalnje gojitbe pustimo, da se krošnje tako sklope, da opet zadobiju prvašnji svoj oblik t. j . da budu zapremale V4~V2 ^´^^^ visine, tada ponovno postanu godovi mnogo uži, te tako zadobiju prvašnju svoju širinu. Upravo radi abnormalnog razvoja godova nastaju medju njima pukotine uslied smrzelji i to na onom mjestu, gdje nastaje prelaz iz najužeg goda u najširi. Medju užima godovi je obično veći vez, nego li je to medju širima, pak radi toga ovi poshednji moraju popustiti i rastaviti se od užih godova. Kada se u zimi drvni sokovi smrznu, a uz to počme malo žešći vjetar duvati, te sa velikimi i težkimi krošnjami nihati, tada najviše ovakovih pukotina nastane medju godovi, koje nazivljemo okružljivošću. Ovakove pukotine kasnije budu inficirane od gribova, uslied česa se počme drvo u svojoj sadržini razstvarati, te tako nastaje biela i crvena trulež. Svi ovakovi štetni pojavi opažati će se u sastojinah, koje se goje i u obde budu gojile Miillerovim prevršnim sjekom, buduć je to najnenaravniji način, kojim se samo tlo izcrpljuje i slabi za buduća vremena, a kvaUtativni se prirast sastojine njime pogotovo umanjuje. U najnižoj se deblovini imade vazda i najbolja dobrota drva tražiti, koja od tla |
ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 svojih 4—6 metr. visinu zaprema, a oko 207o cjelokupne deblovine iznosi, koja naproti deblovini spram vršku i dvostruku vriednost reprezentira. Upravo se stoga u ranoj dobi mora paziti, da se kakova pogrieška ne učini, jer bi se time vriednost sastojine znatno umanjila, a Milllerova metoda upravo umjetnim načinom stvara navedene mane u 15-godišnjoj sastojini, koje kroz cieli život u njoj trajno ostaju. Glede gojitbe naših šuma moj je princip taj: Kopiraj tvoje poučke iz same prašume, jer ćeš tamo naći najzdravije i najuzornije sastojine, ali za to u njih neima prelaza iz jedne krošnje u drugu, već je oblik krošnje cieli viek takav, da ona uviek zaprema Vs ciele visine, daklem izmedju našeg I. i II. razreda krošnje. Kod takovog se oblika krošnje i odlikuju sastojine sa svojimi najizvrstnijimi tehničkimi svojstvi, koja se kod nijednog umjetnog načina u takovoj mjeri ne mogu polučiti, pa makar se sva sredstva po šumarih najopreznije uporebljivala, koja nam to sama znanost pruža. Tko daklem želi najveći postotak gradje postići, ali uz najmanji kvantitativni prirast drva, neka od sjemena pak sve do smrti goji svoje sastojine sa najmanjom krošnjom, a tko pako želi najveći kvantitativni prirast polučiti, neka goji svoju šumu sa najvećom krošnjom. Okrstimo li u prvom slučaju najmanju krošnju sa I. razredom, a u drugom najveću krošnju sa IV. razredom, tada je izmedju njih ležeća krošnja II. razreda najbliža onim krošnjam, koje u prašumi nalazimo. Gojili mi šumu sa ovom ili onom krošnjom, odredjen joj oblik ne smije do uporabe nikada naglih prelaza doživjeti, ako nam nije zadaća našu šumu pretvoriti u ,Spitals-Wald´´. Iz navedenih razloga nebi nikome preporučio medjutimni prevršni sjek, a po gotovo ne za naše imovne obćine; jedino se njime može baviti onaj, koji se hoće u pomanjkanju posla baviti pukim eksperimentiranjem, nu na štetu samog šumoposjednika. LISTJ^JEC. Zakoni i normativne naredbe. Nakon provedene segregacije paše i šume izmedju vlastelinstva i podanika neumjestno je zahtjovati izpunjenje urtaarske zamjentae. Osudom o toj segregaciji razriešen je svaki urbarski odnošaj, pa je prestala i nadležnost urbarskoga suda. „Mjesečnik pravničkoga družtva u Zagrebu" priobdio je u broju 12 od god. 1895. sliedeći slučaj: Godine 1838. skopiše ugovor o urbarskoj zamieni barun F. 0. Gr. kao vlastelin i posjednik dobra H. s jedne, a njegov kmet Petar K. B druge strane tako, da vlastelin kmetu dade za njegovo urbarako selište, obaižuće l*/8 selištne kompetencije, ugovorom količinu alođialnoga posjeda. 0 toj posredstvom urbarskog suda županije V. provedenoj mieni izdana bi izprava ,litterae testimoniales" u 6 primjeraka, u kojoj je konstatovano, da je zamjenba svršena^ 3 |