DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 340 — Od biela javora ima u Gorskom kotaru divotnih stabala. Najljepša i najveća je šuma u Javorovoj draži na Bitoraju. I Javorje, kao i Jarovova dolina dobiše ime od ovoga uglednoga stabla, koje u perivojima goje takodjer u više odlika. Prekrasan je ures bukove šume negnilj ´ (Laburnum vulgare; Kleebaum; Goldregen,) u kojega su dugi grozdovi puni žuta leptirasta cvieća, a listovi trojni, kao u djeteline. Oko Fužine nije negnilj riedak, a kod Lica ima i draga Negnjila. Ima ga i na izvoru Cabranke, a na Hribu stabala od 60—110 cm. objama i velika mora da je naslada za oko, kad se mjeseca lipnja gizdavim cviedem okite. Od negnjilovih srodnika raste u Gorskom kotaru C y t i s u s nigricans, C. capitatus, a na Velikoj Viševici C. radiatus , koji joj pokriva nialone cijelu tjemenicu. Od žutica (Genista) četiri vrsti. Genista tinctoria obična je po prisojnim, pieskovitoilovastim obroncima i željezničkim nasipima, odavajudi se ved iz daleka zlato-žutim, leptirastim cviedem. Po sploštenoj, člankovitoj stabliki prepoznat ćeš G. sagittalis (Fužina, Crni lug, Gerovo), koju, jer je kao izpretrgana, zovu „pretrganka" . Riedka je Wulfenova Genista silvestris, koju sam dosele našao smao na tjemenici Medvedjaka kod Lica, a najzanimivija povaljena G. heteroacantha, koja raste po mršavim pašincima Ličkoga polja, a inače kod Ogulina i u šumici Jasikovcu kod Gospida. Jasen, briest i lipa rastu ponajviše uz šumske okrajke i ne manjhaju cielomu Gorskomu kotaru. ^ Ovo sam ime zabilježio u Licu, a zovu to stabalce toga radi tako, jer mu drvo težko gnije. — Laburmun alpinum (= Cytisus alpinus), nisam u Gorskom kotaru našao, ali ga poznam sa Zagrebačke gore izpod sv. Jakova. Listidi su ovoga dugoljaato-bodkasti te goli, kao što i peteljke, cvjetne stabke ikomuške, rieko s dola dlakave (Cyt. alp. var. p 11 o s u s Wettst.) Grozdovi su 25—30 cm. dugi, rahli, goli, visavi (macrostaeliys Wettst.) ili kraći, više manje pridignuti (microstachys Wettst.), cvieće manje i blieđje, sjeme zagasito-žuto. — Negnjilj ima tupe listide, koji su na naličju svilasto-pusteni, kao i peteljke, cvietne stabke, časke i komuške; grozdovi su zlato-žuti, 15—20 cm. drugi i procvatu 14 dana prije od negnjila alpinskoga. |