DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 551 — notu gospodarstvu, davalo pravac našem nutarnjem kulturnom radu; narodno je gospodarstvo dakle ona važna proizvodnja, ikoja unapredjenjem svojim jedino može dati pogodnosti za unapredjenje drugih vrsta radinosti, i od koje u prvome redu zavisi polet i uspjeh svekolikih kulturnih pokušaja. Našoj narodnoj ekonomiji i našem šumarstvu, trebalo bi stručnih škola u prvom redu i poslie čitav niz poljoprivriedno-šumarskih ustanova i sredstava, pomoću kojih bi unieli u masu naroda poljoprivriedno i šumarsko znanje, potreban Čitav niz poljoprivriednih i šumarskih zakona i zakonskih propisa, kojim bi se zaštitio i obezbiedio racionalniji način rada. Da bi se sve to što pre i što cielishodnije izvesti moglo, potreban je u prvom redu veliki broj akademijskih obrazovanih poljoprivriednika i šumara, a ove bi, kao što gore dokazasmo, najpre i najjeftinije dobili, kad bi se na našoj Velikoj školi (budućem univerzitetu) ustanovio: »PoIjoprivriedno- šumarski odsjek"*). U nadi, da će se ovom za nas važnom pitanju, sa nadležnog mjesta veća pažnja posvetiti, iznesosmo naše skromno mišljenje, ne bi li se ova po kulturni razvoj i napredak naše zemlje vrlo važna ustanova, u diskusiju uzela, i tako što prije do ostvarenja došlo . . . jer »Vrieme je novac, vrieme je zlato Životno dobro, narodno blago«! Sitnice. Upliv svjetla na razvoj bukovih pupoljaka. U tom pogledu poduzeo je L. Jos t obsežne pokuse i došao do sliedećih rezultata. 1. Na pol zasjenite, odnosno u tmini nalezeće se grane, U koliko je stablo u svjetlu stajalo razvilo je posve normalne pupoljke, usuprot oni pupoljci, koji su u tmici bili, niesu potjerali. Na taj način može se razvoj pupoljaka punu godinu dana zapriećiti. Posebni pokusi dokazali su, da je upliv svjetla kod razvoja pupoljaka neodvisan od asimilacije. 2. Ako su biljke posve u tmici, tada se pnpoljci doduše razviju, ali u relativno neznatnom broju. 3. Ako je biljka posve u tami, a samo pojedini pupoljci u svjetlu, tada se je tih nekoliko pupoljaka razvilo, dočim je tisuća onih u tmici ostalo nerazvijeno. Iztraživatelj svadja taj pojav na medjusobno djelovanje *) Naknadno smo izvješteni, da je akademijaki aavjet Velike Škole predložio, da se na buđudem univerziteta u Beogradu ustanovi „agronomski odsjek politehničkoga fakulteta," |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 552 pupoljaka, koje se sastoji u totn, da su za razvoj pupoljaka u svjetlu stanovite tvari nuždne. Takovih tvari mora da na svakom đrvetu jako malo ima; nekoji pupoljci, koji su razvijeniji od drugih, povući će te tvari k sebi, te će se usljed toga moći i u tmici razviti. Nu za razvoj svihkolikih pupoljaka ne dosiže ta tvar; sa razsvjetom mognće je svaki pupoljak prisiliti da potjera. Kulminacija poprieenog´ prirasta. Iztražujuć narav toga prirasta, došao je W. Weise do sliedećih rezultata. 1. Kulminacija poprieenog prirasta pada u onom slučaju, ako se ne računaju predužitci (proriede) već samo sitno kiće veoma rano. 2. Cim se predužitci uračunaju, zategne se (dolazi kašnje) kulminacija. 3. Sto kasnije pođjemo proriedjivati, tim kasnije pada kulminacija poprieenog prirasta. 4. Ne računamo li kiće, tada se u gornja tri slučaja (1—3) kulminacija zategne. 5. Pojedina stabla priiašćuju po posve drugačijem zakonu, nego 1 sastojina. Kulminacija pojedinoga stabla pada prema debljini i starostii koju stablo postigne, u veoma razdalekom razdobju. Najjača stabla priraštuju još i nakon liiO godišnje starosti. 6- Obzirom na te okolnosti, ne može se preporučiti, da se obhodnje ustanovljuje polag najvišeg prihoda drvne gromade. Mienjanje temperature u nutrinji stabla. Prof. Dr. Princ u Bruselju bilježio je kroz 19 mjeseci i to od 4. kolovoza 1890. do 5. ožujka 1892. temperaturu jedne topole, koja je veći dio dana bila sunčanom svjetlu izvržena. D tu svrhu probušio je on dotično stablo, koje je 71 cm. debelo bilo, u visini od 1-27 m. povrh zemlje, tako da je li tu 2 cm. široku na sjevernoj strani nalazeću se luknju mogao položiti Fuessov therraometar. Prazninu luknje (izmedju thermometra i drveta) izpunio je sa lanom napojenim sa parafflnom. Temperatura je odčitana svakoga dana o podne, a rezultati su po C. sliedeći: 1890/91. kolov. ruj. list. stud. pros. siečanj, veljača Temperatura stabla 15-8 150 11-2 6 4 -1 1 —2-8 —0-5 » zraka 17 0 15-2 9-4 5-2 -4-5 —1 9 —2-5 1891. ožujak, trav., svib , lipanj, srpanj, kolov. rujan. » stabla 4 2 7 0 132 14 5 155 14-9 148 » . zraka 4 3 6-3 116 15-2 16 3 15-4 iBS 1891./92. listop. stud. prosin. siečanj. veljača. Srednja. » stabla 12 7 5 1 39 1 0 2 9 8 08 » zraka 11-5 3 9 3-7 0 8 2 5 7 89 |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 553 — U prosincu 1890. dosegla je temperatura u nutrinji stabla minimum od —8-6" i to onoga dana, kada je i vani zračna temperatura —130^ imala. Stablo je bilo tada posve smrznuto, jedino žilje, koje se je nalazilo dublje od 60 cm. pod zemljom, imalo je temperaturu preko ledišta. Stablo je bilo kroz tri mjeseca zamrznuto t. j . od 1. prosinca pa do 4. ožujka. Pomnjiva opažanja dokazala su, da se stablo počima kod 0´4" C. smrzavati. Najviša temperatura u nutrinji stabla nastupila je već na 15. svibnja i to sa IS´O" C.; istoga dana bila je srednja zračna temperatura 13", a dva dana prvo toga najviša srednja temperatura sa 18". Najviša danja temperatura zabilježena je n mjesecu lipnju 1891. a imala je 22´3*´. Obćeniti rezultati mogli bi se ovako složiti: Srednja temperatura stabla jednaka je temperaturi zraka. Nu razlika izmedju tih srednjih temperatura iznaša za pojedine mjesece 2—8". Promjene u temperaturi potrebuju barem ´jedan dan da prodru do srčike stabla. Pojedinih dana može razlika izmedju temperature zraka i stabla 10" i više stupnjeva iznašati. Kada temperatura vanjskog zraka izpod ledišta pade, tada ostane temperatura u stablu dulje vremena konstantna, doklegod se sok posve ne smrzne. Treba najmanje jednomjesečna zimna perioda, da se svekoliko stablo smrzne, a opet isto tako treba mjesec dana, da se posvema odmrzne. Drvo postigne absolutni maksimum temperature mnogo prije nego li vanjski zrak, i to usljed upliva proljetnog sunca, još prvo nego li je stablo posve prelistalo. Kada stablo prolista, onda temperatura sve to manje skače; za najveće ljetne žege kreće se oko 15", riedko kada za 2" rasteć ili padajuć. latenzivnost kolanja soka raste sa temperaturom ali nakon što je minula perioda najveće žege (srpanj, kolovoz) pada množina soka na minimum, a počam od sredine listopada prestane cirkulacija soka posvema. Visoka škola za zemljoteživo u Beču. Kako je poznato nije visoka škola ža zemljotežtvo u Beču imala svoje vlastite sgrade, nego je bila smještena u dvije privatne sgrade u Lauđon i Skodagasse Josefstadtskog predgradja. Ove godine sagradjena je troškom od 630.000 for. na tako zvanoj Tlirkenschanze u XIX. predgradju nova sgrada, u kojoj će se predavati šumarstvo i gospodarstvo. Rektorom za godinu 1896./7. izabran je dvorski savjetnik Dr. W. Exner, a svečana inauguracija kao i otvorenje nove školske sgrade sbiti će se u isti mah. Želimo novoj školi, da bude kao i njene predšastnice Mariabrunn i Beč odličnom odgojiteljicom šumara sveukupne naše monarkije. Državne šume u Ugarskoj i Hrvatskoj. Ugarska posjeduje 2,201.600 a Hrvatska i Slavonija 500.422 katastralnih jutara državnih šuma, koje stoje pod vrhovnom upravom kr. ugar. ministarstva za poljo 40 |
ŠUMARSKI LIST 12/1896 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 554 — djelstvo. Lokalna uprava razdieljena je u Ugarskoj kako sliedi: Četiri šumska ravnateljstva i to u : Besterczibanji sa 160.740 rali, Marmaros- Sigetu sa 295.500 r., Kološvaru sa 223.889 r. i Lugošu sa 88.535 r.; zatim u četiri šumska ureda, koji su donekle podčinjeni gore navedenim ravnateljstvom, naime: Žarnoca sa 57.107 r., Buščahaza sa 194.757 r., Sašsebeš sa 200.071 r, i Oršova sa 332.295 r.; nadalje u četiri nadšumarska ureda u: Lipto-ujvar sa 113.411 r., Ungvaru sa 167.712 r,, Nagy-Banyi sa 92.492 r. i Lippi sa 118.232 r.; napokon u tri samostalna šumska ureda, i to u: Godollo-u sa 34.902 r., Soovaru sa 83.949 r. i Apatinu sa 44.938 rala. U Hrvatskoj i Slavoniji pako postoji jedno šumsko ravnateljstvo u Zagrebu sa 225.587 r. jedan nadšumarski ured u Vinkovcih sa 124.960 r. i jedan šumski ured u Otočcu sa 167.916 rala. Osim toga stoji pod upravom rečenoga ministarstva 2,089.000 rali obćinskih šuma u Ugarskoj, koje je država pod svoju upravu uzela; te obćinske šume upravlja jedno ugar. šumsko ravnateljstvo, četiri šumska ureda i 27 šumarija. Sveukupni broj činovnika iznaša oko 600, (na Hrvatsku ođpada 75) a podčinovnika oko 1500. Pošuiiiljenje goljetiiia u Ugarskoj. Kr. ugarski ministar za poljodjelstvo Dr. J. Ddranji naredio je u svrhu pošuraljenja onih goljeti, koje se iz gospodarstvenih obzira pošumiti moraju, da se 114 siromašnim obćinam, negdašnjim urbarialnim komposesoratom, bezplatno podiele nuždne sadjenice iz državnih presadnica. Dapače stavio je dotičnima obćinama u izgled, da će im se podieliti i državna podpora, ako te radnje bezprikorno izvedu. Napokon je ministar pozvao sve državne šumarske činovnike, da sa sborom i tvorom rečenim obćinam kod toga posla na ruku idu. Budimpeštanska izložba rogora u godini 1896. Na 20. listopada t. g. otvorena je ovogodišnja izložba rogova u Budimpešti, koja nije u nikojem pogledu za đosadanjima zaostala. Srneće rožćiće izložili su medju inimi grofovi Pavao i Aleksa Oekonić, Kazimir Trichy i Aladar Oery; jelenske rogove nadvojvoda Fridrik, princ od Coburg-Gothe, grofovi Szechenyi, Esterhazy, Drašković i t. d. Zanimivo je, da su ove godine prvi puta izloženi rogovi iz aradske županije, i to od jelena, koji je pao od zvjerokradica; grof Franjo Nadaždy upustio je naime prije desetak godina u svoje Sobotinske šume plemenita divjae, koja se uz njegu i čuvanje liepo razplodila. Ove godine ulovili su zvjerokradice u Gyurakontskoj šumi jelena od kojega su glavu i rogove u šumi ostavili, a to su oni rogovi, koji su izloženi. Čudnovato drvo. Kod Ljeske, nedaleko Rogatice, na putu u Blaževice imade lješnjak, kojemu jedva da imade para. Visok je 24 metra objam mu je na kraju stabla 6V2 metra, u visini od 6 metara nad |