DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 133 — Različite vlestl. Poljodjelska i šumarska Izložba u Beču. Za godinu 1898. kao petdesetgodišnjicu sretnog vladanja Njegovog Veličanstva cara i kralja Franje Josipa I. obdržavati će se u Beča poljodjelsko-šumarska izložba. Povjerenstvo za tu izložbu kojemu je predsjednikom grof Dr. Hardegg, razaslalo je već odnosne pozive, iz kojega proizlazi, da je izložbi svrha, da producente i konsumente na obrtnom, gospodarskom i šumarskom polju medjusobno sbliži i upozna, da pokaže napredak zadnjih petdeset godina i da dade impuls za daljni rad i usavršavanje onoga, što već postoji. Izložba će trajati od 7. svibnja do 9. listopada, te će se dieliti u dvije glavne hrpe: a) u permanentnu i b) u temporernu. Pojedine izložbene grane prikazivati će lih austrijski obrt, dočim će nekoji imati internacionalan značaj. Prijavni arci kao i program pojedinih grupa mogu se dobiti kod povjerenstva za izložbu: Beč, I. Herrengasse Vd., III. Stock. Praktični tečaj za gospodare i šumare na visokoj školi za zemljotežtTO u Beču, odredjen je za dane od 22—-27. veljače. U šumarsku struku zasjecajuća predavanja jesu sliedeća : Jul. Mar eh et: Tracirungsmethoden von Waldwegebauten (4 sata). A. Guttenberg : Die Photografie als Unterichtsmittel in der forstlichen Bestriebslehre (1 sat) i : Besonderheiten der Betriebseinrichtung in den Hochgebirgsforsten (4 sata). W. F. Exner : Neuerungen auf dem Grebiete der mechanischen Holzbearbeitung (4 sata). Dr. K. Wilhelm : Ueber den inneren Bau des Holzes mit Riicksicht auf das praktische Bediirfniss (3 sata). Fr. Warhtl : Ueber den Generationswechsel bei den Gallwespen und die Entvrickelungsgeschichte der Knopperngallvvespe (1 sat). F. Wang: Die nattirliche Entwichlung der Querprofile, Schuttbanke und Kegelbildung. Osim navedenih strogo šumarskih predavanja, biti će isto takovih i za gospodare, a napokon i takovih, koja su zajednička šumarom i gospodarom. Svrha predavanjima jeste, da upute šumare i gospodare u najnovije stečevine šumarske i poljodjelske znanosti. Sitnice. NoTa treslOTina. Iz Italije je stigla viest o novom drvetu iz kojega se dobiva treslovina; to je pjinkado drvo (Xylia dolobriformis), koje raste u Burmi. To je drvo slično Cutehu, koje po Dr. Wattu 42-—55 postotaka tanina sadržaje. Stotine i stotine tona kore i piljeviue od pjinkado drveta propada u pilanama Burme u tutanj. |
ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 134 — Pošumljenje goljetina u Ugarskoj. Kao što smo prvo već javili, držao je kr. ug šumarski savjetni!?: G. Tavi prigodom obdržavanja prošlogodišnjeg ugarskog šumarskog kongresa predavanje »o pošumljenju goljeti,« te je isto zaključio sa sljedećim predlogom: 1. Pošumljenje go- Ijeti ima država sa osposobljenim vještacima obaviti; 2. svekolike puste površine (goljeti) imaju se povjerenstveno popisati i u evidenciji voditi; 3. ako jo pošumljenje u obćem interesu, pa ako oni, koji su dužni to pošumljenje izvesti, niesu u stanju to učiniti, tada bi imala država sa primjerenom podporom u pomoć priskočiti; 4. one površine, kojima prieti pogibelj, da bi ogolietiti mogle, morala bi država u svoju vlastnost prenieti. Razprava, koja se je na to povela, bavila se je većim dielom sa drugom točkom predloga, naime sa popisom (konskripcijom) goljetina. Dočim su jedni predlagali za cielu zemlju jedno te isto povjerenstvo, dokazivali su drugi, da je to neizvedivo. Nakon podulje debate u kojoj su učestvovali šumski nadzornik J. Nagy, šum. ravnatelj B. Feilitsch, nadsavjetnik Illes, knez Livij Odescalchi i dr. primljeni su predloži izvjestiteljevi bez proraiene. Tamanjenje kunića sa sumpornim ugljikom. Kako je poznato, kunići su velika pokora i gospodaru i šumaru, jer gdje se jednom zalegu i nastane, tu ih je težko uništiti. Kušalo se je na sve moguće načine: puškom, željezom, otrovom, lasicom itd nu SVA ta sredstva pokazala su se slaba napram velikoj plodnosti kunića. Sada priobćuje naš dobro ponati lovogojitelj presvjetlog našeg g. predsjednika grofa M. Bombellesa šumarnik P. "VVittman iz Komara novi način tamanjenja tih škodljivih glodavaca ; taj način i sredstvo jeste sumporov ugljik. Sumporov ugljik ima naime to svojstvo, da izložen n > zrak, brzo izhlapljuje i pri tom izhlapljivanju okolišnom zraku sav kisik oduzme. Ako se dakle sumporov ugljik izloži u dobro zatvoren prostor, u koji ne može novi zrak iz vana pridolaziti, tada on absorbira sav kisik iz zraka u tom zatvorenom prostoru, tako da samo zadušujući plinovi preostanu. Ako se dakle u jazbine kunića, lisice, jazavca itd. strese od prilike 50—laO cm. (prema veličini jazbine) sumpornog ugljika, i tada iste sa svim strana sa zemljom dobro začepe, tada se sve živo u jazbini s pomankanja kisika zadušiti mora. Dobro je, ako se prvo stavljanja sumpornog ugljika, kunići hajkom potjeraju, da ih što više u jazbine umakne. Kako rečeni strukovnjak piše, to je sredstvo pokazalo izvrstan uspjeh, a nije niti skupo, pošto 100 klg. stoji cirka 23 for. Vis. kr. hrvatska zemaljska vlada nabavila je u god. 1895. i 1896. ukupno 900 klg. sumpornog ugljika za tamanjenje hrčka u nekojim krajevima varaždinske županije, gdje su isti na kukuruzi silnu štetu pravili. |
ŠUMARSKI LIST 3/1897 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 135 — Šumarski činoviiici imovne obćine Novo Gradiške ustrojili su za sebe posebnu strukovnu knjižnicu. (To je svakako najsbodniji i najjeftiniji način, kojim naši šumari mogu pratiti šumsku literaturu, koja svakim danom bogatija biva. Op. ured.) B.iedka lovina. U nadbiskupskoj šumici Žutici kraj Križa bio je lov na vukove, kojom je prilikom g. Kune , posjednik u Dugomselu, ubio vuka neobične veličine. Ubijeni kurjak ima do 70 kilograma, neobično je težak i visok. Lešina poklonjena je nar. zooložkom muzeju u Zagrebu. Divlji krmci. Iz Vitinice u Bosni pišu : Još ljetos pojaviše se u šumi Majevici u zvorničkom kotaru divlji krmci, koji su narodu u ovoj okolici nanieli veliku štetu. Dne 4. o. m. pošao je bivši muktar iz sela Kraljevići Ibrabin Svraka u lov, te je iz svoje šešane sa dva bitca ubio jednoga velikoga divljega krmka. Nesreća od hrasta. Požeškom »Glasniku« pišu iz Skenderovaca: Dne 25. siečnja kod parne pilane u Jaguplijama izkapali su brastove seljaci, braća Ivan i Stjepan Grbić iz Jakuplija, a s njima i Ivanov šurjak Jozo Nekić iz Lipe. Jedan je hrast odkopavao sam Stjepan Grgić, pa kad je do polovice odkopao, ode bratu Ivanu i suri Josi, da bi tobože naoštrio kod njih sjekiru, misleći, da se još ne miče ništa hrast, što su ga ova dvojica odkopavala. A kad tamo onaj je hrast već počeo padati na onu dvojicu, koji u poslu i razgovoru ne opaziše, da se hrast krenuo i da im je već nad glavom. I tako nisu mogli uhvatiti toliko vremena, da se spase i da zlu umakuu, nego ih svu trojicu poklopi hrast, tako da je Ivan Grgić ostao na mjestu mrtav, a Joso Nekić zadobio težku tjelesnu ozledu, koju će jedva preboljeti, a ako je i preboli, ostat će za posao nesposoban, dočim je Stjepan Grgić zadobio samo lake ozliede po tielu, budući da su ga samo lakše grane zahvatile, te je samo u nesviest pao. Liep dar zooložkom muzeju. Presvietli je gosp. grof Josip Draškovi ć poslao na dar narodnom zooložkom muzeju prekrasan primjerak divljeg amerikanskog purana. — To je trogodišnji samac, što ga je 31. prosinca prošle godine ubio sin gosp. grofa Louis. Ptica je krasne metalično-šarene boje, te je mrtva težila 10 kilograma i 20 deka. Vriedno je to, da je taj puran praroditelj divljih purana, šta ih je gosp. grof Josip Drašković uveo ua svom lovištu Bisag. Mi ne sumnjamo, da će aklimatizovanje divljih purana kod nas jednako liepo uspjeti, kao što je sjajno uspjela aklimatizacija običnog gnjetela osobito zaslugom gosp. grofa Marka Bombellesa ml. Sad ih ima u mnogim krajevima Hrvatske i Slavonije. Moglo bi se gotovo uztvrditi, da valjda nije daleko vrieme, kad neće gnjeteli i divlji purani biti u nas mnogo skuplji nego li je u obće domaća perad. |