DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 226 — razred uzeti IV. od 41—50 centimetara prsnog promjera, jer se bukva u toj debljini najbolje unovčuje i jer je i financijalno zrela. Gdje bude bukva i jela zajedno, u desiti ćemo obhodnjicu prema vladajudoj vrsti drveća, te učiniti tako, da na pr. sa jelovinom obadjemo sa sjeČinom svu šumu dva puta, dok bukovinom jedanput. Ili možemo i tako učiniti, da ustanovimo kod bukve osam razreda, od kojih zadnji sastoji iz stabala od 46—50 cmt. Ta stabla možemo sjeći odmah sa jelovinom, a ona od 41—45 sjeći ćemo u drugoj obhodnjiei. A. Kern. Hrast u visokoj šumi. Napisao prof. J. Partaš. Pod ovim je naslovom nedavno izašla nova knjiga vrstnoga njemačkoga stručara Dr. Martina i to, kao četvrti svezak poznatoga mu djela: «Die folgerungen der Bodenreinertragst h e 0 r i e fiir die Erziehung und die Umtriebszeit der \vichtigsten deutschen Holzarten. Viertes Band enthaltan die Eiche im Hochwaldbetrieb. Druck und Verlag von B. G. Teubner. Leipzig 1898. Ciena je ovoj svezci 6 maraka, dakle oko 3 for. 60 nč. našega novca. Već polag ciene vidi se, da je knjiga dosta omašna, a sadržaje doista 274 stranica, dakle i to pokazuje, da je pisac ovoj važnoj i cienjenoj vrsti drva posvetio onu pomnju, koju ona u punoj mjeri doista i zaslužuje. Iz samoga djela vidi se, da je pisac sa puno pomnjetruda potanko razpravio sve gospodarstvene odnošaje, tičuće se uzgoja, njege, sječe i unovčenja hrastova za sva područja njemačkoga carstva, u kojih se hrastici kao visoke šume goje. On je podrobno opisao gospodarstvene odnošaje hrastika onih predjela, U kojima još i danas hrastici visokog uzgoja znatnu površinu zapremaju i najvriednije njemačke šume representiraju |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 327 — i gdje su se od davnine neka posebna načela, ticuda se gospodarenja s timi hrastici, razvila, a to su hrastici: Lotrinžke, Falačke šume, Spesarta i Nasavske. Da cienjeni čitaoci mogu dobiti jasan pojam, što je sve u ovoj knjizi pisac obradio, priobćujemo na kratko pregled obradjenoga gradiva prema poglavjima. U prvih §§. opisan je prirast visokih hrastika i to onih, koji su proizašli iz prebornog gospodarenja i prijašnjeg srednjeg uzgoja, kao i onih, uzgajanih od početka kao visoka šuma u sklopu. Tom se je prilikom obazrio pisac ne samo na čiste hrastike, već i one, u kojih ima i drugih vrsti drveća u smjesi, navlastito se je osvrnuo na čestu družicu hrasta, bukvu. Osim toga opisan je zamašaj proredjivanja i progaljivanja na prirast pojedinih stabala i upozoreno na veliku važnost podsadjivanja u dobi poodmaklih redjih hrastika, pak velik upliv zemljišta, položaja i načina uzgoja na sam kvalitet uzgojnog hrastovog drva; poslužio se svima stečevinama ne samo prakse već i najnovijih iztraživanja Hartiga i drugih. U dalnjih §§. opisao je način razvrstanja hrastovine polag sortimenata i ciene im u Pruskoj, u Bavarskoj, i to za šume u Falačkoj i na Spesartu, u Wiirtembergu i u Lotrinžkoj, nadovezao na to svoja kritička razmatranja. Iz ovoga interesantnoga poglavja vidi se ne samo velika razlika u glavnih načelih, mjei´odavnih kod sastavka cienika na razne sortimente, već i to, da je u tom pogledu njemački jug mnogo napredniji od sjevera, u u oba zaostaju u tom pogleduzanama. Glavna načela, po kojih su stvoreni naši cienici za prodaju — oslanjajuć se u glavnom na debljinu sortimenta — jesu bolja i praktičnoj uporabi hrastovine više odgovarajuća. Numi bi morali još i u većoj mjeri usvojiti ona načela, polag kojih šumska trgovina uporabivost, a po tom cienu raznih sortimenata opredjeljuje, da nam cienici U svakom pogledu odgovarali budu. Ovo poglavje zaslužuje dakle pažnju onih stručara, kojima je sastavljanje ovakovih cienika povjereno. U sliedećih §§. naći će poduke i mnogo interesantnih podataka onaj, kojemu je u prvom redu nastojati oko same |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 328 — sječe i s tim skopčanoga pomladjivanja čistih i mješovitih hrastika visokog uzgoja, dakle svaki šumar, koji djeluje u predjelu, gdje hrastika ima. Ovo poglavje zaprema gotovo trećinu cielc knjige i govori o naravnom pomladjivanju i uvjetih, gdje se takovo preporučuje, i opet o odnošajih, u kojih se naravno pomladjivanje preporučiti ne može. S pravom upućuje pisac na jeftinoću i shodnost naravnog pomladjivanja u mnogih slučajevih, a zasvjedočavaju to mnogi stari hrastici u slabije pristupnih djelovih velikih hrastovih šuma, gdje je nekada samo naravno pomladjivanje običajno bilo. Zali s toga, da se je u novije vrieme i kraj takovih okolnosti, gdje je naravno pomladjivanje skroz umjestno bilo, prešlo na ručno pomladjivanje, premda pisac sam nije proti ručnom pomladjivanju, već ga u mnogih slučajevih podpunoma opravdanim i umjestnim drži, dapače veli, u većini slučajevih biti će umjetno pomladjivanje shodnije, ma i bilo ono s troškom skopčano. Pisac potanko opisuje način naravnoga pomladjivanja hrastika oplodnom sječom i kaže, da će takova imati svagdje ondje osobito povoljnih uspjeha, gdje je zemljišt e dobro, a klim a blaga , pa se oplodne godine u kratkih razmacih opetujii, dakle i čitava se oplodnja za najdulje 6—8 godina provesti može. Pisac upućuje na činjenicu, da hrast u prvih godina podnosi djelomični zastor, pa je prijatelj onakove oplodne sječe, kakova je i u naših slavonskih hrasticih običajna i koju mnogi drže za čistu sječu, nu koja je doista oplodna sječa. To je pomladjivanje uz 5-godišnju predzabranu a nakon toga sliedi sječa hrastova, reducirana samo na dovrše n u sječu, pošto ne bi imalo svrhe i onako riedke hrastove prozračivati i progaljivati. Mjesto prozračivanja i progaljivanja neka se izvade one vrsti drva, koje bi hrastovom pomladku smetale i u rastu ga previše priečile. Oplodnu sječu zagovara pisac navlastito ondje, gdje bi se korov previše bujno razviti mogao, a gore se spomenuti naravni uvjeti nalaze. Pisac priznaje, da je u Njemačkoj umjetno pomladjivanje hrastovih visokih šnma najobičajnija metoda kultivacije, navla |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 329 — stito sadnja žira, koju drži mnogo shodnijom od sadnje hrastovih sadjenica, koja se samo iznimno rabi, a i rabiti preporučuje. Gdje sječine lako bujnim korovom zarastu, drži, da je najbolji hrastov žir nekoliko godina prije sjeee podsaditi, da može hrastov podmladak korovu poodmači, kad zastora starog drveća ponestane. Sto gušći podmladak drži pisac shodnim. Ondje, gdje je zemljište vrlo bujno i korov naglo raste, a već ga i od prije mnogo ima, veli pisac, da valja sjećinu krčiti , a da se taj trošak krčenja pokrije, najbolje je na takovih sječinah zavesti šumsko-poljsko gospodarenje i upućuje u tom pogledu na osobito krasne uspjehe nadšumarije viernheimške , gdje su ovakove kulture mnogo bolje od svih ostalih. U koliko se ipak ne bi na takovom zemljištu htjelo ili moglo šumskopoljsko gospodarenje voditi, preporučuje sadnju na krpe, koja se i kod nas u novije vrieme sve više na takovih zemljištih udomaćuje. Sadnju sadjenica preporučuje pisac samo ondje, gdje se želi uz drugi bujniji podmladak uspjevanje hrasta osjegurati, n. pr. u sjednjih šumah, pak u šumali mješovitih, navlastito u mješovitih hrastovih i bukovih, gdje bi inače hrast lahko bukvi podleći mogao, a doista i podlegao. Kao što i kod nas tako su se i mnoge hrastove i bukove šume u Njemačkoj nepažnjom pretvorile same od sebe u čiste bukvike. Pošto hrast lako drugomu drveću podleći može, akoprem mu smjesa u mladosti godi, dapače mu pospješuje sam rast i poboljšava formu, kako je to i za naše odnošaje g. Kozarac svojedobno u ovom listu liepo razpravio, a i pisac to potvrdjuje, to se ipak mora na hrastove kulture od mladosti paziti i, ako je od nužde, takove po više puta čistiti , a kad su poodrasle opetovano, nu slabo prored jivat i. U starijoj dobi, kad se hrast i sam proredi, valja ga podsadjivati, da se tlo uzčuva, a osim toga, da se prihod takovih šuma poveća i tim dulj e obhodnje hrasta financialno omoguće. Bukva i grab biti će za podsadjivanje najbolji, a isti ne će dozvoliti, da se širi korov i ino podredjeno drveće i grmlje, kao lieska, 25 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 330 — svib, trušljika, kupina i t. d., što je kasnije i onako samo zapriekom valjanom pomladjivanju. Pisac pobija u tom pogledu nazore takodjer dobro poznatog njemačkog stručnjaka Borggrevea, koji podsadjivanje zabacuje. U dalnjih §§, podaje nam pisac množinu dendrometrijski interesantnih podataka gledom na množinu stabala, temeljnica i t. d. za prije spomenuta područja njemačkih hrastika, iz kojih se vidi, da imadu Niemci još i do 400 godina starih hrastovih sastojina. Pisac govori nadalje o tekućem i popriečnom prirastu, te drži, da bi se sječa hrastika u glavnom imala ravnati polag potonjega. Pisac obrazlaže nadalje važnost normalnih hrastovih sastojina obzirom na šumsku statiku i razpravlja o normalnom prirastu u debljinu i visinu za pojedino stablo, kao i normalnom prirastu čitavih sastojina. Za taksatora od osobite je važnosti ono, što pisac govori o obhodnjah hrastovih šuma. Obrazloživ važnost obhodnje u narodno-gospodarstvenom i šumarskom smislu, prelazi pisac na razne vrsti samih obhodnja. U prvom redu razpravlja o t e h- n i č k 0 j obhodnji, koju zove «obhodnjom obzirom na promjer». Ovu smatra pisac najvažnijom, jer se osniva na uporabnoj vriednosti stabala. Osim toga govori o obhodnji obzirom na postotke prirasta drvne gromade i prirasta, pak o obhodnji, preporučivanoj po Pressleru polag njegovog «postotka zrelosti». Za ovu obhodnju veli, da ne ima svagda za to prave praktične vriednosti, jer predpostavlja normalne sastojine, a takovih upravo medju starimi hrastovimi sastojinami manje ima, akoprem je temelj ovog računanja skroz izpravan. Pisac pobija nazore mnogih pristaša stare škole, koji drže, da nova škola ne dozvoljava dugačkih obhodnja i podkrepljuje to računom, pa kaže: da češće proredjivanje, podsadjivanje, velika vriednost debelih sorti menta i sve niže padajući postotak, kojim se glavnice ukamaćuju, visoke obhodnje u hrastici h podpun 0 m a opravdavaju. Navlastito veli pisac, tim više su opravdane visoke obhodnje, sto su šume dalje od giisto napu |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 331 čenih industrialnih krajeva i što je tlo bolje. Već iz toga se vidi, da se je kod nas pravo učinilo, kad su se obhodnje naših hrastika povisile od 100 na 140 godina. Sto godišnja obhodnja prenizka je za hrast, koji upravo nakon 100. godine u vriednosti vanredno prirašćuje. Pisac opravdava obhodnje i do 200 godina, nu protivan je prekomjerno visokim obhodnjam, kakove mnogo puta za hrastike zagovaraju pristaše stare škole. Sam konzervatizam gospodarenja, veli pisac, više se sastoji u tom, da se što bolje podrže vrela, iz kojih se dobra stvaraju, nego li samo podržavanje već postojećih đobai´a, a to da vriedi i za šumsku proizvodnju. S toga, da imade konservatizam u šumarstvu u prvom redu obazrieti se na to, da se uzeuva produktivna snaga tla, da se pomladjivanje šuma pomno provadja, sastojine valjano njeguju, a tek u drugom redu dolazi u obzir podržavanje starih sastojina. U zadnjem pogledu najodlučnije je to, da se uživanje šuma dovede u pravi sklad sa prirastom. Obzirom na glavna gospodarska načela priznaje pisac, da uzgoj visokih hrastika Ima biti u prvom redu zadatak države, a tek u drugom redu obćina i privatnika. Ujedno tumači pisac, koji su pravi razlozi razliČnog stanja državnih i privatnih šuma i zašto su državne šume pretežno u boljem stanju, nego li privatne. Konačno pobija pisac nazore socialističke i obrazlaže potanko, s kojih su razloga isti u šumarstvu neprovedivi. Kako se iz ovoga priobćenoga sadržaja vidi, sadržaje ova knjiga mnogo toga, što će zanimati svakoga, koji ima posla, bilo sa uzgojem, bilo sa uredjenjem visokih hrastovih šuma, pak prem je imao pisac pred očima hh samo gospodarenje u hrasticih visokoga uzgoja u Njemačkoj, dati će se mnogo toga, što je kušano i prokušano i kod nas upotriebiti. Preporučujemo s toga ovu knjigu našim stručarom osobito toplo i držimo, da ona ne bi smjela manjkati nigdje, gdje se hrastici u veliko goje. Preporučujemo nabavu ove knjige, iie samo nadležnim oblastim, već i svakoj šumariji. |