DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 300 muzeja pred oči stavilo i u tu svrhu na vladu i na cielu zemlju apeliralo, ne može sada od postavljenoga si cilja odustati, a da mu se posve opravdano ne predbaci, da je nestalno i ne konsekventno. Po našem mnienju je šumarsko družtvo upravo dužno jednom preuzetu, a po visokoj vladi i ostalima darovateljima sankcioniranu zadaću točno i do zadnjih konsekvenca provesti, a nedvojbeno je, da će mu, kada tu zadaću obavi, svi na to pozvani faktori zahvalni biti. Niti financijalno pitanje, niti težki posao oko muzeja ne smiju šum. družtvo u tom pravcu ni najmanje smetati; njegova mu sredstva to dozvoljuju, a i organi vis. zemaljske vlade ići će mu sigurno rado na ruku. Nakon tih anticedeneija mislimo, da hrv.-slav- šumarsko družtvo ne će moći po g. prof. Kesterčaneku zastupano mnienje usvojiti, a isto tako i vis. kr. zemaljska vlada jedva da će na se preuzeti, da buduća šumarska akademija uzdržava šumarski muzej, pošto je, kako je poznato, dotiranje šumarske akademije iz dohodaka zemalj. dobra Božjakovina zakonom uredjeno. Zikmundovskj. Uredjenje u prebornih šumah. Poznato je, da je ustanovljivanje i razlikovanje dobnih razreda (Altersklassen) u prebornoj šumi skroz dvojbena — dapače nemoguća stvar. Mnogo stablo sa 30 cmt. promjera na panju imade čestokrat puno više godina, nego li stablo sa 50 cmt. To je poznato svima šumarima, koji gospodare u prebornoj šumi, a ipak se je kod sastavka gospodarstvene osnove za te šume, do u najnovije vrieme, uviek računalo sa dobnimi razredi i sa obhodnjom (Umtriebszeit). Nemogućnost ustanoviti sječivost stojećeg stabla u prebornoj šumi po godinama uvidio je medju inimi i franceski šu |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 301 — marski stručnjak Alfred Puton, koji preporuča, da se etat u prebornoj šumi ustanovi tim, da se ili propiše broj izvadit se imajućih stabala, ili da se propiše promjer, od kojega počamši se imadu stabla sjedi Još nješto dalje je išao Antun Ticliy, koji u svojoj razprav\ »Die Forsteinrichtung in Eigenregie» preporuča, da se uvedu razredi debljine (Stiirkeklasse), t. j . da se svako stablo uvrsti u odgovarajući razred, ne prema svojoj starosti, nego prema svojoj debljini i da se u račun uvedu kružne ploštine. On je medju prvimi, koji su uveli u račun kružne ploštine stabala. Tu ideju je dalje liepo razvio ravnatelj dobara Hufnagl u svojim razpravama, otisnutim u »Oestereichische Vierteljahresschrieft » od god. 1892. svezak IV. i od god. 1893. svezak II. Te razprave prevedene su na hrvatski, te su otisnute u Šum. listu od god. 1895. Na žalost su otisnute sa veoma mnogo tiskarskih pogriešaka, usljed česa je smisao čestokrat izkrivljen. Tu je Hufnagl medju inim upozorio na vanredno važnu okolnost, da je u normalnoj prebornoj sastoji ni sbroj temeljnica pojedinih razreda debljine približno — da posve jednak. Tu istinu nam je za naše preborne šume u gorskom kotaru Ijepo dokazao gosp. kr. drž. šumar Tvrdonj u svojoj razpravi »Preborna šuma» (vidi »Šumarski list» od godine 1898 svezak 1.) Na temelju tih pravila i daljnjih opažanja su spomenuta gg. konstruirala pravila za ustanovljenje godišnjeg etata u prebornoj šumi. Hufnagl je u spomenutoj razpravi od god. 1892. sasvim napustio obhodnju (Umtriebszeit), te je mjesto nje uveo obhodnjice (Umlaufszeit). Obhodnjicu, t. j . vrieme, kroz koje hode da S9 sječinom obadje cjelu šumu, uzeo je sa toliko godina, koliko je godina potrebno, da jedno stablo toliko priraste u debljini, da iz predzadnjeg razreda debljine dodje u zadnji, t. j . u najdeblji. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 302 To vrieme je on ustanovio za jelu sa 25 g., a za bukvu 40 godina. Ta obhodnjica neće biti ista za svaku stojbinu. Ona se ravna prema prirastu debljine. Stoga se mora za svaku šumu posebno izračunati, te će mjestimično iznositi 20 godina, a možda i manje. Kako je spomenuto, hoće Hufnagl, da kroz to vrieme obidje sa sječinom svu šumu, te da iz nje izvadi sva stabla, koja se sada nalaze u najdebljem razredu, računajuć pri tomu sasvim opravdano, da će nakon toga vremena, kada se bude sa sječinom povratio na prijašnje mjesto, opet naći dovoljan broj sječivih stabala, jer će medjutim stabla, nalazeća se u predzadnjem razredu debljine, za toliko prirasti, da će doći u najdeJDlji, t. j . u zadnji sječivi razred. Posije je on tu svoju metodu modificirao (vidi spomenutu njegovu razpravu od g. 1893.) tamo, da se kroz vrieme obhodnjice svake godine sječe iz zadnjeg i predzadnjeg razreda onoliko, koliko iznaša godišnji prirast. Jedan i drugi način, kolikogod se temelji na sasvim istinitih i opravdanih načelih, prečesto nas ne bi u praksi doveo do cilja, i to s razloga, što bi, radeć po prvom načinu, lahko došli do toga, da već sada sasječenu sumu još većma sasječemo, a po drugom načinu, t. j . sjekuć svake godine onoliko, koUko priraste, ne bi nikada mogli doći do toga, da preizrabljenu šumu prištednjom na prirastu opet dovedemo do normalnog stanja. Ovo je sjegurno bilo razlogom, da je g. Tvrdony, usvajajuć načelo, da se imadu napustiti dobni razredi, te uvesti razredi debljine i kružne ploštine, pošao takodjer i kod uredjenja preborne šume sa principa, da možemo sadanje stanje sastojine sravniti sa normalnim. U tomu se snjim podpunoma slažem, nu ne slažem se u tom, što on za ustanovljenje normalitete rabi skrižaljke o prihodu i prirastu, koje se, jer nisu sastavljene za dotičnu prebornu sastojinu, moraju tek reducirati, a tu može nevjesti ta |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 303 — ksator učiniti najveću pogriesku. Nadalje ne slažem se sa Tvrdonyjem ni u tom, što je napustio sasvim zdravu ideju Hufnagelovih obhodnjica, te mjesto njih uveo obhodnju od 120 godina sa 6 perioda. Tim sam u kratko ocrtao metode spomenute gospode. Tko se želi s njimi bolje upoznati, neka izvoli pročitati spomenute njihove razprave. Ja ću pako u sliedećem nastojati u glavnih crta razložiti, kako si ja predstavljam, da bi mogli najshodnije urediti naše preborne šume, osobito one zemljištnih zajednica. * * Šumari namješteni kod političkih oblastih imadu, osim što su referenti za šumarstvo i lovstvo, te stručni upravitelji šuma zemljištnih zajednica, takodjer u najviše slučajeva sastavljati i gospodarstvene osnove. Mnogi njih, dapače većina, nije imala prilike uvježbati se u procjenbenih uredjajnih poslovih kod kojega procjenbenoga ureda. Kao šumarski vježbenik ili pristav, obično je prepisavao u uredu. Ako je pako imao sreću biti na šumariji kod imovne obćine ili države (bivši obćinski, kotarski šumari obično nisu imali vježbenike), mogao se je uputiti u gospodarstvene poslove, ali nikako u procjenbene radnje. Postav takav vježbenik kr. kotarskim šumarom, treba da uz ostale poslove sastavi i gospodarstvene osnove. On će početi prelistavati po mnogobrojnih njemačkih knjiga, (jer hrvatskih ne ima); nu kojugod uzme, da li onu od Judeicha, Granera ili od kojeg drugog autora, u nijednoga se od samih matematičkih formula ne će snaći. Svaka ta knjiga mu na bezbroj stranica tumači sve moguće načine prirasta, obračunavanja etata i t. d., pa kada bude sve to na pamet naučio, onda tek ne će znati, kako će početi, a kako svršiti gospodarstvenu osnovu, jer nijedna tih knjiga to ne tumači načinom, koji bi bio podpunoma shvatljiv i jasan šumaru, kojemu su dobrim djelom izhlapile sve te moguće formule. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 304 — To napokon upravljajućem šumaru, koji se u praksi mora sa stotinu drugih stvari baviti, nije ni zamjeriti, a napokon nisu mu te formule niti neobhodno potrebite za sastavak valjane osnove. Ku recimo, da su sve te formule lahko shvatljive i uporabive, to se one sve odnose samo na šume, uživane sa cistom sječom, te svi autori govore najviše o čistoj sječi, a prebornoj sječi posvećuju samo njekoliko redaka, tvrdeći, da sva ta pravila, koja vriede za šume uživane sa čistom sječom, vriede u glavnom i za prebornu šumu. Oni tumače, da si prebornu šumu možemo pomisliti kao udruženje svih dobnih razreda medjusobno pomješano na jednoj površini, pak da ona neznatna razlika, da dobni razredi nisu medju se prostorno odieljeni, niti najmanje ne prieči, da se po pravilih, koja su j)i"opisana za šume, uživane čistom sječom, ne obračunaju dobni razredi, prirast, godišnji etat i t. d. i u prebornoj šumi. To ali ne stoji. Za prebornu sječu vriede druga, a za čistu sječu opet druga pravila. A da ta pravila za prebornu sječu odgovaraju potrebi prakse, treba nastojati, da se riešimo suvišnog znanstvenog balasta, te da si za uredjenje preborne šume stvorimo pravila i metodu, koja će biti jasna i uz to jednostavna, te svakomu šumaru shvatljiva. Treba da pronadjemo metodu i pravila, po kojih će svaki šumar biti kadar sastaviti valjanu gospodarstvenu osnovu, te napokon po kojoj metodi sastavljena osnova bude tako jasna i razumljiva, da će ju i svaki drugi šumar lahko shvatiti i provadjati moći. Ja ću nastojati razviti takova pravila za uredjenje pre borne šume. Po njima moći će svaki šumar sastaviti valjanu i uporabivu osnovu bez uporabe visokoučenih matematičkih formula, a to nam je po mom sudu i stečenom izkustvu za sada najpotrebitije. Čemu napokon natrpati osnovu sa visokoučenimi formulami i frazami? Možda za to, da drugi kolega, koji bude imao dvojbenu sreću takovu osnovu u naravi provadjati, od same |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 305 premudrosti i visokoučenosti, koja je u toj osnovi natrpana, neće znati, s kojega kraja da tu osnovu ulovi, da bude kadar razumjeti, što i kako je sastavitelj osnove mislio i želio, da se ista u naravi provadja. Predpostavljajudi, da su čitatelju poznate naprvo spomenute razprave, ne ćn se mnogo baviti dokazivanjem onih istina, koje su spomenuta gg. dokazala u svojih razprava. Uzeti ću ih kao poznate i dokazane, te ću se u tumačenje samo u toliko upustiti, u koliko bude za samo razumjevanje neobhodno potrebno. Predstavimo si, da imademo procjeniti jelovu normalnu prebornu sastojinu. Pri tomu smo sasvim napustili dobne razrede, te mjesto njih uveli «razrede debljine*. Iz razloga, koje ću posije pobliže razjasniti, ustanoviti ćemo 5 razreda debljine. Prvi razred 10—20 cm., drugi od 21—30 cm., treći od 31—40 cm., četvrti od 41—50 cm. i peti razred od 51—60 cm. promjera u prsnoj visini. Procjenom smo dobili sliedeće: I. raz. II. raz. III. raz. IV. raz. V. raz. cm. cm. cm. cm. cm. 10—20 21—30 31—40 41—50 51—60 broj stabala 344 119 62 38 25 = 588 štab. kruž. ploština 6-10 6-10 6.10 6-10 6-10= 30-50 m^ drvna zaliha 48-16 59-50 68-82 76-62 76-75 = 229-85 m´ Nadalje ustanovili smo mjerenjem stabala, da će stabla, koja se sada nalaze u IV. razredu debljine, za 20 godina to liko prirasti na debljini, da budu došla u V. razred — da ćemo dakle, ako kroz to vrieme od 20 godina, koje ćemo zvati obhodnjicom, posječemo sva stabla, koja se sada nalaze u V. razredu debljine, nakon tih 20 godina opet na istom tora mjestu naći najmanje isto toliko sječivih stabala, koliko smo ih kroz prvu obhodnjicu posjekli. Iz toga sliedi bjelodano, da ćemo veoma racionalno, a uz to i konservativno sjeći, ako u normalno j prebornoj |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 306 — šumi kroz vrieme obhodnjice sječemo sva stabla preko 50 cm. prsnog promjera. Da me ne bi tko krivo shvatio, moram izrično napomenuti, da se za vrieme obhodnjice smiju na jednom mjestu samo jedanput sjeći sva stabla V. razreda. Mogao bi tko prigovoriti, da u IV. razredu imade više stabala nego u 5. razredu, da ćemo dakle nakon 20 godina imati u V. razredu više sječivih stabala, nego li ih danas ima. Na to odgovaram, da od X hiljada biljka prvog dobnog razreda u šumi sa čistom sječom dodje jedva Y\ u najstariji dobni razred. Stabla se guše, suše, vjetar ih prevali, jororedjujemo i t. d. tako, da se prekobrojna stabla užiju kao medjutimni užitak. Po rečenom bilo bi nam u normalnoj prebornoj šumi dano uredjenje samo po sebi. Mi bi kroz vrieme obhodnjice imali užiti kao redoviti užitak uviek samo stabla V., t. j . najjačeg razreda debljine, te bi tim bezuvjetno trajno gospodarili. Nu veći dio, dapače, možemo reci, sve naše preborne šume nisu normalno obraštene. Mjestimice imati ćemo suvišaka, a bogme mjestimice i manjak na drvnoj gromadi. S toga se podpunoma slažem sa g. Tvrdonyjem, koji je nauku o «normalnoj drvnoj zalihi» uporabio i na preborne sastojine i tim Tichvjevu, odnosno Hufnagelovu metodu znatno usavršio. Xu ne slažem se i ne mogu akceptirati nazor Tvrdony-a, da se normalitet ustanoviti ima na temelju skrižaljka, koje tek prema vlastitoj uvidjavnosti reducirati moramo. Skrižaljke prihoda, koje se moraju reducirati na temelju subjektivnog shvaćanja procjenitelja, ne imaju mnogo realne vriednosti. Njima manjka jasni, nedvojbeni, da tako rečem, rukopipateljni ključ za redukciju. Dok takovog ključa ne ima, nedvojbeno je, da će svaki taksator takove skrižaljke reducirati prema svom individualnom shvaćanju, koje kod raznih taksatora bude razno. Nu mi takove skrižaljke u obće niti ne trebamo, jer mi imademo podatke, potrebne za ustanovljenje normalnosti, u samoj procienit se imajućoj sastojini. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 307 — Da je tomu tako, dokazati du sliededim: Za primjer uzeti ću podatke, koje mi sada predleže u gospodarstvenoj osnovi za šume zeraljištne zajednice Hreljin. Ta šuma je izrasla pod istimi klimatičkimi odnošaji kao i ona, koju je za svoja iztraživanja upotriebio g. Tvrdony. Naša sastojina leži na I. stojbinskom razredu, a Tvrdonjjeva na II. To je čestica broj 6. okružja II. a sjekoreda A, Površina joj je 19"6 rali, a obrast 1, t. j . podpun. Stabla su razdieljena u 6 razreda debljine. Na toj čestici imade: I. r. II, r. III. r. IV. r. V. r. VI. r. cmt. cmt. cmt. cint. crnt. cmt. 10 -20 21—80 31—40 il—50 51—60 61-80 broj stabala 1823 1429 1666 1019 291 233 =6464 drvna zaliha 291 863 2289 2178 883 1297=7801 m^ kružna ploltiua 32-42 72-12 164-84 16582 71-15 91-73=598 08m^ Na 1 ral dolazi: u I. r. 11. r. III. r. IV. r. V. r. VI, r stabala 93 72 85 52 15 12= 329 m´ 14-85 44-03 116-78 111-12 4505 66-12=397-95 m´ m´´ 1-65 368 8-41 846 3-63 4-68=: L0-50 m^ Tu moram izrično spomenuti, da su podatci za broj stabala i za kockovni sadržaj izvadjeni iz gospodarstvene osnove, doČim su kružne ploštine, za koje ne bijaše podataka, dobivene računom tako, da je uzor stablo sa odgovarajućom ploštinom uzeto: u I. r. sa 15 cmt. i 0.0177 m^, u II. r. sa 25-5 cmt. i 0-0511 ml, u III. r. sa 35-6 cmt. i 0-0990 m^ u IV. r. sa 45-5 cmt. i 0-1625 m\ u V. r. sa 55-5 cmt. i 0-2419 m" i VI. r. sa 70-5 cmt. i 0-3904 m^ Tvrdony je dobio po ralu 29-69 m^. Prema tomu imademo mi neznatno više t. j . za 0-81 m´´, sto dolaze odtud, jer Tvrdonj nije uzeo u račun stabla od 10—14 cmt. Kada bi ta stabla od našeg računa odbili, dobili bi sasvim istu kružnu ploštinu kao i Tvrdonj. Uvažimo li, da se naša sastojina nalazi na I. boniteti pješčenjaka, a Tvrdonyjeva na drugoj boniteti ^,apnenca. te da |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 308 — prema tomu uaša sastojina imade, kako du to kasnije dokazati, veću normalnu drvnu zalihu, a ipak su obim kružne ploštine jednake, to nam iz te činjenice logično sliedi, da su u podpuuo obraštenili sastojinah, bile one makar koje bonitete, i bili u njima razredi debljine i a n 0 r m a 1 n 0 zastupani, kružne ploštine u v j e k j e d n a k e. Ovo nam je veoma važno pravilo, s toga ću ga dokazati još i sliedećim: Ako je sastojina podpunoma obrašteua, t. j . da ne ima u njoj praznina*, to je nedvojbeno, da će u toj sastojini, bila ona 1., 2. ili 3. bonitete, biti tlo jednako obrašteno. Na lošijoj boniteti će stabla manje prirašćivati u visinu i širinu, nu tim će manje jedno drugo zasjcujivati i gušiti, pak će s toga s početka više stabala uspjevati. Xu s vremenom dobiti će stabla ne doduše istu visinu, nu svakako istu debljinu, kao i u sastojini I. bonitete, — daklem s početka više stabala, ali tanjih, a posije jednako debela stabla i isti broj komada, pak s toga moraju dati i istu kružnu ploštinu. Kako ću posije dokazati, nije potrebno, da imadu istu debljinu, dovoljno je, da su u podpunom sklopu, pa će imati istu kružnu ploštinu i to bez razlike, da li se sastoji iz samih tankih, ili iz samih debelih stabala. Hufnagel i Tvrdonj su u spomenutih svojih razpravah dokazali, da su kružne ploštine svih razreda u prebornoj sastojini, u kojoj su razredi debljine normalno zastupani, medju sobom jednake. Uzmimo sada primjer, da pojedini razredi nisu medjusobno izmješani, nego da se kao u šumi sa čistom sječom nalaze jedan uz drugoga na pr. ovako: Kad prosudjujemo obrast, onda moramo izpustiti iz računa sva ona stabla, koja su suha, ili su se počela sušiti usljed pomanjkanja mjesta (Standraum), jer je to očiti znak, da su prekobrojna i da ne spadaju više u sastojinu. Isto tako ne uzimaju se u obzir stabla izpođ 10 cmt. prsnog promjera, jer to je pođmladak, koji nam u procjeni ne igra nikakovu ulogu. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 309 — I. III. V. II. IV. Tu su nam razredi normalno zastupani. Ako svaki razred imade 6-10 m^ kružne pioštine, to imadu svi ukupno 30´50 m^. Da nisu razredi debljina zastupani onako, kako je gore narisano, nego da su ovako : II. V. IV. III. V. t. j . skroz anormalno, kolika bi onda bila ukupna kružna ploština ? II. razr. imade 6´10 m^ kruž. ploština III. » » 6"10 » » » IV. » » 6* 10 » » » 6" 10 » ^ » V. 6 10 » » » Ukupno 30"50 m"^ t. j . isto toliko kružne pioštine, kao i gore, kad su razredi bili normalno zastupani. To isto ce biti, ako su tako anormalno zastupani razredi debljine medjusobno pomješani na istoj površini, t. j . u prebornoj šumi. Tim sam ponovno dokazao ved napried spomenuto veoma važno pravilo, koje glasi: «Ako je sastojina podpunonoma obrasla (pod puni sklop), onda nam u svakom slučaju, pa i u onom, da su razredi debljine skroz anormalno zastupani, kružna ploština na njoj nalazećib se stabala predočuje normalnu kružnu ploštinu». Ovo veoma važno pravilo, koje sam sada dokazao, daje nam temelj, da možemo iz svake sadanje sastojine, bez obzira na to, kako su u njoj zastupani pojedini razredi debljine, izračunati njezinu normalnu zalihu. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 310 — Da je tomu tako, dokazati ću sliedećim primjerom. Za primjer 6u opet uzeti ved spomenutu sastojinu iz šume zem- Ijištue zajednice Hreljin. Za bolje razumjevanje moram spomenuti, da nam je za jelu debljina od 50—60 cm. prsnog promjera ona debljina, koja se trgovački najbolje unovčuje, a Hufnagel nam je u svojih spomenutih razpravah i sa financijalnog gledišta dokazao, da jela, kad predje u V. razred debljine, postaje financijalno zrela. S toga ne ćemo smjeti u normalnoj prebornoj sastojini imati stabala od 60—80 cm. prsnog promjera, nego ćemo za zadnji razred debljine uzeti onaj od 50—60 cm. Prema tomu imati ćemo u normalnoj prebornoj sastojini 5 razreda i to: I. razred od 10—20 cm.; II. razr. od 21 — 30 cm.; III. razr. od 31—40 cm.; IV. razr. od 41—50 cm.; i V. razr. od 51—60 cm. Od prije nam je poznato, da u normalnoj sastojini moraju svi razredi imati jednaku kružnu ploštinu. Uporavimo sada to pravilo na gore spomenutu sastojinu iz Hreljinske šume, koja se nalazi na I. boniteti. Našli smo, da imade po ralu 30´50 m" kružne ploštine. Jer je podpunoma obrasla, to nam ta kružna ploština predstavlja ujedno i normalnu kružnu ploštinu. Ta normalna kružna ploština djeli se u normalnoj šumi, prema spomenutom pravilu, podjedno na sve razrede debljine. Dobijemo dakle za svaki od tih 5 razreda 6 10 m´- kružne ploštine. Iz te kružne ploštine možemo sasvim lahko prema kružnoj ploštini uzor stabala, koja bez spomena vriedne pogrieške možemo uzeti u I. razredu sa 15 cm., u II. razr. sa 25*5 cm., u III. razr. sa 35´5 cm., u IV. razr. sa 45´5 cm., i napokon u V. razr. sa 55*5 cm. prsnog promjera, djelitbom izračunati, koliko bi stabala moralo biti u svakom razredu. Kada smo izračunali, koliko bi stabala moralo biti u svakom razredu u normalnoj sastojini, onda prema tomu i pomoću skrižaljke o drvnoj gromadi za pojedino stablo (Massentafeln), |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 311 — koje smo si konstruirali prama Hufnagelovoj uputi, sasvim lahko izračunamo normalnu drvnu zalihu. Za bolje razumjevanje evo račun. Normalna kružna ploština po ralu je 30´50 m^, odpada na svaki razred 6"1 m´^. U I. r. ima uzor stablo 15 cm. prsnog promj. i 0*0117 m^ » II. » » » » 25*5 » » >^ i 0"0511 » » III. » » » » 35-5 » » » i 0-0990 » »IV, » » ^. » 45-5 » » >. i 0-1625 » » V. » » » » 55-5 » » »i 0-2419 > kružne ploštine. Kockovni sadržaj uzor stabla iznaša u I. razr. 0-14 m^, u II. razr. 0-50 m´, u III. razr. 1-11 m^, u IV. razr. 1-99 m\ u V. razr. 3-06 m^. Ti podatci izvadjeni su iz skrižaljke, koja je sastavljena na temelju mnogih pokusa. Prema tomu je normalna zaliha u: I. r. II. r. III. r. IV. r. V. r. stabala 344 119 62 38 25 = 588 kruž. plošt. 6-1 6-1 6-1 6-1 6-l = 30-50m´ m´ 48-16 59-50 68-82 76-62 76-75 = 329-85 Sravnimo s ovim već spomenutu Tvrdonyjevu sastojinu; ista se nalazi na II. boniteti. Jer je lošija boniteta, to će uzor stabla od 15 cmt., 25-5 cmt. i t. d. imati nješto manji kockovni sadržaj. Na toj boniteti imadu spomenuta uzor stabla prema faktičnim podatkom skrižaljke o kubičnom sadržaju (Massentafeln) u I. r. 0-11 m^ u II. r. 0*42 m´, u III. r. 0-94 m´, u IV. 1-62 m´, u V. r. 2-,52 m´. Broj stabala mora biti isti kao gore, jer je ista kružna ploština jednaka. Prema tomu dobiti ćemo za: I. r. II. r. III. r. IV. r. \. r. broj štab. 344 119 62 38 25 = 588 kruž. plošt. 6-1 6-1 6-1 6-1 6-l = 30-50m2 drv. zaliha 37-84 49-98 58-28 61-56 63-00 = 270-66 m´ |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 312 — G. Tvrdonj je za svoju normalnu sastojinu izračunao 275 m´, t. j . za 4´34 m^ više. Razlika u procjeni iznosi jedva l´o",,, dakle neznatno. Uz to ne smijemo zaboraviti, da je i mala razlika u kružnih ploštinah i konačno, da Tvrdonyjeva sastojina nije onako idealno točna kao naša, jer imade izmedju pojedinih razreda razliku od 1"17 m" kruž. ploštine. Kada još konačno uvažimo, da su te dvie sastojine procjenjivale razne osobe, jedna jednu, druga drugu, prema tomu da je različno prosudjivan sklop, to će mi svaki priznati, da sam ja sa svojom normalnom zalihom, koju sam dobio na temelju računa, sasvim blizu, di jednak sa Tvrdonyjem, koji ju je izračunao iz same naravi. Sliedi logično, da je moje pravilo o izračunavanju normalnosti teoretički i praktički opravdano. Vrlo riedko, ali može ipak jedanput nastupiti slučaj, da u cieloj šumi ne možemo naći niti 1 ral sasvim obraštene (sa podpunim sklopom) sastojine. Nastaje pitanje, kako ćemo tu izračunati normalnu kružnu ploštinu i drvnu gromadu. Tu ćemo morati točno ustanoviti stupanj obrasta — recimo, da je 0´8. Dobivena kružna ploština da je 24-40 m". Tu je bjelodano, da 0´2 površine nije obraslo, dakle da nam toliko, t. j . 6´1 m" manjka i od kružne ploštine. Da dobijemo cjelu normalnu kružnu ploštinu, ne treba ništa drugo, nego li taj manjak od 0´2, t. j . (rl m" pribrojiti. Eaztumačio sam, kako ćemo ustanovit normalnu zalihu i normalni sječivi prihod, koji je representiran u drvnoj gromadi V. norumlnog razreda debljine. Napokon sam protumačio, koliko godina moramo uzeti za obhodnjicu (Umlaufszeit); preostaje mi sada još da raztumačim, kako ćemo izračunati godišnji sječivi etat i kako ćemo sastaviti gospodarstvenu osnovu. To ću razpraviti u sliedećem poglavju. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 313 — Sadanju zalihu, naročito kružnu ploštinu čitavog uredjajnog razreda, izračunati demo na temelju podataka privitoga »Opisa sastojiua.» Kako ćemo dođi do tih podataka, uči nas Hufnagel u spomenutih svojih razpravah. Stoga ja to neću ovdje ponovno tumačiti. Normalnii zalihu, naročito kružnu ploštinu, izračunati ćemo načinom, kako sam to naprvo razložio takodjer iz »opisa sastojina.» Normalni prirast, kojeg smo ustanovili na temelju normalnog broja stabala i »skrižaljka o prirastu pojedinog stabla*, imademo takodjer u »opisu sastojina.» Imademo dakle sve podatke, koji su nam potrebni za izračunavanje godišnjeg etata po jednoj od uobičajenih metoda. Nu kako sve te metode računaju sa godinami obhodnje (Umtriebszeit), kojoj sam u prebornoj šumi, iz uvodno razloženih razloga, načelni protivnik, to se dosljedno tomu ne mogu sprijateljiti sa nijednom od tih metoda. Sve dosadanje metode uzimale su kao glavno izhodište, odnosno svrhu, da se ima izračunati onaj kvantum na drvu, kojega imamo godišnje sjeći. Ako je procjena bila pogriešna, n. pr. previsoka, a šumar je morao vaditi propisani godišnji etat, morala su nastupiti dva slučaja: 1. Ako je etat bio ograničen na površinu, onda se je na njoj, da se dobije propisani etat, moralo previše sječi; sastojina se je tim preizrabila. 2. Nije li etat bio ograničen na površinu, onda se je moralo dogoditi, da smo, vadeći propisani etat, prije reda obašli svu sastojinu, te da zadnjih godina ne ćemo imati što sjeći. Mnijem stoga, da je puno uputnije, da učinimo protivno. Ustanovimo onu zalihu bilo u m" ili u m^, koja nam ima nakon sječe ostati na površini. Sto nam preko toga preteče, to smijemo sjeći. Napried smo izračunali, da moramo po rali normalne pre-^ 24 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 314 — borne sastojine imati prije sječe ukupno 30*5 m´^ kružne ploštine. Kadalje ustanovili smo 5 razreda debljine. Kroz vrieme obhodnjice smijemo u svakoj sastojini samo jedanput sjeći, i to najstariji 5 razred. Prema tomu mora nam nakon sječe ostati po ralu normalna kružna ploština mladjih četirijuh dobnih razreda, t. j . 4 puta 6´1 m" ili ukupno 24*4 m^ sa odgovarajućom drvnom gromadom. Tim načinom ćemo bezuvjetno osjegurati potrajnost i postupati ćemo sa sastojinom sa šumsko-ogojnog gledišta najracionalnije, moramo dakle tim načinom bezuvjetno zadovoljiti svakog šumara. Nu tim načinom ne ćemo zadovoljiti šumoposjednika, koji od nas traži, da mu unapred kažemo, kakov dohodak imade očekivati iz šume budućih godina. Kadi toga morati ćemo i mi izračunati godišnji drvni prihod. To ćemo učiniti na sliedeći način: Ustanovili smo, da prva 4 razreda debljine imadu u normalnoj sumi po ralu 24*4 m^ kružne ploštine, te da nam ta kružna ploština ima nakon sječe ostati na sječnoj površini. Za primjer ćemo opet uzeti već spomenutu sastojinu u Hreljinskoj šumi. Da nam ostane 24*4 m^ po ralu, moramo ostaviti: Od I. razr. debljine sve t. j . 1-65 m^ sa 14-85 m´ » II, » » » » 3-68 » » 44-03 » > III. » » » » 8-41 » » 116-78 » » IV. » » » » 8-46 » » 111-12 » » V. » » » samo 2-20 » » 27-28 » Ukupno 24-40 m´^ sa 314-06~m^ Odbiv to od ciele sadanje zalihe sa 397-95 m^, ostane nam za sjeći 83-89 m", t. j . ostatak od V. razr. sa 17-77 m^ i sav VI. razr. sa 66-12 m´ ukupno 83-89 m^*. K tomu sadržaju moramo još pribrojiti godišnji prirast ovih za sječu opredjelenih stabala, pomnožen kroz V2 vremena |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 315 — obhodnjice, te napokon sve skupa podieliti sa godinama obhodnjice. Dobiveni rezultat predstavlja nam godišnji drvni etat. Kako smo gore izračunali, iznaša naša sječiva drvna zaliha 83´89 m^ Sravnimo li to sa normalnom sječivom zalihom, koju smo ustanovili sa 76´75 m^, pokazuje se naša sadanja sa 7-34 m´ veća. To dolazi odtud, što je i zbiljna zaliha puno veda, nego li normalna. Da je slučajno sadanji V. i VI. razred više zastupan, nago li III. i IV. razred, onda bi nam sječiva zaliha bila još puno veća. Mi doduše sada imamo puno veću sadanju zalihu, nego li je normalna, nu ta zaliha nalazi se u srednjih, još nedozrelih fitablih, s toga ih sada još ne smijemo užiti. Nu mi ćemo, kako sam gore izračunao, ipak užiti nješto više od normalne zalihe. To je obzirom na sadanju veliku zalihu opravdano, jer mi moramo nastojati, da se sa što manjimi žrtvami čim prije približimo normalnosti. S toga mi s tim nješto većim užitkom niti najmanje ne prećerujemo, tim većma, što će nam po ralu ostati 314*06 m^^ a to je znatno više od normalne drvne zalihe, koja bi imala ostati po ralu nakon sječe, a iznaša 253´10 m^ Vidimo dakle, da gospodarimo veoma konzervativno, nu ipak raeionalnalno, jer ćemo već za vrieme prve obhodnjice užiti jedan dio od sadanjeg suviška. U II. i III. obhodnjici užiti ćemo puno više, jer će stabla iz sadanjeg III. i IV. razreda, koja su i drvnom gromadom i kružnom ploštinom najvećma zastupana, onda doći do uporabe. Onda ćemo konačno užiti još preostavše suviške, te se tim približiti normalnosti i podpunoj potrajnosti, u koliko se takova u obće polučiti dade. Potrajnost naime mora biti približna. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 316 — Skroz jednaku potrajnost, t. j . da bi svake godine jednu te istu rentu odbacivala, nije niti jednom čovječjem poduzeću uspjelo polučiti. Svaka produktivna grana čovječjeg poduzeća, bila to trgovina, gospodarstvo, stočarstvo i t. d. podvrgnuta je raznim uplivom, te ne može dati svaku godinu jednaki čisti prihod. Po gotovo je nepredvidjenim uplivom podvrgnuto šumarstvo. Mi se doduše moramo trsiti, da polučimo što veću jednakost naših godišnijh prikoda, akoprem smo već unapred uvjereni, da je nikada polučiti ne ćemo. Moramo se s toga zadovoljiti sa poprilično jednakom potrajnošću. Ako se gospodarstvena osnova imade sastaviti za sumu koje zemljištnc zajednice, čiji članovi u duhu obstojećih zakona imađu pravo nžiti samo redoviti godišnji prihod, t. j . prirast, to, ako nam je možda izračunani etat veći, nego li godišnji prirast, možemo ustanoviti onaj suvišak, koji nam ostane, kada cieli sadanji popriečni godišnji prirast odbijemo od izračunatog godišnjeg etata. Taj se višak može uložiti u novcu kao nepotrošiva šumska glavnica, ili se može upotriebiti na melioracije n. pr. za izgradnju šumskih puteva, za kupovanje šumskih enklava i t. d. Kod sastavljanja drvosječne osnove imati ćemo na uživanje propisati najprije one sastojine, u kojima je V. razred debljine najvećma zastupan, zatim one, koje su očevidno slaboga pri rasta i napokon one sastojine, u kojima imade najviše prezrelih, suhovrhih i nagnjilih stabala. * * * Uporabom ove metode možemo sasvim lahko ustanovitipovršinu svakogodišnje sječine, a to je za nadzorne oblasti od veoma velikog probitka Na temelju »Opisa sastojina» možemo točno proračunati onu površinu, koja će nam biti potrebna, da budemo mogli racionalno sjeći godišnji etat. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— mi — U obce, a kod malih šumskih posjeda naposeb, ne bi preporučio, da se izkolče godišnje sječine, jer bi bile premalene i jer ne pružaju mogućnost skroz racionalne uporabe. Praktičnije će biti, da si obhodnjicu, koja će kod jele biti u naših krajevili oko 20 godina, razdjelimo — recimo u 4 razdoblja, t. j . od 5 do 5 godina, ili u 5 razdoblja od 4—4 godine. Ustanovimo zatim sječnu površinu za I. pet, odnosno četiri godišnje razdoblje. Tu recimo petgodišnju sječinu izkolčimo u naravi, te tečajem pet godina u njoj sječemo svakogodišnji etat tako, da na čitavoj sječini vadimo najprije ona stabla, koja treba da se radi prezrelosti ili velikih ozleda najprije sjeku. Tako postupamo 2. 3. i t. d. do 5. godine, dok nismo sa sječom gotovi. Očito je, da ne bude svih 344 stabla I. razreda, 119 stabala II. razreda i t. d., koji se nalaze u normalnoj sastojini, došlo s vremenom u Y. razred — ona se moraju postepeno umanjiti. To umanjenje obavlja djelomice sama narav, izvaljujuć i prelomljujuć pojedina stabla. Nješto se uništi prigodom sječe, izradbe i izvoza godišnjeg etata, a nješto moramo i sami vaditi proredom. Ovako dobiveni užitak, zatim onaj, koji nam daju prestara stabla od preko 80 cmt., koje nismo uzeli u račun, daju nam medjutimni užitak, kojega ne trebamo posebno izračunavati, jer se izračunati ne da. * * Sama gospodarstvena osnova ima sastojati od: 1. obćenitog opisa, 2. opisa sastojina, 3. drvosječne osnove, ujedno pregledne knjige užitaka, 4. ogojne osnove, 5. skrižaljke drvne gromade i prirasta (Masseiitafeln) i 6. gospodarstvenog nacrta. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 318 Opis Sadanja zaliha po 1 katastralnom I. razred iI razred III. razred IV.r.41— V. razred 11-20 21-30 31-40 50 cm. (41 a 51 cm. ´o´ cm. cm. cm. cm.) os OD s! oj tio3 03 03 ^ . a a .9 c$ -4J ^3 as .s -3 o! *.3 03 *-*3 oi s.s ti 00 -g J 09 o !5 ^ o ^ ^ v a -s PH M Q p-05 >— se o^ a. "B T3 03 o3 . 03 c8 _ti ti "3 3 — S S a 03 S 03 ti a ti f-i 5" OJ >N] Ms: ´ČC >M a >N a "ti >^5 "3 a « a "3 a ^H r- 13 J2 3 .Q 3 3 i> o o ej "3S > .n > t> ^ hH > ^ sIM > h t-i hl P-u, os t- 03 b ti ti fcH . 5" * ^ T3 *3 J< T3 >-..i«! -o 4^ « o 00 -i« "O 4-3 J´S .S -4^ 1 QS ´C o 1^ OD ´r-i jrs ^D o > ^ O o o m^l m^ o m" m^ m^ m^ m^ m^ o m*" m» 3 CL o O > J3 1 .L3 Jel- 0-7 1. 0-8 Buk. 0-3 2 0-9 Jel. 1-0 I. 8. A 4. Ukupno II. i t. d. Ukupno Sveukupno i t. đ. Na koncu dolazi opetovanje svota po sječnih poredcih. P rav i U] )ora )iv ´. foi ma m ora biti V3 ^i rji |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 319 — sastojiua. Popriefini godiSnji Kormalna zaliha ralu. Sadanja prirast prije sječe Normalni zaliha na godišnji svih cieloj po svih V. (IV.) na cieloj prirast razreda vršini po ralu razreda razreda površini ukupno 1 r3 « 3 li o o o M Su o u, ja ft^ |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 320 — Drvosječna osnova, ujedno Ima se užiti po ralu na cieloj površini a i o ;-š os 9 ^ SS -r ; ! OJ 3J Opazka, 03 -a M a o O O CM 1899 od 1. 10-32 jela bukva SjeCni poredak A. V. IV. IV. III. Po ralu ostaje maDJe kružne ploštine, nego li je normalna, jer su se morala sjeći prestara, gnjila i suhovrha stabla, koja očito propadaju. Jer je najstariji dobni razred prekomj erno zastupan, to se ne imadu 1890 od 1. 2. 5-46 5-78 sjedi sva stabla V. razr., ved samo do propisane količine, sjekuč pri tom najprije stabla, koja nisu za dalnji rast sposobna. i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 321 pregledna knjiga užitaka. Užito bijaše uporabivo za Novčana vriednost drvne kružne gromađe ploštine tvorivo ogriev tvoriva ogrieva for. nŽ, for. ni Opazka. Veći užitak sa 103 m^ dobiven je od požarom uginulih stabala u glavnom odjelu I., pođođjelu 3. Veći užitak sa 98 m^ potiće od drvlja, koje je poledicom povaljano i prelomljeno u glavnom odjelu II., pododjelu 4. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
322 - Ogojua 1 čistine Progaline Popravci T3 D" O rali D" rali rali 5 o 1898. A. II. 500 1899 854 i t. đ. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 29 <-- 29 --> PDF |
323 osnova. Način i vrst preduzeti se imajućih gojitba rima sepošumiti sadnjom 3. godišnjih omorikovih [ biljka. jlmade se nakon sječe po- Isijati jelovim sjemenom, da se uzgoji smjesa bu- I kovine sa jelovinom. Ogojne radnje su provedene Troškom od Opazka. Način i vrst (koliko i kakovih biljkah i na koji način sađjene i t. d,) for. nč. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 324 — Skrižaljka o godišnjem prirastu i Itoclfovnom sadržaju jednog jelovog stabla. " Godišnji Kubični Godišnji Kubični Godišnji Kubični t-l prirast sadržaj t-i prirast sadržaj prirast i sadržaj OJ 1D S ´i* Stojbina o Stojbina 1 Stojbina o oo. ^ c ´a *3 I II. I. 11. I. II. I. II. L I. II. I. II. OJ 0-1 OH cm. m-cm. m^ cm m° 10 — — — — 11 12 z I 13 — — U 0-1L 0-10 — __ 15 0-14 0-11 KJ 0-16 0-13 — 17 0-19 0-15 — 18 0-22 0-18 . 19 0-26 0-20 — — 20 0-29 0-23 0-008 0-004 21 0-33 0-26 0-010 0-005 22 0-36 0-29 0-010 0-005 1 23 0-40 0-33 0-011 0-006 24 0-44 0-36 0-012 0.007 25 0-48 0-40 0-013 0-008 i 26 0-52 0-44 27 0-57 0-48 28 0-63 0-53 i t. đ. 29 0-68 0-67 30 0-74 0-62 31 0-80 0-68 32 0-86 0-73 33 0-93 0-78 34 1-00 0-85 35 1-08 0-91 36 1-15 0-97 37 1-23 1-05 38 1-31 1-10 39 1-39 1-16 40 1-48 1-23 41 1-57 1-29 42 1-66 1-37 43 1-75 1-43 44 1-84 1-51 45 1-94 1-58 46 2-04 1-66 i t. d |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 325 — ad 1. Kako se sastavlja obćeniti opis i što sve ima biti u njem sadržano, ne trebam tumačiti, jer to će svaki nadi u svakoj knjizi o uredjenju. Buduć da se za manje šumske posjede ne ima sastaviti upisnik površina, to se imadu površine navesti sumarno u »obćem opisu. ad 2. Opis sastojina je sam po sebi jasan. Jedino mi je navesti, da sam izpustio rubriku za bonitetu. Ako se slučajno mora razlikovati više boniteta, onda nije potrebno, da bonitetu ustanovimo prema kojima od uobičajenih skrižaljka. Dovoljno je, da ustanovimo, koliko boniteta imamo u našoj šumi. Ako n. pr. imademo dvie, onda ćemo bolju bonitetu obilježiti kao I., a lošiju kao II. U «opisu 8astojinah» ćemo bonitetu zabilježiti u opazki. Obrast i smjesu drveća ćemo bilježiti sa jednom desetičnom točkom n. pr. 0´9, a površinu u ralih sa dvie desetične točke n. pr. 237. rali. ad 3. Na lievoj strani imademo drvosječnu osnovu, a na desnoj su nam podatci o faktičnih užitcih. Ovaj formular je različan od dosada običajnih. Vidio sam ga kod g. kr. umir. šuraarnika Czernitckoga, te mi se svidio, jer je veoma jasan, razgovjetan i pregledan, ad 4. (Vriedi isto kao i ad 3.) ad 5. Te skrižaljke se imadu sastaviti na temelju mnogih lokalnih iztraživanja, te nam rabe kod izračunavanja drvne gromade i prirasta. ad 6. Za manje šumske posjede sastavljamo nacrt u ka tastralnom mjerilu, a za vehke ćemo upotriebiti 1" = 120" ili 1" = 160°. * Ja sam u mojih razmatranjih računao samo sa jelovinom. Nu sve što je rečeno za jelovinu, dade se uporabiti i kod bukovine, nu s razlikom, da će nam kod bukve biti obhodnjica možda 35—40 godina i da ćemo kao najstariji |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 226 — razred uzeti IV. od 41—50 centimetara prsnog promjera, jer se bukva u toj debljini najbolje unovčuje i jer je i financijalno zrela. Gdje bude bukva i jela zajedno, u desiti ćemo obhodnjicu prema vladajudoj vrsti drveća, te učiniti tako, da na pr. sa jelovinom obadjemo sa sjeČinom svu šumu dva puta, dok bukovinom jedanput. Ili možemo i tako učiniti, da ustanovimo kod bukve osam razreda, od kojih zadnji sastoji iz stabala od 46—50 cmt. Ta stabla možemo sjeći odmah sa jelovinom, a ona od 41—45 sjeći ćemo u drugoj obhodnjiei. A. Kern. Hrast u visokoj šumi. Napisao prof. J. Partaš. Pod ovim je naslovom nedavno izašla nova knjiga vrstnoga njemačkoga stručara Dr. Martina i to, kao četvrti svezak poznatoga mu djela: «Die folgerungen der Bodenreinertragst h e 0 r i e fiir die Erziehung und die Umtriebszeit der \vichtigsten deutschen Holzarten. Viertes Band enthaltan die Eiche im Hochwaldbetrieb. Druck und Verlag von B. G. Teubner. Leipzig 1898. Ciena je ovoj svezci 6 maraka, dakle oko 3 for. 60 nč. našega novca. Već polag ciene vidi se, da je knjiga dosta omašna, a sadržaje doista 274 stranica, dakle i to pokazuje, da je pisac ovoj važnoj i cienjenoj vrsti drva posvetio onu pomnju, koju ona u punoj mjeri doista i zaslužuje. Iz samoga djela vidi se, da je pisac sa puno pomnjetruda potanko razpravio sve gospodarstvene odnošaje, tičuće se uzgoja, njege, sječe i unovčenja hrastova za sva područja njemačkoga carstva, u kojih se hrastici kao visoke šume goje. On je podrobno opisao gospodarstvene odnošaje hrastika onih predjela, U kojima još i danas hrastici visokog uzgoja znatnu površinu zapremaju i najvriednije njemačke šume representiraju |