DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 350 — prilično osamljeni, iznio svoje predloge, mogli bi se ti predloži i uzeti u razmatranje, ali kako je on to protegnuo na poplavne šume u obde, gdje se voda znade duže uzdržavati, te time svoje nazore generalizovao, mora se na to odlučno odgovoriti. Istina je, da transpiracija biljaka igra obzirom na kolanje vode veliku ulogu i da je množina te transpirirane vode velika, no da se pri tome uzmogne ocieniti upliv transpiracije na vlagu tla u svakom pogledu, mora se imati na umu njegov položaj, sastav kao i terenski odnošaji. Gosp. B. H. uztvrdio je, da ee odstranjenjem starih stabala tlo uslied na razne načine pridošle vode postati toliko mokro, da će se na njem žir upljesniviti i iztrunuti ili u najboljem slučaju naklijati, ali ipak uginuti. Nema sumnje, da se ova tvrdnja´ odnosi na najgornji sloj tla, jer se hrastov žir u ovom sije. Da promotrimo u koliko je ova tvrdnja temeljita obzirom na naučna izpitivanja različitih strukovnjaka. Bez sumnje, da će od sve vegetacije šuma najviše transpirirati, jer je intenzivnost transpiracije ovisna o veličini površine transpirirajučih organa, a to je kod šuma listnjača lišde, kojeg ima u vedoj množini, nego li sličnih organa kod drugih biljaka i koje ima nekoliko puta toliko veliku površinu, kao što su ona tla, na kojoj dotična suma stoji. Premda su izpitivanja u tom smjeru samo u malom provedena i onda po tom obdeniti zaključci izvedeni, slažu se mnogi u tome, da de šuma za vrieme vegetacije transpirirati po prilici 5,000.000 kg. vode na jednom hektaru. Ovo bi bio vodeni sloj od 50 mm. debljine. S druge strane uzima se, da za vriemn vegetacije u srednjoj Evropi padne na zemlju oborina u iznosu od 2—3 ´j^ milijona kg., a preko čitave godine oko 5 mil. kg., od koje množine polovica nestane bez upliva regetacije. Pisac ovih redaka nije u svojoj duši uvjeren o preciznosti ovih brojeva, ali se ipak iz njih može zaključiti razmjer oborina, koje u tlo dospiju, te množine vode, koju je vegetacija u stanju transpirirati. |