DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 452 — da će se one u dva gospodarski neovisna tiela razpasti. Bilo bi to — po našem sudu a i po sudu mnogih — prava nesreća i za jedne i druge. Stoljetni razvoj gospodarskih prilika učinio je, da iztočne zemlje monarkije suvišne svoje proizvode gospodai´stva i šumarstva u prvom redu prodavaju u zapadne zemlje, a ove opet svoje industrialne proiz vode u iztočne zemlje šalju — a sve bez ikakovih potežkoća, jer su isto gospodarsko tielo. Nedodje li još u zadnjoj uri do nuždnoga sporazumka izmedju obih pola naše monarkije, obje će stradati — na veselje trećih. Ako se go spodarska zajednica monarkije raztepe, moglo bi to po obje pole biti upravo kobno i od nedoglednih posliedica. Naročito za našu trgovinu s drvom moglo bi gospodarstveno razdieljenje do sele zajedničkoga gospodarskoga područja imati kobnih posliedica, jer se polag uredovnih statističkih podataka — koju statistiku ugarska vlada vodi — najbolje vidi, koli silna množina drva ide iz Ugarske i Hrvatske u austrijske zemlje. Osobito naše hrastovine ide sva sila u Austriju, jer ondje hrastovine gotovo ni ne ima. Austrija je jedan od glavnih, a svakako prvi i najbliži konsument naše hrastovine, a to za nas mnogo znači. Do sele se je obćenito mislilo, da se u iztočnoj poli monarkije ide za razvrgnućem gospodarske zajednice, nu činjenice svjedoče, da su prvi koraci učinjeni baš sa zapadne, austrijske, strane. Austrijski ministar predsjednik Dr. pl. Korber ipak veli, da nije neprijatelj zajednice, pače da je o njenoj koristi duboko osvjedočen, ali traži od ugarske strane garancije, da će se uglavljena zajednica lojalno držati, a rek bi-, da mu se te garancije nisu dati htjele. Žalibože što u našoj monarkiji medju narodima i ljudima već od više godina gotovo jače vladaju strasti nego li razbor, pa su si i narodi većinom sami krivi, da pravoga napredka ne ima, da proizvodnja zapinje, a naše, baš ne odviše gusto žiteljstvo ne može naći kod kuće dosta privrede i seli u prekomorske zemlje, poimence sjev. Ameriku; to je izseljivanje naročito iz Ugarske i Hrvatske veliko. Toliko o obćim gospodarskim prilikama, koje su sudbonosne i za naš drvarski trg, na kojem momentano prilično mrtvilo vlada. Sad se obavljaju procjene u hrasticima, da se mogu koncem ljeta i početkom jeseni razpisivati običajne dražbe, koje su svagda povod velikom komešanju medju drvotržci. One će valjda i ove godine ranije početi, kao i lani, jer to drvotržci traže i što je medjutim sasvim opravdano. Drvotržci traže sada i to, da se dražbe što prije od nadležnih oblasti odobre, te su u tom smjeru, kako „Agramer Llovd" javlja, preko „ugarskoga družtva drvotržaca" i posebnu predstavku podnieli. I to je nji |