DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 142 — te traži monopol samo za zajmove na založnice u formi prisilne od plate. Što se osobnog kredita tiče, postupa Hattingberg rigoroznije nego Grabmayer i polaže tim veću važnost na razvitak ove organizacije, pošto on kao i Grabmaver ne pušta s vida ustanovljenje granice raztereeenja. Uzme li se poljodjelcu jedan dio njegovog realnog kredita, a to činimo, kada mu branimo da svoj posjed preko stanovite granice uknjiži — to ga se mora nečim odštetiti, da mu ne bude još gore nego prije. Ovu nadoknadu predstavljaju nam osobni zajmovi u kratkim rokovima i to kod Reitreisenovili udruga, a ova akcija, o kojoj smo napred govorili, ima svrhu, da svakom vjeresije dostojnom poljodjelcu dade priliku na njezinu uporabu. Savjetnik Hattingberg zastupa, kako se vidi politiku t. zv. malih sredstava, pa prema tomu nisu nuždne velike promjene cjelokupnog agrarnog prava, da pruže pomoć, već radi toga, što bi se jedva i za 10 godišta u pravnu sviest seljačtva uživiti mogle, te i sbog toga, što bi ih samo idealni ljudi mogli shvatiti, dok bi obični poljodjelac ostao za njih prazan i pust. Poljodjelstvo ne smije očekivati vanjske pomoći, koja bi — provedena na račun (štetu) svih porezovnika — u skoro do stare biede dovela; u gospodarstvenom uzgoju pojedinca leži najvažniji moment svake omašne akcije. Poljodjelstvu neka se dade samo naputak i organizacija, a ono će se onda vlastitom snagom bez češće potrebe državnih subvencija podići. Ovaj Hattingborgov referat, koji će se odobriti na glavnoj sjednici austrijskog-poljodjelskog vieća, sastojati će se po svoj prilici iz tri diela. Prvi dio razpravljat će o mnnogobrojnim predlozima na polju razterećenja, koji su dosele od najuvaženijih njemačkih i austrijskih strukovnjaka predloženi. Reformni plan dre. Grabmavera je tu razpravljen. Drugi dio razpravlja o faktičnom smjeru naših najznamenitijih vjeresijskih zavoda, te iztiče njegovu bolju stranu, uporedjujuć ga sa tražbinama današnje znanosti, koja vodi do cilja novčane politike. Temeljito je razpravljena u ovom dielu manipulacija sirotinjskih blagajna i poštanskih štediona. Treći dio govori o akciji razterećenja, o čem je već u aprilu godine 1901. bilo govora. Onda (1901.) obrazložio je Hattingberg svoj program u sliedećim točkama i stavio sliedećo zahtjeve : I. Na polju hipotekarnog kredita: |