DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 63 — blizu sela A., konačno opet po vremenu sela A. i C u sječinu koja se u blizini sela B. vodi. Ne ima sumnje, da vodjenje sječe u dva ili više sjekoreda istodobno, može uz velike prednosti imati eventualno i velikih mana, s tog se u tom pogledu ne smije predaleko poći Vodi li se u jednoj gosp. jedinici po više sječina iste godine, otežčat će to u velike službu lugarskomu osoblju, jer je mnogo teže čuvati i nadzirati šumu u kojoj se na više mjesta sječa vodi, nego kad ima samo jedna sječina. Isto vriedi i glede nadzora, nad kulturnim radnjama. Nu često rastu time i troškovi, jer se mora istodobno i po više puteva uzdržavati, da bude izvoz iz svake sjeČine moguć; po gotovo ne vole to drvotržci, jer je njima i njihovim radnicima najdraža jedna — i što veća sječina. Kad se gospod. jedinice diele u sjekorede često je običajno, i preporučuje se, koncentrirati godišnju sječinu na jednoj površini u jednom sjekoredu, ali ju shedeće godine prenesti u drugi sjekored i t. d. pa se za kojih 4—5 godina, dok je kultura iza posljednje sječe već uspjela, opet vratiti sječom u prvi sjekored. Ovako rade često u četinjavim smrekovim i borovim šumama, gdje se plaše zareznika, naročito borovoga kljunka. Pošto se danas shodnomu podieljenju gosp. jedinica u sjekorede sve veća važnost pripisuje, izrečeno je novijim našim uredjajnim naputkom (od g. 1903.), da valja pojedine gosp. jedinice ne sama u odjele ved i sjekorede podieliti, te je u istom, kao i za gospod. jedinice (uredjajne razrede), i za sjekorede rečeno, što se pod tim imenom razumjevati mora. Nisu naime ni definicije za sjekorede svakuda skroz iste, kao i za gosp. jedinice, a tako i nazivlje za taj pojam. U njemačkoj šumarskoj literaturi najobičajuiji je izraz »Hiebszug« (odavle i naš »Sjekored «), nu često se za taj pojam rabe i rieči »Hiebstour«, »Schlagreihe«, »Schlagtour«, a odavle i naš »Sječni poredak«. Nadamo se, da će iz ovih naših navoda moći koristi crpsti oni, koji će se od sele imati češće baviti uredjenjem šuma a ne dospievajiT u tolikoj se mjeri baviti teorijom nauke o ure djenju šuma; a upravo shodno provedenom unutarnjom podie |