DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 55 — pojmove »gospodarstvena jedinica« sa pojmom »gospodarstvena cielina" (Wirthscliaftsganzes) pod kojim se imaju razumjevati sve šume jednoga vlastnika n. pr. sve šume jedne krajiške imovn. obcine. Kod manjih posjednika obično se oba ova pojma pokrivaju, te je gospod. cielina ujedno i gosp. jedinica n. pr. kod većine naših zemljištnih zajednica. Kad se uredjuju sume ovakovih manjih šumoposjednika — kakove su malom iznimkom primjerice naše zemljištne zajednice — najshodnije de biti, da ciela šuma takovog vlastnika bude i jedna gosp. jedinica ili uredjajni razred, dapače i u onom slučaju, ako uz glavnu visoku šumu ima možda i komada sitne šume. Takovu malu sitnu šumu izlučiti kao poBebnu gosp. jedinicu ne bi bilo uputno, već ju je najshodnije pripojiti — možda kao posebni sjekored — visokoj šumi, a još najbolje tako, da joj se dade obhodnja takova, da bude obhodnja visoke šume višekratnikom obhodnje sitne. N. pr. da ima uz visoku hrastovu šumu još i jedan manji jalšik, to bi se moglo taj jalšik pripojiti hrastiku. Da se za hrastik propise primjerice 120 g. obhodnja, mogla bi se za jalšik odabrati 30 ili 40 god. obhodnja, te dok bi se tečajem 120 godina hrastova šuma jedanput posjekla, posjekao bi se jalšik 4 ili 3 puta. Sve da se samo jedna sječina vodi, ne bi bilo druge razlike izmedju površine hrastika i jalšika, van što bi se jalšik 4 ili 3 puta za sječu propisati imao tečajem jedne obhodnje. Kad bi taj jalšik bio znatne veličine, tada bi bilo shodnije stvoriti dvie gosp. jedinice: hrastik sa 120 g. obhodnjom bila bi jedna, a jalšik sa 30 god, obhodnjom druga jedinica, a u svakoj od ovih jedinica težilo bi se za tim, da se gospodari strogo potrajno i tečajem vremena uzpostavi normalno stanje. U tom slučaju bile bi u toj šumi u pravilu dvie godišnje sječine; jedna bi se vodila u hrastiku, a druga u jalšiku. Spomenuli smo već prije, da se ovako vi dielovi šuma: za koje se sastavlja posebna porabna osnova, u kojima se vodi neko zasebno gospodarstvo i želi obično polučiti i što prije neko normalno stanje, zovu polag spomenutih ovih naših do |