DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 623 — prirodjene lienosti i obiesti, dapače znam primjera, da su kod velikog sniega primorani bili sjedi šljive i vočke. da ne poginu od zime. Varao bi se, ako bi tko mislio, da su ti ljudi možda podaleko od šuma — nasuprot baš podno Kapele prepune leževiuom, jedva tri kilometra udaljeni, pa ipak ostali bez klipe ogrievnili drva. Ovo dostaje, jer takovih, primjera svaki nas bi mogao na pregršt iznieti. Ovu sklonost pravljenju šumskih šteta mogla bi suzbiti i primjerena sila prema onoj narodnoj »neboji se i šuša boga već batina« nu o tom kašnje. Ne mogu pristati na mnenje g. izvjestitelja, da bi pravoužitnici sami morali puteve graditi, već držim, da je to dužnost imovnih općina, imenito u brdskim stranama. Tamo gdje ima ogrevnog drva, ako je nepristupno, jedno je kao da ga i ne ima, te ako se takovi putevi izgrade, uklonio bi se takodjer jedan uzrok pravljenju šumskih šteta, ako možda i neznatniji, ali barem za imućniji dio naroda prestala bi potreba šumskih kradja. Imenito takove vrsti posla mogu se odradnjom dužnih šumskih šteta učiniti, te bi to općenito valjalo uvesti. Gdje manjka ogrevno drvo, tu dakako dok se uzrok ne odkloni ne će prestati niti učinak, te pošto je izvjestitelj o tom opširnije razlagao pripomenufi ću samo, da kod ogulinske imovne općine za neke krajeve uvadjamo sitno šumsko gospodarenje, da se toj nestašici doskoči, te se to valjda i kod drugih imovnih općina prakticira. Posebni uzrok pravljenju šumskih šteta u Gornjoj Krajini, jest potreba krovne daske, šimle. Od pamtivieka pokrivaju se kuće u Gornjoj Krajini ciepanom šimlom, većim dielom jelovom. Radnik, koji takovu šimlu izradjuje, zasjeca stojeća stabla, te vadi t. z. španje i gleda, da li je stablo ciepko i tako više puta i na više mjesta ozledi stablo, te onda dakako nastupaju poznate posljedice: nagnjilost i vi´emenom posvemašnja trulež stabla. U najpovoljnijem dakle slučaju propada najbolji dio stabla, ako mu i ostane koji dio uporabiv. To se i opaža prigodom izradbe stabala, da se redovito 25 do 35% gradjevnog drva manjo dobiva, nego što se po izgledu stabala i procjeni |