DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 120 — Stanje industrije drva i reziva u području zagrebačke trgovačko-obrtničke komore u g. 1903. Iz komorskog izvjesna vadimo sliedede: ladustrij a drva i reziva. Industrija, odnosno obrt drva i s tim u savezu stojeda trgovina sa drvom tvori uz gospodarsku produkciju najvažniju privrednu granu u Hrvatskoj. Skupinu ovu sačinjava 1151 poduzede odnosno za 7 manje nego u god. 1902., i to poimence sliedeća: 802 stolara, 172 bačvara, 50 tokara, 30 košarača, 16 kefira, 12 česljara 11 brdara, 9 pletioca stolara, 6 pozlatara, 1 pletioc hasura, zatim 11 proizvadjača sirovih štapova, 3 tvornice pokučtva i drvene robe, 2 tvornice štapova te po 1 tvornica kefa i metala i parketa. Stolarstvo . Kod obrtš, ovamo spadajudih iztidu se koli brojem toli obsegom rada stolari, koji u glavnom gradu radi živahne gradjevne sezone imadjahu u god. 1903. prilično mnogo posla u svim granama svoga obrta. Težko se ipak u pogledu pokudtva osjeda utakmica tvorničke industrije, i to u neznatnoj mjeri od domade, ali od strane, austrijske, koja putem trgovine (trgovaca sa gotovim pokudtvom ima u području zagrebačke komore 15) poplavljuje domada tržišta sa prostijom i finom robom. Da se toj utakmici po mogudnosti odhrvaju, ustrojiše zagrebački stolari prije tri godine udrugu za proizvadjanja pokudtva i tapetarske robe, koja se sve to bolje razvija, kako de 0 tom kod obrtnog udrugarstva obširnije biti spomena. Ostali obrti drva. Bačvarski obrt pridiže se lagahno uslied regeneracije domadeg vinogradarstva. Košaračtvo pak, koje promede poglavito proizvode kudnog obrta, razvija se uztrajno sve to bolje, osobito u zagorskim predjelima, gdje se kosare ol slame, pleteri, rogozne torbe razna druga prosta košaračka roba i pčelinje košnice u više stotina hiljada komada prave, a ponešto se i u Austriju izvaža. Finija gotova roba košaračka uvaža se za tuzemne potrebe iz Ceske i Njemačke, a prostija ponešto iz Ugarske. |
ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 121 — Medju kefarima, košaračima i pletiocima stolaca zauzima odlično mjesto družtvo sv. Vida za podupiranje sliepaca u Zagrebu, koje je u god. 1903. proizvelo i razpačalo robe spomenute vrsti za K. 17.526. Ostale posebne, ne iztaknute obrtne grane razvijaju se u dojakošnjem čednom obsegu. Proizvadjanje sirovih štapova. Od pitoma kestenova drva proizvadjaju se u Hrvatskoj od nekoliko godina sirovi štapovi za industrijsko preradjivanje, koji su poznati na medjunarodnom tržištu pod imenom »Congo-štapova« premda su izključivo hrvatski specijalitet. Radi preobilne produkcije padala je ciena te robe rapidno, te je danas u prispodobi prama god. 1898. nazadovala za 160% od prilike. Središte je ove primitivne industrije, bolje rečeno polufabrika u Karlovcu, odakle dobra trečina čitave produkcije u Hrvatskoj dolazi na svjetsko tržište. God. 1903. bila je potražba za sirovim štapovima izvanredno velika, jamačno prelazno, jer je u godinama 1900./2. proizvodnja bila slabija, pa su s toga sve zalihe naših proizvadjača i trgovaca na jagmu razprodane uz prosječnu cienu od kojih K 120 po 1000 komada, odnosno za 257o skuplje no što za razne vrsti (95/100 14/18, 95/100 18/24, 12/cm. 14/18 i 18/24) bijaše polučeno u god 1902. U području zagrebačke ´komore proizvedeno je u svemu oko 7 miljuna komada u vrijednosti od K 800.000, a toga je 507o izvezeno izravno u Sjevernu Ameriku, po 157o u Njemačku, Englesku, 107o ^ Francesku, a ostatak od l07o u Italiju, Španjolsku i Rusiju. Radi nedostatka zalihe kestenovih štapova, počeli su strani uvozači potraživati gladke hrastove štapove, te su napose iz Amerike za god. 1904. unapred več stvoreni oveći zaključci za dobavu jedne i druge vrsti sirovih štapova. Tvorenje gotovih štapova. Gotove štapove za šetnju, kišobrane i suncobrane proizvadjaju u području zagrebačke komore dvie tvornice, jedna u Bregani kraj Samobora, a druga u Zagrebu. Prva postoji od god. 1885. te radi sa 250 radnika, a potonja od god. 1901. sa 40 radnika. Obje proizvedoše u god 1903. preko 5 miljuna komada stapova razne vrsti, koji |
ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 122 — nadjose gladke prodje po e/ropskim i prekomorskim državama, kao u Ugarskoj, Austriji, Njemačkoj, Bosni, Italiji, Franceskoj, Engleskoj, Ruskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Egiptu. Konjunkture su u ovoj godini bile poljnije nego u predidućoj, napose, jer je potražba sa nekim uzorcima bila veća. Tvorničari se tuže na visoke željezničke tarife. Naročito su proizvodi breganske tvornice veoma dotjerani i posvuda rado traženi, jer koliko svojom kakvoćom toliko cienama mogu da se uspješno takme sa najboljom inostranom robom. Tvornice pokučtva. Kraj spomenute stolarske udruge bave se proizvadjanjem pokućtva dvie tvornice, i to jedna u Zagrebu, a druga u Varaždinu Zagrebačka se iztiče kao osobito ugledno poduzeće, koje stalno zaposluje 120 radnika, a pritigotavlja pretežno samo umjetno pokućtvo, drveno i ta´ etirano posvjećujue osobitu pažnjo uredjivaju svratišta i vila, te sa svojim proizvodima stoji na visini moderne tehnike. Pomanjkanje izdašnije poslovne glavnice sprečava o^o znamenito poduzeće, da obraća veću pažnju na carinsko inozemstvo, premda se je dosad nekoliko puta uspješno ogledalo u Italiji i Egiptu. Skoro 807o čitave svoje produkcije smjestila je ova tvornica po raznim mjestima Austrije, a po 10% u Hrvatskoj i Ugarskoj. Tvornica u Varaždina prenesena je god 1903. tamo iz Slanja kraj Ludbriega te proizvadja razno pokućtvo iz savijena bukova drva u izvrstnoj kakvoći i izradbi. Pobliži podatci o njoj nisu komori na dohvatu. Proi z V ad j an je parketa. Proizvadjanjem parketa iz hrastova i bukova drva bavi se nariičito tvornica u Zagrebu, koja je u god. 1905. zabavljala 80 radnika i proizvela 80.000 četvornih metara daščice za pod. Od toga je ostalo u Hrvatskoj i Slavoniji 40%, a izvezeno je 557o u Austriju, 47o u Srbiju i po O´oVo u Bosnu i Italiju. Produkcija se je naprama predidućoj godini doduše umnožila za 157o, ali je konkurencija ciene ponešto potisnula. Tvorenjem friza bavi se još jedna paropila u Zagrebu, ali u malom obsegu.. Pilane . Broj pilana pomnožio se je za samo jedno omanje poduzeće, a ima u svemu 16 običnih i 9 na paru. Od potonjih |
ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 123 — dolaze u obzir kao znamenita eksportna poduzeća paropilana u Ceraomercu kraj Zagreba, koja je radila sa 170 radnika i ona u Capragu kraj Siska sa 75 radnika. Produkcijoni, a i poslovni odnošaji njihovi držaše se u granicama od godine 1902. Prva je proizvela 9.300 kub. metara hrastove piljene robe te ju razpačala u iznosu od 46´´/o u Francesku, 347o n Njemačku, 13Vo u Austriju, 6% u Ua;arsku, a l7o ^ Englesku, a potonja je svu svoju produkciju od 250i) kub. metira odpremila u Belgiju. Trgovačka vriednost izvezene robe ovih dvaju poduzeča iznosila je oko 1 miljun K. Tvornica kefa i metala. Tvornica kef a i metala u Novim Cičama kraj Velike gorice, podigla se je u razdoblju od nekoliko godina iz čednih granica postepeno od visine vrlo uglednog industrijskog" poduzeća, koje je u god. 1903. zaposlivalo 180 radnika, te je sa svojim proizvodima i na medjunarodnom tržištu dobro uvedena. Pretežan dio sirovina, kao drvo, četinje i konjsku dlaku nabavlja u tuzemstvu, a sirak za pravljenje metala goji sama na svojem posjedu. Od svoje znamenite produkcije svakovrstnih kefa, koje se izradbom i cienom uspješno takme sa inostranim proizvodima, te metala, razpačala je ta tvornica u Hrvatskoj 287o, dočim je sve ostalo izvezeno u inostranstvo, i to po 207o ^ Ugarsku i Herceg-Bosnu, 157o n Austriju, po 47o u Srbiju i Englesku, 37o u Bugarsku, a ostatak od 47o na Maltu, u Indiji, Egipat i Transvaal. Izvoz na Iztok stagnirao je ponešto u izvještanoj godini zbog nesigurnog političkog položaja, a s istog razloga poskočiše ciene nuždnih sirovina, koje tvornica odanle povlači, pa je stoga poslovna godina razmjerno nešto slabije zaključena, nego prediduća. Tvornici bi ovoj došlo veoma u prilog, kad bi se danas postojeći razmjerno visoki željeznički povoz u realaciji prema Rieci i Trstu primjereno snizio, jer bi se time ojačala njezina konkurecijska sposobnost i snaga na inozemnim tržištima. Proizvodnja drva za kefe, rolete i dr. Gotovo drvo za kefe, zatim risače sprave od bukovine i stroj´^ve za |
ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 124 — pranje, proizvadja tvornica u Križevcima, koja je u g. 1903. zabavljala 80 radnika. Utakmica strane industrije i skupi željeznički cieniei uzrokom su, da je proizvodna snaga ovog našeg liepog poduzeća u izvještanoj godini nešto nazadovala, te se prebježno morala povući sa tržišta u carinskom inozemstvu (Srbija, Njemačka i Engleska), na kojem se je u godini 1902. i ako u čednom obsegu, bila ogledala. Od ukupne produkcije razpačala je tvornica u Ugarskoj 657o> u Austriji 287o, 57o u Hrvatskoj i Slavoniji, a 27o u Herceg-Bosni. Jedno poduzeće u Zagrebu, koje postoji tek nekoliko godina, proizvadja žaluzije, rolete, drvene i željezne kapce, drvene kovčežiće za vojnike i kartone, te bi se vrlo liepo moglo podignuti, kad bi domaći javni i privatni krugovi u većoj mjeri vodili 0 njoj račun, jer koliko kakvoćom robe i izradbe, toliko i cienom drži korak sa stranom utakmicom. Od proizvedene količine razne robe razpačavano je u Hrvatskoj i Slavoniji 687o> 227o u razne krajeve Austrije, 67o u Bosnu i Hercegovim, 37o u Srbiju i u Ugarsku. P r 0 i z V a d j a n j a č a Č k a 1 i c a. Za čudo je što u Hrvatskoj, kao zemlji, koja obiluje svakojakim drvom, ne može da se udomi proizvadjanje čačkalica, za koje je osobito prikladno ljeskovo i javorovo drvo, kojeg kod nas dosta ima. Kr. hrv -slav.-dalm. zemaljska vlada podielila je u prošloj godini nekom trgovcu u Zagrebu dosta znatnu podporu, da uvede proizvadjanje čačkalica putem kućnog obrta, nu radi loše organizacije posla, nije se osnova vladina mogla oživotvoriti. Posredna trgovina čačkalicama postoji u Zagrebu od nekoliko godina u pažnje vriednom obsegu, te je u god. 1903. prometnuto gotove robe iz Kranjske oko 300 milijuna komada u vriednosti od K 120.000, i to u Austriju, Ugarsku, Bosnu, Njemačku, Srbiju i Bugarsku. |