DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 164 — predovanje iadustrije uvozničkih zemalja, i da same sebi stvore nadmodnog konkurenta svoje male industrije. Ono nekoliko miliona kruna, što ih za drvni materijal prime, izdadu još te iste godine za preradjevine, a sebi nanose grdnu štetu u budućnosti. Kad industrija tih zemalja bude u najboljem teku, i kad stekne sve uslove za napredak, ona će morati stati, jer će ponestati materijala, koji se danas nemilice izvozi na svetske pijace ostalih zemalja. A sada da predjemo na uvozničke zemlje i to u prvom redu na one, koje pored velike domaće proizvodnje ipak uvoze drvo sa strane. (Nastavit će se.) Važnost šumarske statistike. Piše Grjuro Nenadić. U kulturnom i materijalnom razvitku naroda igra statistika uopće vrlo važnu ulogu. Kao što se slika u ogledalu ogleda, tako se i u statističkim podacima ogleda napredak ili nazadak naroda u pojedinoj grani narodnoga života. Pošto se statistički podaci obično predočuju brojevima, to oni u tom pogledu više govore, nego mnoge debele i mudro pisane knjige. Statistika je najbolji savjetnik vladi naroda, jer traži uzroke, pronalazi zakone, po kojima stanoviti odnošaji u zemlji vladaju; njezini podaci su rječiti, jer više govore, nego li najbolji govornici. Ona nam otkriva toliko tajnih motiva, raznih uzroka, koji bi nam bez njene pomoći nepoznati ostah. Zlo i nevolja, koja u pojedinim ili cijelim slojevima ljudskoga društva, u jednom kraju ili cijeloj zemlji zavlada, ostat će oku pojedinca možda neopažena, ali ako se podaci o tome valjano saberu i jasno predoče, dobit ćemo onda sliku, koja će jasno pokazivati, kako zlo i nevolja pušta korijen sve dublje u tijelo narodnoga života. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 165 — Veliku važnost statistike uočili su napredni narodi ved davno, pa joj doista poklanjaju i nužđnu pažnju. Ta ona se danas kao posebna disciplina predaje na univerzitetima i ostalim strukovnim učilištima, pa onda nije ni čudo, da je literatura, koja se statistikom bavi, tako obilna i bogata. Osim toga napredni narodi osnovali su i posebne institucije, koji se bave sabiranjem, revidiranjem i publiciranjem statisličkih podataka. I kod nas postoji kr. zemalj. statistički ured u Zagrebu, koji se ved kroz dulji niz godinah bavi sabiranjem, revidiranjem i publiciranjem statističkih podataka, zasjecajučih u pojedine grane našega narodnoga života. Na tom polju razvio je on ved dosta veliku djelatnost, nu samo se do sada nije napose bavio sa šumarskom statistikom. Da naš kr. zemalj. statistički ured i na tom polju razvije svoj rad i da se dobije jasna i pregledna elika o stanju šuma i razvitku šumarstva u zemlji, odredila je Visoka kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, naredbom od 8. lipnja 1903 broj 13.678, da se podaci za šumarsku statistiku u zemlji sabirali imadu. Sabiranje ovih statist, podataka palo je u dužnost šumarskotehničkom osoblju, namještenom kod političkih oblasti u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, a u tom poslu ima mu na ruku idi šumarsko osoblje, namješteno kod državne šumarske uprave i krajiških imovnih obćina. Statistički podaci imaju se sabirali u veliki broj iskazah, kojih ovdje potanje ne dtmo opisivali, jer to ne bi imalo ni svrhe, nego demo samo naglasiti: kad bi se svi dotični izkazi potpuno, savjesno i zdušno ispunjavali, da bi tad doista dobili jasnu i preglednu sliku o stanju šuma i razvitku šumarstva u domovini. Sabrani podaci o šumarskoj statistici, ispitivat de se u šumarskom odsjeku kr. zemalj. vlade, a samu statističko-tehničku izradbu t. j . iscrpljivanje revidirane i konačno uredjene gradje, obavljat de kr. zemalj. statistički ured. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 166 — Samo se sobom razumije, da je ova odredba Visoke kr. zemalj. vlade od velike važnosti za razvitak šumarstva u domovini, pa ju je za to morao svaki stručnjak vesela srca pozdraviti. Posto su nekoje kr. županijske oblasti sabrane šumarske statističke podatke podnesle Visokoj kr. zemalj. vladi, to smo ispitajue odnosne izkaze, imale prilike uvjeriti se o istinitosti i apsolutnoj mogućnosti dotičnih podataka, pa za to držimo, da ne če biti na odmet, ako bar u kratkim potezima predočimo važnost šumarske statistike, koja važnost je za nas još tim veća, jer uz današnje odnošaje, mora nam valjana šumarska statistika biti sjegurno sredstvo u rukama, kojim ćemo raztjerati modi crne oblake, koji su se na našem i onako naoblačenom obzorju u najnovije doba počeli još više sabirati. Nema sumnje o tome, da je sabiranje šum. statističkih podataka veoma naporan i tegotan posao, koji zahtjeva neumorna truda i mnogo vremera, a ponajviše ljubavi i razumijevanja samoga predmeta, jer statistički podaci moraju počivati na istini, moraju medjusobno stajati u strogoj logičnoj vezi. 0 pojedinim statističkim podacima ne smije se za pravo ni časka pomisliti, da istini ne odgovaraju i da možda nijesu vjerodostojni. Posao, koji se u tom pogledu ne obavlja s ljubavlju i potpunim razumijevanjem predmeta jest iluzoran, a upotrijebljeno vrijeme izgubljeno. Vrijednost svakoga statističkoga podatka ovisi o inteligenciji i stručnom obrazovanju onoga, koji ga sastavio, pa ako dotičnik shvati svoj posao površno i nemarno, to ona površnost i nemar baca crnu sjenu na njega a bogme i na cijeli stališ, kojem on pripada. Pošto se sumarsko-statistički podaci imaju sabirati za sve šume u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, dakle i za one, koje su vlastničtvo privatnih osoba, različitih korporacija i t. d., koji obično imaju pred očima više financijalnu stranu svojih šuma, nego li opću korist, koju šume pružaju okolnjem pučanstvu, to vjerujemo i rado priznajemo, da će mnogi u svom |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 167 — poslu naići na eventuelne poteškoće i zaprijeke od strane gdjekojega privatnoga vlasnika, jer će se oni ustručavati dati im sjegurne i istinite podatke o svojim šumama, misleći, da će si time prouzročiti veće poreze i namete, koje od njih plaćaju. Da ovakovo shvaćanje odaje potpuno neznanje o važnosti šumarske statistike, mislimo, da o tome ne treba dulje raspravljati, pa ćemo samo istaci, da eventualna nesklonost od strane pojedinih privatnih posjednika, ne bi smjela osujetiti rad i ugasiti dobru volju i ljubav onih šumarskih stručnjaka, kojima je dužnost da sumarsko-statističke podatke sabiru, nego će ih dapače još više poticati na rad, pobudjivati u njima volju i ljubav, da odnosne podatke što točnije i savjesnije prikupe. Sa valjano sabranim podacima, konstruirat ćemo sliku, koja će nam jasno predočiti stanje šumah u našoj domovini, koja če živim riječima govoriti, da su šume veliko narodno dobro, da je sa opstankom šuma čvrsto vezan kulturni i materijalni napredak našega naroda. Ona će nam pokazati, da su šume neizcrpivo vrelo, iz kojega narod crpa svoju snagu i moć, da su one sjegurne štedione u kojima su pohranjene velike glavnice, kojih samo kamate bi narod uživati smio. Valjana šumska statistika pokazat će nam živu snagu vrela, iz kojega narod crpa svoju snagu i moć, poka^.at će nam dalje, da li se stvaraju uslovi i temelji, koji će u nas ulijevati nade, da će ono u buduće biti još jače i snažnije. Pa šta u tom pogledu danas već vidimo? Vidimo, da se šume u velike sijeku i često harače; vidimo, da se šumska površ´na iz godine u godinu sve više umanjuje; vidimo na žalost još i to, da se ova činjenica u ostalim slojevima našega družtvenoga života još ne vidi. Ne samo, da prosti čovjek, nego i naša naroda inteligencija još uvijek drži, da su šume u svome prostoru i količini neizcrpive. Oni još jednako misle, da je šuma dar božiji, kojega oni bez ograničenja trošiti mogu, pa ga doista tako i troše, jer troseći drvo u obilju ne vode računa o tome, da li će po |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 168 — tomstvo svoje potrebe na drvu namirivati modi u onoj mjeri, u kojoj oni danas svoje namiruju. U tom našem mišljenju podupire nas činjenica, da još danas velika većina našega naroda rabi otvorena ognjišta, na kojima drvo pali i sa kojih se u vazduh izžaruje mnogo i mnogo kalorija toplote. Zar nam ne bi u tom pogledu valjano sabrani podaci bili od koristi, jer već kuca i zadnji čas, da se s drvom počne razumno štediti. Rekli smo, da se šumska površina svake godine sve više umanjuje, nu sa valjanom šumarskom statistikom pokazat ćemo u kolikoj mjeri se ona doista umanjuje i u kojem kraju domovine se šume najviše krče. Nema sumnje, da je naš narodno gospodarstveni život, koji postaje sve kompliciraniji, jedan od najvažnij´h uzroka, da se eume krče i šumsko tlo pretvara u ratarsko tlo. Narod se množi, a uslijed toga mora i površina ratarskog tla biti sve veća. Dakle vidimo, da gospodarskoj potrebi na ratarskom tlu padaju žrtvom naše nekad bujne i prostrane šume, jer se one sve više krČe i šumsko tlo pretvara u drugu vrst kulture. Nu da se šumska površina tako brzo ne umanjuje, vidimo, da se u najnovije doba ide za tim, da se uzgoj šuma kombinira sa uzgojem ratarskih bilina, koji se način uzgoja nazivlje šumsko-poljsko gospodarenje. Korist šumsko-poljskoga gospodarenja jest sa gledišta šumsko-uzgojnog očita, a sa gledišta narodno-gospodarstvenoga u materijalnom pogledu jest veoma znatna. Sa oba gledišta jest šumsko-poljsko gospodarenje dakle vrlo važan predmet, pa zato zaslužuje, da mu posvetimo nuždnu pažnju, da podatke o tome što marljivije i pomnije saberemo, jer nam baš ovaj predmet može služiti dokazom, da zbroj malih i silnih radova stvori veliko djelo na polju nacionalne ekonomije. Pa ako i ima opravdanih razloga, da se u pojedinina krajevima domovine šume krče i šum. tlo pretvara u drugu vrst kulture, to ima s druge strane ne manje važnih razloga, da se |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 169 istodobno pošumljuju goljeti i takova zemljišta, koja nijesu prikladna za uzgoj ratarskih bilina, kakili zemljišta na žalost ima u svakom kraju domovine dosta. U tom pogledu valjano sabrani podatci bit će od velike važnosti, jer ćemo tad vidjeti, koliki je s jedne strane odpad, a s druge prirast na šumskoj površini svake godine. Rekli smo gore, da ima u svakom kraju domovine, pustoši i goljeti, a u nekojim ima ih na žalost i odviše, te se šire tolikom brzinom, da postepeno i sigurno mijenjaju klimatičke odnošaje dotičnih krajeva, koji ruše i unistuju sve uslove materijalnom razvitku dotičnoga naroda. Živi svjedoci tomu jesu puste i gole brdine gornje Krajine, po kojima je do nedavna rasla zelena trava, koju su pasla bijela stada ovaca i čopori goveda, a danas po njima raste paprat i bujad, iz koje sve više proviruje golo kamenje Mirni gor-ki potoci, koji su do nedavna svojim ugodnim žuborom ovde povećavali onu veličanstvenost šume, koja nam se ugodno duše dojimala, kada smo njome prolazili, pretvaraju se danas sve više u gorske bujice, koje divljom silom trgaju velike komade najčvršćih pećina, te noseći veliki mulj i krš, zasiplju i zamuljuju plodne oranice i zelene livade, te time riješavaju hiljade duša eksistencije. Uz tako vladajuće prirodne nepogode nije čudo, da gornjo Krajišnik, koji je živio i umirao za cara, danas bježi u zemlju novoga svijeta, gdje u borbi za opstanak obavljajući teške poslove, gubi svoju duševnu i tjelesnu snagu. Nije li prema gore istaknutom prijeka nužda, da znamo koliko u zemlji ima bujica, popuzlina i goljeti, te što se u tom pogledu dosada učinilo? Koliko iznosi šum. površina, koja se nalazi u području bujica, popuzhna i t. d., koje bi se imale temeljem {;§. 6. i 7. š. z. proglasiti zaštitnima i zabranbenima šumama. Što je dosada učinjeno za pošumljenje golijetih, a da ne govorimo o pošumljenju Krasa — toj sveopćoj našoj narodnoj nevolji? Osim toga još je jedna nevolja, koja narod bije, koja ga toči, kao što toči crv drvo, a to su šumske štete. Šumske štete |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 170 — narasle su danas na toliku svotu, da se pokazuju kao veliki teret, pod kojim naš jadni narod teško koraca. Na temelju valjano sabranih podataka o šum. štetama, stvorit demo si sliku, koja de nam grafički predočiti brzinu, kojom one rastu. Naime kod prosudjivanja šumskih šteta, ne smijemo iz vida izgubiti dva glavna uzroka, s kojih one nastaju. Prvi uzrok, s kojeg narod šumu sječe jest potreba na gradjevnom, tvorivom i gorivom drvu, a drugi uzrok jest taj, da s drvom tjera nesolidnu trgovinu. U ovom poslednjem slučaju podupire nas u mišljenju činjenica, da pile vodenice u gornjoj Krajini, progutaju veliku množinu drva, koje je na nepošten način stečeno; da doseljenici u Slavoniji, koji nijesu ni pravoužitnici imov. obdina, ni članovi zemljištnih zajednica, ne čine u velike šumskih šteta, jer autohtoni elemenat drvo iz svojih šuma nosi i njima u bezcijenje prodaje. Zar ne bi sabiranjem podatakah o pilama vodenicama i o cijenama tvorivog i gorivog drva u pojedinom kraju domovine našli i lijeka, kojim bi tu narodnu nevolju liječiti mogli? Nema pako sumnje da de najbolji melem toj narodnoj rani biti — podizanje materijalnog stanja našega naroda, koje se podidi može unapredjenjem ratarstva i stočarstva, jer je naša domovina eminentno agrikulturna zemlja. Ove se dvije grane narodne privrede mogu tek onda podidi na najveći stepen, ako se istodobno bude vodila briga oko uzgoja i čuvanja šuma, jer je nepobitna činjenica, da u gorskim krajevima, gdje nema šuma, nema vrela ni potoka, a gdje pako ovih nema, tu ne može biti ni govora o racionalnom ratarstvu i stočarstvu. Sume su dakle važan faktor za gospodarski razvitak naroda, s kojim vlade naprednih naroda moraju ozbiljno računati. Znamo, da šume zapremaju jednu tredinu sveukupne površine kraljevinah Hrvatske i Slavonije, nu ali ipak ne znamo točno, koliko od sveukupne šumske površine odpada na šume, koje se nalaze u apsolutnom, a koliko na one, koje se nalaze na relativnom šumskom tlu. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 171 — Takodjer znamo i to, da su naše šume po vrsti drva i po vrsti uzgoja veoma različite, nu ali ipak ne znamo sasvim točno u kolikoj mjeri imamo šumah po vrsti drva i uzgoju u pojedinom kraju domovine. Na temelju valjano sabranih podataka u tom pogledu, dobit ćemo jasnu sliku o stanju šuma u našoj domovi, koja će nam pokazati, da li će ona i u buduće uživati onaj liepi glas, koji glas joj je na daleko prenijelo plemenito drvo Quercus pedunculata, koji je sa svojim odličnim tehničkim svojstvima cijelom svijetu pokazao, da je njegova prava domovina Hrvatska i Slavonija. Valjana šumarska statistika osvjetljavat će nam intenzivnom svjetlošću način, kojim se gospodari sa šumama u našoj domovini. Ona će nam pokazati, koliko postoji gospodarskih osnova, odnosno programa, po kojima se u šumama potrajno gospodariti ima; pokazat će nam, kako se postojeći zakoni i propisi, koji ti potrajno gospodarenja potrajno propisuju, u praksi provode. Težki udarci radničke sjekire i zvuči pile čuju se danas u našim šumama preko cijele godine. Šume se u velikim površinama iznašaju na prodaju. Strani kapitaliste nas sve više poplavljuju sa svojim kapitalima, te njihova utakmica i grozničava borba može za nas biti sjajan dokaz, da naše šume reprezentiraju veliku vrijednost, koja im još sve više raste. Iz naših se šuma preko godine izveze u inozemstvo više hiljada vagona drva u vrijednosti od nekoliko milijuna kruna. Sve mi to u glavnom znamo, ali ipak točno ne znamo, koliko se kubičnih metara drva svake godine iznaša na prodaju i kolika se cijena za to polučuje. Zar nam u tu svrhu valjano sabrani podaci ne bi bili regulator, kojim bi bar donekle mogli regulirati cijene kod prodaja ? Cijene, koje danas za naše drvo kod prodaja polučujemo, ne možemo reći, da su maksimalne. Vrijednost našemu drvu doduše raste; nu mi ćemo ju još više podići, ako budemo iz |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 172 — gradjivali opda prometila, ako gradimo ceste kroz šume, ako u šumama podižemo šumski obrt. Pilane, bačvarnice, vapnenice i t. d. u sredini naših šuma, tvorit će prava čudesa. Sume će s njima oživiti, vrijednost de drvu zajedno rasti. Ima doduše kod nas tvornica i poduzeća, koja drvo troše, pa ako ih i ima u malom broju, to pravo ne znamo, koliko ih u svemu ima, i u kojem kraju domovine su najviše zastupana? U tom pogledu valjano sabrani podaci, bit će nam od velike koristi, jer ćemo s jedne strane znati, koliku množinu drva domaće tvornice i poduzeća na godinu troše, a s druge strane znat ćemo onaj veliki plus, koji se u inozemstvo izvaža, da tamo slične tvornice i poduzeća podiže. Kolike li sreće i kolika bi materijalna korist za naš siromašni narod izvirala otuda, kad bi se sve naše drvo, koje se u inozemstvo kao surogat izvaža, kod nas u tvornicama i pilanama izradjivalo, te kad bi se samo gotova roba na svjetska tržišta izvažala. Da se pako naš narod do te sreće dovinuti može, potreban je pored znatnog materijalnog kapitala, takodjer snažan i jak duševni kapital, koji će stvoriti uvjete i temelje, da matejijalni kapital do sto veće uporabe dodje. Drugim riječima, potrebno je, da se stališu, kojemu je povjerenje gospodarenje i čuvanje velikog narodnog dobra — šuma, obezbijedi materijalno stanje njegovo jer se samo onda, ako se on nalazi u povoljnom materijalnom stanju, može od njega očekivati, da svoju duševnu snagu što više razvija, da svoj duševni kapital zalaže stvaranju uslova i temelja materijalnom razvitku naroda. |