DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 3 <-- 3 --> PDF |
«aatiM Iiilt. Br. 4. u ZAGREBU. 1. travnja 1905. God. XXIX. %-— ^^^ ^ Uvrstbina oglasa: za l stranicu 16 E.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fl].; za ^|^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Još nešto o šumarstvu Bugarske. Radosno se sjedajudi svoga trogodišnjeg boravka u Hrvatskoj i znajući, da prilike moje domovine zanimaju bratski narod, latih se pera, da kao mladi stručar napišem nešto o šumarstvu Bugarske, te time barem donekle uSinim ono, što mi nalaže dužnost uzajamnog upoznavanja obaju naroda, a ujedno, da nadopunim ono, što je u istom predmetu napisao vrijedni gosp. Vučkovid. Poznata je činjenica, da se šumarstvo Bugarske nalazi na niskom stupnju svoga razvitka; ali da je ono za samu zemlju od velike važnosti, odmah demo razabrati, Čitava Bugarska zaprema površinu od 9,570.510 Ha. Od toga otpada na šume 3,041.126-4 Ha., dakle 31-87o od ukupne površine; iz toga pak slijedi, da je Bugarska šumovitija od sviju ostalih evropropejskih država, izim Austrije i Švedske. Ovdje moram malo ispraviti podatke o šumama Bugarske kako ih čuh na akademiji, gdje je šumska površina Bugarske označena samo sa 895.000 Ha. ili ISV^ ,a površina čitave Bugarske 4,172.220 Ha Pogriješka je mislim u tome, da su kao šume Bugarske označene samo državne, a površina zemlje uzeta za polovicu manja. (Mogude, da su to stari podatci samo za sjevernu Bugarsku.) Prema posjednicima razdijeljene su šume kako slijedi: |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 146 — Državne šume ... . 902.618-6 Ha Općinske » 1,565.242-0 >^ Privatne » 519.630-9 » Šume: crkava, manastira, škola,džamija itd. 53.628-9 » Ukupno . . VT,041.126-4Ha Iz ovoga opet slijedi, da općine posjeduju više od ´/^ svih šuma, država — skoro ´/s. ^ privatnici, crkve i t. d, više od Yg. Pučanstvo kneževine iznosi prema sadanjem statističkom izkazu 3,309816 ljudi. Dakle kod šumarske površine od 3,041.126´4 Ha. otpada na jednog stanovnika skoro 1 Ha šume. To bi bilo dakako i previše jednom stanovniku, kad bi bile šume jednako podijeljenje po čitavoj površini zemlje. Ali to ne stoji. Dok šume u kotaru Kazanlik i Peštera zapremaju 877o čitave površine, zauzimlju one u kotaru Svištov i Nikopol jedva 47o čitave površine. Od svih 82 kotara zapremaju šume u 14 njih 50 do 877o čitave površine, u 32—25 do 497o u ostalih 4 do 247o- Iz toga sHjedi, da gotovo polovici svih kotara šume manjkaju, a žiteijstvo si mora nabaviti drvo izvana. Glavne vrsti drveća koje se nalaze po bugarskim šumama jesu: Od listača: hrast kitnjak, lužnjak, cer, breza, bukva, grab, klen, pitomi kesten, jalša, jasen, brijest, lipa i vrba. Ovamo moramo još ubrojiti i razno grmlje, kao što je: ljeska, glog, dren, trn, ruj, bazga, kalina i t. d. Od iglača zastupan je: bijeli i crni bor, klekovina, smreka, jela i razne vrsti borovica. Najveću šumsku površinu zapremaju bukove šume, zatim hrastove i mješovite, a najmanju iglače i to većinom bijeli bor. Najveće i najbolje hrastove šume nalaze se po ravnicama istočne Bugarske oko glavnih primorskih gradova Burgas i Varna. Ovdje moram napomenuti, da su te šume većim dijelom državne. Po sjevernim stranama Stare-Planine (Balkan) i Srednje Gore ispremiješane sa bukove šume sa grabom, brezom i jalšom. Iglače rastu po visinama Rila i Vitoša, a najviše ih nalazimo u Rodopi-Planini na Tursko-bugarskoj međi, nu naći ih je tu i tamo i na Balkanu. Prama nadmorskoj visini položaj šuma jest slijedeći: |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 5 <-- 5 --> PDF |
147 Do 400 m nadOd 400—1000 m. Od 1000—2000 m. morske visine nadmorske visin nadmorske visine Po posjedu Hektari Državne šume 296.646-9 847-546-7 258.525-0 Općinske šume 791.365-0 466.648-7 307.228-3 Privatne šumeitd, 314.307-45 179.381-85 79.576-6 1,402.219.35 993.577-25 615.329-8 3,041.126-4 Ha. Po vrsti uzgoja zauzimaju najveću površinu niske i to hrastove šume, zatim dolaze visoke i to vedim dijelom bukove i borove šume, a najmanju pak srednje šume i mješovite. Svekolike državne šume raskidane su u 438 komada, opdinske u 2.966 komada, dok su privatne šume tako rasparcelirane, da ih je teško prebrojiti. Manjak katastralne izmjere, kao što i nesigurno omeđašenje, daje povoda bezkonačnim parbama o vlastničtvo šume, i mi vidimo, da je prijeporno: Između države i opdine 160.855*0 Ha. » » » privatnika 1.809´2 » » općine i općine 204,047*0 » » privatnika i općine 3.150´9 » » samih privatnika 25.176´7 » Ukupno . . ~ 395.038-8 Ha. Oficijelnim statističkim podatcima pronašlo se je, da su u razdoblju od 4 godine samo općine potrošile na te parbe 1,519.689*36 leva* i da je kod toga ranjeno 72, a ubijeno 18 ljudi! Hrvatskom kolegi stručnjaku činiti će se još nevjerojatniji statistički podatci o promjenama šumskog zakona, te o premještanju šumskog osoblja. Dok u Hrvatskoj rabe još * 1 lev = 95 filira. * |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
~ 148 — uvijek isti zakon od godine 1852., kod nas je od godine 1883., kada je izdan prvi šumski zakon, do danas promijenjeno upravo 6 zakona! U zadnje se 4 godine kretao broj upravno-šumskog osoblja između 60 — 70. (Danas oko 70 ljudi). Za ove 4 godine (od početka godine 1901.) premješteno je 171 osoba, otpušteno od službe 117 osoba, a namješteno njih 126. Iz toga sliedi, da je svaka osoba bila za ove 4 godine premještena barem 2 Va puta, odpuštena od službe 1´/^ puta i opet l´/a puta namještena u službu. Imađe ali slučajeva, kod kojih je jedna te ista osoba u isto to doba premještena bila i 10 puta, odpuštena 5 puta, a nadi je šumarija, kod kojih je za isto doba promijenjeno 10 i više šumara !* . . . Mislim, da uz ovakove prilike bugarskomu šumaru, koji je inače dosta dobro opskrbljen, ne treba baš jako zavidjati. Premještani i otpuštani od službe bili su dakako oni šumari, koji su bili najbolji i koji su vršili svoju službu najsavjestnije Nije ovo bilo učinjeno privolom šumarskog odsjeka, ved stranačkim uplivom nadležnog ministarstva na ugodu stranke, ali na štetu šumarstva. Zato si je pako šumarski odsjek stvorio neko osobito ali zato i opravdano mnijenje, da je onaj šumar, kao takav, najbolji, koji je više puta bio [iremješten i odpušten od službe. Nema sumnje, da uz ovakovo stanje stvari ne može biti govora 0 napretku šumarstva, jer kod toga se ide više natrag, nego li napred. Ni današnjim se šumarskim zakonom, koji je nesravnjivo bolji, nego li svi dojakošnji, ne će ništa moći postidi, jer već mnogi pod uplivom stranaka zag varaju njegovu izmjenu. Pak sve, da se i znželi, da se taj zakon potpunoma provede, ne bi to bilo moguće radi pomanjkanja šumarskog osoblja, jer dok u Hrvatskoj za 1,142.106-22 Ha. šume, ima 513 šumarskih činovnika, kod nas je za tri put veću površinu namješteno samo 70 Činovnika ili 7 puta manje. Čuvarsko je osoblje još manje. Uzevši u obzir samo državne čuvare (lugare) * Naknadno nam javlja gosp. pisac, da je i on sam premješten — a bio je tek mjesec dana na šumariji! Urednićtvo. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 149 — kojih 500 ljudi, — uz površinu državnih šuma od 902 618-6 Ha. otpada na jednoga čuvara kojih 1805 Ha., dok na jednoga hrvatskoga lugara dolazi samo 364 Ha šume. Time je dakako provadjanje zakonskih propisa i čuvanje šuma jako oteščano. Zato se i šume devastiraju posvuda, šumski kvarovi kao što i šumski prekršaji u potpunom su mahu, šumska paša pustoši šume, požari ih uništavaju a bujice ih zatiru. Godine 1903. uništio je požar 14.593 Ha iglače i 839-5 Ha listače. I^te godine sastavljeno je za razne šumske kvarove i prekršaje 41.929 prijavnica na svotu procijenjenu na 359.6H5-65 leva. Od svih je prijavnica njih 5.816 sastavljeno za prekršaje počinjene u državnim šuma, 18.608 u općinskim i 3 987 u privatnim šumama. Za to isto doba izrečeno je 39.956 odluka (odluke izriču šumari) na ukupnu svotu od 939.652-3a leva. Od ovih odluka postadoše pravomoćnima njih 21.109 na svotu od 254.944-97, leva; 12.795 na svotu 649.760´39 leva uložiše utok; njih 6.640 na svotu 157.772-17 leva bile su potvrđene po sudu, dok ih je 4.863 na svotu 213.96 3 77 leva odbijeno. Iste je godine izvezen iz svih šuma slijedeći materijal; Građevno drvo u Gorivo drvo u Ugljen Po posjedu kub m. kub. m. u kgr. Državne šume 8.730-40 209.873 23 1,438.351 Općinske šume 131.949-70 563.98473 4,362.816 Privatne šume 142.694-04 560.461 44 757.006 Ukupno . 283-374-14 1,334.319-40 6,558,172 Ovo također moram napomenuti, da je taj materijal puno veći nego što je u ovoj skrižaljci izkazano, jer je, kako rekoh, radi pomanjkanja šumarskog osoblja kontrola vrlo teška. Isto tako ovdje nije ubrojena kora, žir i t. d. što se iz šume iznosi. Šumarska je industrija kod nas vrlo slabo razvijena. Glavni šumski proizvod jest gorivo drvo. Kao ovakovo rabi najviše hrastovina, jer misle, da je ona najbolja za gorenje. Nju rabe |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 150 i u graditeljstvu. Bukovo drvo služi u maloj domaćoj industriji, a izrađuju: lopate, korita, kopanje, poklopce, škatulje, sanduke, pipe, osi i slične kolarske stvari. Malo manje rabe ju za daske i u strojarstvu. Iglače izrađuju najviše u podvlake, režu zatim razne vrsti dasaka, a upotrebljavaju i kao gorivo! Izrađivanje jest dakako najprimitivnije. Ono se obavlja rukom, ručnom pilom ili najviše primitivnom pilom jarmačom, t. zv. čarkovom na vodu, kod kojega otpaci više puta presižu 507o cijele drvne gromade. Ovdje moram napomenuti, da izrađivanje podvlaka zatire šume iglače. Time se bavi najviše pučanstvo muslimanske vjere t zv. rodopski Pomaci, koji često upale same šume; jer kažu, da če ostati u Bugarskoj dotle, dok ima šuma za obrađivanje, a onda će se otseliti u Tursku. Drvarenjem i obrađivanjem raznih drvenih produkata bavi se oko 100.000 ljudi, muških i ženskih. Pogledamo li statističke podatke za izvezenu i uvezenu drvnu robu, doći ćemo do zaključka, da ovako šumovita zemlja, kao što je Bugarska, ipak uvozi drvnih produkata najviše izvana. Tako je godina 1886—1899. uvezeno drvenih produkata za svotu od 46´16 milijuna, dok je za isto doba izvezeno samo za 10´26 milijuna leva. A evo što vele najnoviji podaci: Izvezeno 1908. 1904. Vrst materijala Količina Cijena Količina Cijena u kgr. u levima u kgr. u levima Građevno drvo sirovo ili samo otesano . . . 5,979.588 875 123 3,626.31)5 197.120 Građevno drvo piljeno ili poluobrađeno . . . 10.607.646 633.706 10,579.090 653.048 Ukupno . . 16,578.234 1,008.829 14,203.455 850.168 |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
151 U 1903. 1904. Vrst materijala Količina Cijena Količina Cijena u kgr. u levima n kgr. u levima Kezbarska, pletena roba (košnice) i izrađeni predmeti 29,625.569 2,342.267 46,315.604 3,768.355 Ukupno . . 29,625.569 2.342.267 46,315.604 8,768.356 Statistika za mjesec prosinac 1904. kaže nadalje, da u Bugarsku najviše drvenih produkata uvozi Austro-Ugarska 1,981.854 kgr. za svotu 171.469 leva, zatim Turska 168.107 kgr. za svotu 29,706 leva, Njemački 9.013 kgr. za 12.568 leva, Franceska 7.804 kgr. za 6.181 lev, Italija 1233 kgr. za 3871 lev i ostale države ukupno 2,945.509 kgr. za svotu od 180.125 leva. U istom je mjesecu izvezeno u Tursku 409.051 kg. drvenih produkata za svotu od 25.861 leva u ostale države 11.840 kg. svotu od 944 leva. Prihod držav. šuma god. 1903. iznosi 331.344-47 leva, dok je rashod za istu godinu 688.700 leva. Dakako ovaj rashod ne mora pasti jedino na teret državnih šuma, pošto su tu uračunane i place šumarskog osoblja, koje upravlja sa svim šumama države. Ali bilo ono kako mu drago, ipak prihod bugarskih šuma nije takav, kakav bi morao i mogao da bude. Bugarske su šume vedinom devastirane, ali ih ipak ima u tolikoj množini, da bi se mogla crpsti puno veda korist, kad bi se samo kod ostalih, nedevastiranih, uredilo valjano šumsko gospodarenje. Sume su devastirane po ravnicama i prigorju, ali po visokim planinama stoje one netaknute. Sve je to posljedica toga, da tamo nema puteva, drugih transportnih sredstava, pa se šumski proizvodi ni ne mogu iz^ažati. Osnovati ta transportna sretstva ne bi bilo baš tako teško, jer su planine bogate na šumskim potocima i vedim rijekama, pa bi se mogla izgraditi točila, sklizaljke, putoklizi, šumske željeznice i t. d. Ali da se sve to izvede, potrebna je |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 152 — veća stalnost i u zakonu i u osoblju, a također i veća specialna naobrazba i bolja praksa. Na veliku žalost manjka nama i prvo i drugo i treće, pa čak i Ćetvrto. Glede naobrazbe šumarskog osoblja napomenuti mi je, da je većina najboljih šumara svršila u Križevcima ili u Lavovu. Funo ih je svršilo revirnu školu u Pisku, a ima ih dosta i takovih, koji su svršili samo srednju gospodarsku školu u Bugarskoj. Ima i takvih, koji imadu samo općenitu gimnazijalnu naobrazbu. Šumara akademičara vrlo je malo. Tim dakako ne ću da kažem, da je naobrazba šumara tomu kriva, što se nije u nas moglo doći do boljeg uspjeha. Ali dosada nje prilike u šumarskoj struci kod nas bile su takove, da su šumari bili jedino administratori, kancelaristi — zato im je dakako i praksa manjkava. Tomu je također doprinelo još i to, što se kod nas mladi ljudi, bez ikakve pred-prakse, namještaju odmah na samostalna mjesta, i onda svaki radi onako, kako se njemu pričinja, da je najbolje. Posljedica toga jest, da ćete kod svake šumarije naći posebni neki način gospodarenja, i različno razumjevanje jedne te iste stvari. Nema dvojbe, da su sve ove prilike nepovoljno djelovale na šumarstvo, pa vidimo, da je šumarstvo Bugarske zaostalije možda, nego u ijednoj evroskoj državi, ma da Bugarska spada skoro medju najšumovitije zemlje u cijeloj Evropi. Novi šumski zakon poprimio je ustanove, od kojih bi se moglo očekivati više uspjeha, ali hoće li krenuti na b^lje, mi šumari jako sumnjamo, a ne će biti veliko čudo, ako se u nas promjenom vlade naskoro promjeni i današnji naš najbolji šumski zakon. Georgi Petroff. Drvarska trgovina. Naglo razvijanje industrije i raznovrstna upotreba drveta u industriji, daje mu sve veću važnost u trgovini, uslied Čega postaje sve važniji artikl uvoza i izvoza pojedinih država. |