DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 3 <-- 3 --> PDF |
V BmmatiM llil Br. 2. u ZAGREBU. 1. veljače 1906. God. XXX. Pretplata za neelanove K 12. na godinu. — članovi «umar. đružtva dobivaju list Viezplatno. — Članarina iznaša za utemeljiielja K 200. — Za elanovc podiipirajuće K 20. - Za redovite ("lanove I. razreda \ hl i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K. ^. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime pred,late. — „Lugarski viestnik´ dobivaju članovi lugari badava, članarinu prima predsjednietvo đružtva. Dvrstbina oglasa: za 1 stranicu Iti K.; za ´/a stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Kratka razmatranja o prodaji hrastovine u jeseni god. 1905. Razpravlja .J. Kozarae. U niže sliededem izkazu navedene su sve one hrastove sječine, koje su u Hrvatskoj-Slavoniji tečajem jeseni godine 1905. putem javnoga oglasa na dražbu iznesene. Nije izključeno, da taj izkaz nije podpuu, nu ako je koja prodaja i ostala nezabiliežena, mislim, da ne ee biti od tolike važnosti, da bi bila u stanju rezultat ovih razmatranja znatno poremetiti. Kako se vidi, taj izkaz i onakav kakav je, nije žalibože podpun i točan, i to ponajpače obzirom na III. hrpu sumovlastnika. Manjkavost ta potiče poglavito odatle, što nekoji privatni šumovlastnici vrhu svojih dražbenih objekta jako mršave podatke oglašuju. Najpodpuniji su oglasi imovnih obćina, zatim nekojih zemljištnih zajednica te Lekeničkoga vlastelinstva Turn-Taxisa, jer je u njima sadržan i broj stabala, i procienjena drvna gromada, te napokon i novčana procienbena svota Ne ima dvojbe: čim je oglas detailniji, tim je za trgovinu sposobniji. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 42 — Da se vidi, u kolikom je interesu i prodavaoca i kupca, da dražbeni oglasi budu što detailniji, iztaknuti ću samo to, da su vlastnici ´navedeni u izkazu pod brojem 1—8, t. j. hrpa I. i II. iznieli na dražbu ukupno oko 80 sjecina, sa ukupno: 42.654+19.623 = 62.277 hrastovih stabala. Na tih 80 sjecina natjecalo se na dražbi oko 40 nudioca. Pri tako živahnoj konkurenciji jasno je, da nudioci moraju dobro pregledati sje6inu, na koju se natječu. U tu svrhu im je neobhodno nuždno, da pregledju svekolike sječi ne, ne samo radi toga, da si izaberu onu kvalitetu hrastova, koji njihovoj specijalnoj trgovini (panjevi, francezka dužica, pintarska roba i t. d.) najbolje odgovaraju, nego i radi toga, da prouče razmjer izmedju vlastite i šumovlastnikove prociene. Prociena pako od 62,000 stabala — neračunajudi III. hrpu — skopčana i sa trudom i sa troškom. Zato de svaki drvotržac naginjati k onomu šumo vlas tni k u, koji mu najviše podataka — caeteris paribus — o proeieni sjščine pruža. Sto vise podataka za pojedine sječine imade, tim je sigurniji u svom kalkuliranju, i tim će sigurnije ponuditi maksimalnu svotu, koja se u obće ponuditi može. Gdje ne ima detailnih podataka, primoran je drvotržac sam sječine detailno procieniti, to je pak kod 80 sječina ne samo sa znatnim troškom skopčano, nego i fizički jedva moguće. To je sigurno jedan, ako i ne od najglavnijih uzroka, da mnogu sjeeinu drvotržci niti ne pregledaju ; izkustvo pako uči, što manje natjecatelja, to slabiji utržak. Detailna prociena od strane šumovlastnika pružena drvotržcima na razpolaganje, kadra je u stanovitoj mjeri nadomjestiti reklamu. To sam uz put natuknuo, jer držim, da sbilja ne imarazloga, što pojedini šumovlastnici taje svoje prociene; ja bar ne uvidjam, da bi od toga kakovu korist imali. Ovom prilikom moram i to naglasiti, da mi naše hrastove dražbe u obće ne oglašujemo ni iz daleka onako intenzivno, kao što to važnost hrastovine zahtieva. Hrastove dražbe oglašuju se u »Narodnim Novinama«, koje od 40 spomenutih na |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 43 — tjecatelja možda tek jedna trećina čita; zatim oglašujemo u »Continentale Holz-Zeitung«, ponešto u »Pester i Agramer Lloyd«, — i to je sve; niesmo se dakle maknuli iz Austrougarske monarkije. Glavne konsumente naše: Njemačku, Belgiju, Francezku, Englezku niti ne obavješćujemo. Akoprem je ova jesen bila izvanredno živahna u prodaji hrastovine, ipak sam pod konac prosinca 1905. dobio iz Njemačke upita: »wo man in dortiger Gegend Eiehenrund — und Schnittmateria einkaufen kann?« To je pako jasnim dokazom, da ni toliki naši drvotržci još niesu pronašli svih svojih konsumenata. čudimo se, da Spessartski šumari prodaju hrastovinu u šumi u kusovima po kubiku za 100 i više maraka, a niesmo se ni mi hrvatski šumari, ni naši drvotržci potrudili, da proučimo tamošnje prilike, i da se s njima kod kuće okoristimo. Istom ove jeseni čini se, da su se nekoji naši drvotržci pobrinuli za direktne kupce bez posrednika, — posljedica pako toga načina prodaje jeste taj, da je dotični naš drvotržac, koji je sječinu sa lOO^/o preplatio, ipak zaslužio. Na taj način t. j . detailnom prodajom, polučeno je za drvnu gromadu jednoga jeditoga hrasta — oko 2000 kruna. Taj slučaj — visoke preplate s jedne, a racijonalnoga načina unovčenja s druge strane, neka bude dobrom poukom i našima šumarima i drvotržcima. Ovom prigodom ne mogu prešutiti, da smo mi šumari premalo trgovci. Jer na koncu konca, mi uzgajamo šumu valjda radi toga, da ju što bolje unovčimo, to svakako mora biti konačna svrha našega nastojanja. I eto, baš tomu zadnjemu momentu, koji bi trebao da okruni naš lOO-godisnji trud, posvećujemo mi najmanje brige, te puštamo više manje pukomu slučaju, da unovči sad bolje, sad lošije tolikim naporom i troškom odgojenu sastojinu. U ovaj čas sastoji se sva naša vještina u unovčivanju hrastovine u tomu, da ju prodajemo dražbom na panju, ne pitajući se, ne bi li se na koji drugi način moglo više dobiti? Da si na to pitanje uzmognemo jasno odgovoriti, morali |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 44 — bi imati stanoviti stepen trgovačkoga znanja i duha. Trgovački duh je onaj, koji danas vlada svijetom, a tomu duhu ne smijemo se ni mi šumari oteti. To je uvidila i austrijska vlada, pa će tečajem ove godine za s/oje državne šumare otvoriti tromjesečni »komercijalni kurs«, u tora kursu predavati će se medju inim o drvnoj produkciji i trgovini, carinskoj politici i t. d., a biti će skopčan i sa izletima na pilane. Biti će nam dužnost, da ni mi hrvatski šumari ne zaostanemo u tom pravcu sa svojima drugovima. Ako već ne imamo tromjesečnoga kurza, a mi se učimo u našim sječinama od naših trgovaca. Obzirom na to, da nekoje naše gospoštije prodaju gotovo hrastovu robu n. p Turn-Taksisova uprava u Lekeniku, preporučio bih našima imovnima obćinama, da kušaju jednu ili dvije manje sječine, i to takove, koje leži blizu željeznice, izraditi i sortirati u trupce, pa onda te trupce u večim ili manjim hrpama dražbovati. Razumie se samo po sebi, da u tu svrhu valja poznavati uzance za panjeve (trupce), a drugo i glavno je, da treba znati k dražbi privući direktne konzumente (iz Njemačke, Belgije itd.), a ne naše drvotržce, koji bi i tada igrali tek posredujuću ulogu, odnosno, koji bi opet svu korist za sebe odvukli. Što može drvotržac, zašto ne bi to isto mogao i šumar? Kada već radimo ogrievna drva i podvlake u vlastitoj režiji, zašto ne bi i hrastove trupce? Izkaz tehnifike hrastove drvne gromnde, koja je tečajem jeseni 1905 na prodaju iznesena, odnosno unovčena S-° feuraovlasnik .__^» ^Sb ^´ ^ "S * "3 p a^ "^ ^ ^^ ^ 1 Krajiška inveaticijonalna zakla ia2 Kr. nadšumarski ured Vin14.730 56.000* 2 038.384 3,493.767 71"/„ kovci3 Brodska imovna občina . 16.736 11.182 59.000* 2,011.905 54.794 1,598.426 3,092.997 2,557.846 53"/„ 607„ I. hrpa ukupno . . 42.654 169.794 5,648.715 9,144.500 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 45 — 4. Petrf.varadiuskaimovnaoblina 6.522 27.719 539.151 857.047 60% 5 Gradiška irnov. obćina´. . .´!.634 14.000* 370.990 550.436 50% 6. Križevačka imov. obćina 3 944 17.490 308.586 452.154 46% 7. Gjurgjevaćka imov. obćina /.495 7.099 136.721 224.500 65% 8. Druga banska imov. obćina^ 3.0:i8 9.164 216.964 400.B5B 84% II. hrpa ukupno. . 19.623 75.472 1,572.412 2,484.493 9 Oaam zem. zajednica, Virovitičke županije, i to: Podgorač, Predrievo Poljevina, Orešac, Cabuna, Bankari, Feričanci, Levanjska Varoš i Potnjani, sa ukupno . . 9.735 19.638 343.354 497-686 45 10. Zemij. zaj. Jaska (Kupćinski trg. ´ 600 600* 8.857 ? 11. Zemlj. zaj. Vitojevci . , 761 1.327 13.269 ? 12. Zemlj. zaj, Vrbovec. . . 5.000 ,12.326 349.930 ? 13. Zemlj zhj av. Petar . . 2.050 4.976 141.529 ? 14. Zemlj. zaj. Vrbanovci. . 1.621 2.600 66.444 ? 15. Zemlj. zaj. Farkašić, Srebrenik, Stari brod... . 387 700* 13.258 ? 16. Zemlj. zaj. Riečica (Prekblatnice) 16.332 20.000 490.891 777.000 17. Grad Petrinja 1.500 2.344 37.489 243.847 18. Grad Sisak 382 700* 11.0H3 14.803 19. Grad Varaždin ... . 239 300* 7.791 ? 20. Vlastelinstvo Bizovac (grof Norman) 11.000 25.000´* 800.000 ? 21 Vlastelinstvo Vukovar (grof Eltz) 7-705 11,000 280.000 365.000 22. Vlastelinstvo Nuštar (grof Khuen) 4.400 12.500* 480 000 480.000 23. Vlastelinstvo Lekenik (knez Turn-Taksis) 4.699 4.513 70.000 ? 24. Zagrebački kaptol . . . 2.546 2.500** 40.000** ? 25 Poljodjelska banka (Suma Ivanovo polje) 1.064 1.199 20.000** ? 26. Veleprodaje iz prošlih godina- ovogodišuji etot . . 6.500*** 20.000*** 550.000*** 550.000*** III. hrpa ukupno . 76 521 142.223 3,655.905 4,40 i.OOO II. hrpa ukupno . 19.623 75.475 1,572.412 2,484.493 I.Jirpa ukupno . 42.654 169.794 5,648.715 9,144.500 Sveukupno . . . 138.798 387.489 10,877.032 16,028.993 Prelazeći k izkazu samom opažam, da sa jednom odnosno Ba dvije zvjezdice označene brojke znače, da dotična drvna gromada, odnosno procjenbena svota nije bila po sumovlastniku u dražbenomu oglasu oglašena. Kod tih dviju kategorija izpunio sam drvnu gromadu bud iz poznatih mi dražbenih rezultata iz prijašnjih godina, bud da sam ju izkombinirao iz ´ Dražba obđržana na 15./IX. 1905. ´ Dražba obđržana na lO./I. 1906. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 46 — broja stabala i procjenbene, odnosno dostalne svote. Iz toga razloga su brojke sa dviema zvjezdicama tek približno točne. Najnetočnije su brojke sa tri zvjezdice, a to su one pod tekućim brojem 26, u kojem je izkazan drvni etat, još u prijašnjim godinama prodanih hrastova; to su sječine sa višegodišnjim izrabnim rokom, a nalaze se većim dielom u podravskim vlastelinstvima. Prema tomu nije dakako ni ukupna procienbena, odnosno dostalna svota III. hrpe posve točna, nego približna; nu držim, da ipak nije tako pogriešna, da bi mogla cielu sliku izkaza izopačiti. Ta razjašnjenja morao sam navesti, da ne bi bilo eventualnih nesporazumaka. Biti ću u ostalom zahvalan onima šumskima upravama, koje bi makar i naknadno nepodpune moje brojke izpravile. Kako iz izkaza vidimo, izneseno je u prošloj jeseni na prodaju, a s malom iznimkom zaista je i prodano: 138.798 hrastovih stabala sa 387.489 m^ za tehničku porabu sposobne drvne grom ade za svotu od po prilici 16 milijuna kruna, ili za 45% preko prociene. Ne ima dvojbe: uspjeh prošlojesenskih prodaja bio je u svakomu pravcu izvanredan, niesu ga takovoga očekivali ni prodavaoci ni kupci. Na prošlogodišnjoj vinkovačkoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva, držala su obadva referenta, koji su referirali 0 cieni hratovine, svojom dužnošću, da upozore šumarski sviet na situaciju, koja se je počela razvijati ua hrastovom tržištu. Dražbe, koje su kratko vrieme iza tih referada sliedile, potvrdile su podpuno njihove nazore. Obzirom na to, da je tendencije svijuh dražba, i onih prvih, obdržanih u rujnu, i onih zadnjih, obdržanih u prosincu 1905. ostala nepromienjena, t. j . jednako stalna i živahna, može se zaključiti, da rezultati prošlojesenskih hrastovih prodajaniesu bili slučajni, nego da će biti trajnije naravi. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 47 — To u ostalom potvrdjuju i drvotržna glasila, kao i veoma povoljne ciene, koja se za hrastovu robu nudi. To je pako glavno. Jedino u Francezkoj primili su viesti o visokim eienama ovojesenskih prodaja nekim negodovanjem; nu to nas ni najmanje ne će smetati, jer francezki dužičari niesu više u stanju diktirati cienu našoj brastovini; ono brastovine, što je još ima Slavoniji, nije ni opredjeljeno za francezku dužicu; ako li ju pako Francezi budu btjeli imati, platiti će ju onako, kako budu naši drvotržci svoj račun našli. Iz izkaza razabiremo nadalje, da se je na prodaju iznesena drvna gromada tek neznatno odaljila od onih brojaka, koje sam u svom referatu na vinkovačkoj skupštini iztaknuo. U referatu naveo sam kao godišnju produkciju tehničke brastovine za; I. hrpu 200.000 m^ II, hrpu 70.000 m^ III. hrpu ... . . . . 100.000 nv´ Ukup"no . r"~3707000 m´ Polag nazočnoga izkaza pako izniela je prošle jeseni na prodaju I. hrpa 170.000 m´ II. hrpa 75.000 m^ III. hrpa 142.000 m 3 Ukupno . . 387.000 m´ Razlika u sveukupnoj drvnoj gromadi iznaša dakle oko 17000 — 20.000 m^ ili 6%, Taj višak pao je u dio poglavito u III. hrpi, jer su se naši privatni posjednici požurili i prihvatili ovogodišnju dobru priliku, da unovče što više od svoje zalihe. Mislim, da će biti zanimivo, ako istaknem nekoje detaile nazočnoga izkaza, koji nam se sami sobom namiču. Hrpa II i III sa svojih 96.144 hrastova i 217-695m polučila je utržak od 7 milijuna kruna, dočim je I. hrpa sa 42.654 hrasta i 170.000 m^ unovčena za 9 milijuna kruna. Ne ima dakle dvojbe, da I. hrpa usljed svoje kvahtete dominira hrastovim trgom. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 48 — Ta pretežitost I. hrpe udara još većma u oei, kada se razmotre detaili pojedinih hrpa. Hrpa I. polučila je 62"/^ preko prociene, dobila je 214 K po hrastu ih 54 K po kubiku, hrpa II. postigla je po hrastu 215 K ili a po kubiku — 33 krune. U III. hrpi zastupani su malo ne svi šumski predjeli negdašnjega staroga provincijala, odnosno sve hrastove kvalitete počam od najlošijih u šumama nekih gradova i zajednica pa sve do izvrstnih u podravskim vlastelinstvima. Popriečne brojke III. hrpe ne odgovaraju dakle faktičnoj kvaliteti hrastova pojedinih šumovlastnika, a ako ih ´ navadjam, navadjam ih jedino radi toga, da se vidi makar i približan omjer izmedju III., te I. i II. hrpe. Taj omjer izmedju pojedinih hrpa jesti pako sliedeći: I. hrpa „ po hvatu — 214 K, po kubiku — 45 K II. » » po „ 127 K, ^ — 33 K III. » » po » 58 K, » — 31 K Na koncu ne mogu da ne rečem koju i o tako zvanoj bieloj šumi. O njoj se ne vodi tolikoga računa, jer se je do pod zadnji čas izrabljivala skoro lih za gorivo drvo. Nu u zadnjem deceniju počela se i biela šuma sve to više u tehničke svrhe izrabljivati, i to poglavito u piljenu robu. Tečajem g. 1905. prodane su dvije hrpe jasenovih, brie-´ stovih i grabrovih stabala, koja su oko 507o kao tvorivo procienjena bile. Prvu hrpu cd 1614 jesenara, 6782 briestova, te 21.732 grabova sa ukupno 44.000 m´* u novčanoj procieni od 288.964 K izniela je na prodaju krajiška investieijonalna zaklada; drugu hrpu pako Lekenička šumska uprava kneza Turn-Taksisa sa 1229 grabova, procienjenih na po prilici 800m^ drvne gromade u novčanoj vriednosti od 4362 K. Uspjeh prodaje ove druge hrpe nije mi poznat Krajiška , investieijonalna zaklada pako prodala je osim jedne sječine procienjene na na 35.921 K, sve ostale sa preplatom od 847o) odnosno za svotu od 4b6-278 K. Od toga utržka odpada na tehničku drvnu gromadu, koja, je iznašala oko 20.000m^ svota od po prihci 410.000 K, tako |
| ŠUMARSKI LIST 2/1906 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 49 — da je po kubiku tehničke drvne gromade polučeno oko 20"50 K. Te brojke dokazuju, da je eiena jasenovoga, briestovogagrabovoga tvoriva zaostala samo za 10 K po ´kubiku od hrastovoga tvoriva II. i III. trpe. Tu činjenicu neka uvaže naši šumari, te neka ne odgajaju svom silom hrnst na onakoj stojbini, koja mu ne prija. Suum cuique — svakomu svoje, valja i u šumarstvu. Izvrstno napredujući jasen uviek de bolje izplatiti, nego li zakržljali hrast. A valja i to uzeti u obzir, da se najljepši hrastovi uzgajaju jedino u stanovitoj mjeri sa cielom šumom, što sam već prvo nekoliko godina u »Šum. listu« dokazao. (Vidi razpravu: Sumogojni i drvotržni aforizmi). Konačni rezultat gornje razpravice dokazuje nam, da je ciena drvu i tvoriva i goriva u opće poskočila, i da danas sutra ne će biti tražena samo hra->tovina, nego i ona druga glavna vrst drvlja hrvatsko slavonskih šuma, naime bukovina. U tom me utvrdjuje okolnost, da je kr. nadšumarski ured Vinkovački prošle jeseni po prvi puta unovčio oveći kompleks bukove šume. Prodao je naime na 10 godina 1000 rali na brdu Prenju za svotu od 473.000 K. Odnošaji kr. magjarske visoke škole za rudarstvo i šumarstvo u Šćavnici? S obzirom na to, da se je u nas već s više strana naglasila navodna potreba, da se prigodom konačnoga riešenja pitanja 0 uredjenju naše šumarske akademije u Zagrebu, imadu što više uočiti i naučne, kao što i ostale uredjajne prilike kr. ugarske visoke škole u Šćavnici, koja da je danas ne samo potpuno na visini nauke, no i inače vriedna nasliedovanja, — to smatramo nuždnim, objelodaniti u slijedećem i sadržaj memoranduma, što ga je gledom na sbiljno današnje stanje te visoke škole i njezinih potreba, prošle godine, dakle malo ne |