DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1907 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 77 — Pinus Murrajana, Pinus Thunbergii, Pinus Strobus, Psendotsuga Douglasii, Cryptomeria japonica i Gupresus sempervirens. Sjeme naših domaćih četinjača, napose ono omorike i crnog bora treba poprečno samo 14 dana, ono jele 28, a ariša 21 dan dok proklije. Obraubene ui.jere u sTrhu uzčuTaiija šuma u Bukovini. U svrhu preprečenja daljnjeg preotimanja haračenja šuma u vojvodini Bukovini, izdan je na dne 7. ožujka p. g. posebni zakon. Zakonom tim odredjeno je, da se svaka naumljena sjeća u šumi stojećoj pod zazabranom, u šumi zaštitnoj ili u obće svaka sječa u prodajne svrhe bilo u kojoj šumi — kao što i svaka sjeća koja nadmašuje običnu kucnu potrebu na gradji i gorivu, imade prijaviti nadležnoj političkoj kotarskoj oblasti, koja onda prema stanju stvari odlučuje o dopustivosti naumljene sječe Bude li prijavljena sječa dozvoljena, onda može kotarska oblast opredieliti rokove, unutar kojih se sječina mora izprazniti te opet iznova pošumiti. Pošumljenjem se mora početi najdulje godinu dana iza dovršene sječe i to tako, da se svake godine najmanje jedna petina sječine iznova pošumi. Obveza novopošumljenja može se u slučaju potrebe osjegurati položenjem primjerene jamčevine, a isto tako i dozvola sječe učiniti ovisnom o unapred položenoj jamčevini. Eventualni drvotržac (poduzetnik kupac šume), dužan je osvjedočiti se prije posječe, da li je sječa prijavljena, pak je i on isto tako kao i šumovlastnik odgovoran za svaku neprijavljenu ili protupropisnu sječu. Zakonske se ustanove te odnašaju takodjer i na takove sječe, koje se osnivaju na posebnim ugovorima, koji su sklopljeni već i prije nego li je taj zakon stupio u krieposi S obzirom na sve to veče preotimanje haračenja i nestašica šuma u nas, bilo bi možda već vrijeme, da se i za našu zemlju slični zakon stavi u krijepost, da ne bude i to opet prekasno. Kako se još i dan danas širi kras po Dalmaciji, karakteriše nam, među inim i sliedeći odlomak članka što ga donaša dalmatinski „Poljodeljski vjesnik" u svom broju 12. p. g. pod naslovom „Ekonomske prilike Donje Bukovine" — u kojemu nam se šumarske prilike onoga kraja opisuju kako sliedi: „Šuma nemamo, nego svuda go kamen. Bilo ih je u prvi zeman, pak je sve uništeno. Ža´osna ludost ljudi, koji ne znadu kakvu svu korist daju šume, uništila je sve, što je bilo boljega. Tako u Djeverikama jedan kraj što se zovu Doline, bio je krasna, gusta šuma, da si jedva prolazio kroza nju, pa se ondašnji seoski glavar zavadi s jednim seljaninom, kojem je kuća bila do te šume, te naredi njemu za prkos, da se sve sasječe i panji povade. A danas? Danas u tom širokom kraju nema ni drveta. Ono što ima još nešto gaja krajem sela prorijedjeno |