DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 1 <-- 1 --> PDF |
BROJ 1, U-ZAGREBU I. SIJEČNJA 1910. GOD. XXXfV. ŠUMARSKI LIST Pretplata Zd. nečlanove K 12 na godiDU. — Članovi šumar, družtva dobivaju list htzplsduo — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200, — Za članove podiipirajuče K 20. — Za redovite Članove L razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. list« K 4,u ime preplate. —^^Lugarski viestnik« dobivaju članovi lug´ari badava. Foje_diDŠ broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ^a stranice 9 K; za Va stranice 7 K V4 stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 2 <-- 2 --> PDF |
2 — f Andrija Borošić kr, zemaljski šamarski nadzornik L razreda. U prošlom broju ovoga lista javili smo u kratko, da je nakon dulje i teške bolesti, sasvim nenadano umro Andrija Borosid, kr, zem. šumar nadzornik. Njegovom smrću zadesio je naše domade šumarstvo van redno veliki gubitak, koji će se dugo osjedati i teško nadok naditi. Stoga ćemo ee nješto opširnije osvrnuti na prezaslužao djelovanje pokojnika i to s jedne strane za to, što je to po kojnik u punoj mjeri zavriedio, a s druge strane s toga, da se i oni naši sudrugovi, koji nisu imali sredu pobliže pozna vati sav dosadanji rad Borošidev, te njegove nakane i želje za bližu i dalju bududnost, upoznadu sa tim njegovim obilnim i plodonosnim radom. Pokojnik je bio vanredno darovit i veoma bistroga pogleda, radio je neumorno kao mrav, a šumarsku struku ljubio Je nada sve. Uzme li "se k tomu plemenita ambicija pokojnikova, koja je išla zatim:, da što inteazivnije i uspješnije poradi na do sada još uvijek slabo uzoranom polju domadega šumarstva^ tad vidimo, daje ved od naravi imao sva´ svojstva, koja sumu bila potrebna,, đa je u razmjerno kratkom vremenu mogao postati, a faktično i postao Jedan od naših najvrstnijih šum. stručnjaka. ^ To polučiti, bila je- njegova plemenita želja i nastojanje, koje je sretnom kobi bilo veoma povoljno poduprto time, što je^-p^okojnik u razmjerno još veoma mladim godinama, bio na« mješten u šumarskom odsjeku´ kr. zemaljske vlade u Zagrebu, gdje mu se je otvorilo vanredno široko polje rada i nauke. Tu je s jedne strane imao na raspolaganje veoma bogatu stručnu knjižnicu hrvat.-skvonskoga šumarskoga društva a s druge strane imao je kod svojih čestih izašiljanja u vanjsku službu širom čitave Hrvatske i Slavonije priliku, upoznati se sa Bvim vidjenijim našim šumarima i sa svima veoma različmm prilikama šumarstva ciele svoje domovine, te time mogao svoje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ionako vanredno opsežno teoreti&o znanje još većma razSiriti i praktički npodptmiti, što je on u svakoj zgodi u podpanoj mjeri i učinio. Bjelovanje Andrije BoroSi^a može se razlučiti u tri glavna pravca i to a) njegovo djelovanje kao javnoga šumarskoga >iirednika, bj) kao člana, odbornika i tajnika hrv.-slavonskoga šumarskoga društva i c) kao stručnog pisca. Njegovo djelovanje kao javnoga šumarskoga urednika postaje od važnosti ved onim Časom, kada Je u g. 1892, bio imenovan kr, šumarskim povjerenikom u šumarskom odsjeku Jkr, zem. vlade* Od to doba je bitno sudjelovao kod riesavanja svakoga važnijega šumarskoga pitanja, za mnoge stvari je dao inicijativu, a mnoge je ne samo zasnovao, nego i sretno obradio i kraju priveo. Kako naš vladin šumarski odsjek nije po uzoru sličnih odsjeka u drugim državama, po grupama razdjeljen u više pod- odsjeka, to se je pokojni Borošič morao baviti sa svima .granama javne šumske mprave, koje se u šumarskom odsjeku -StiČu, a to je državno Šumsko redarstvo, cieiokupna uprava ^krajiškit imovnih občina, te stručna ,,uprava^ šuma, koje, stoje´ pod osobitim javnim nadzorom. On je u svim tim granama bio podpunoma verziran i u svakoj je mnogo, koristnoga uradio, nu najmilija mu Je. grana bila »Uredjenje šuma i s tim u savezu stoječe uzgajanje šuma, te računanje´vriednosti šuma«. " U tim granama bio je upravo specijalista i autoritet medju´ našim domačim šamarima. Znao je on, da je valjana gospodarstvena osnova temelj racionalnoga i naprednoga šumskoga gospodarstva, a, sa podpunim stručnim znanjem i razumjevanjem uzgajane, sastojine, da su neizcrpiv izvor blagostanja ne samo šumoposjednikaj nego često i cieloga okolišnoga pučanstva, koje u .mnogim krajevima n„ pr« u gornjoj Krajini, veliki dio godine imade u šumama nepresahajivo vrelo zarade. Stoga je pokojni BoroŠič tim granama javne uprave po- svetio svoju osobita ljubav i pažnju, te nastojao, da se što više |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 4 mlad& šumara usavrši za vrstne´š u m ske ured JaJEik e( Forsteinricliter). U tu svrliu je koli u Šumarskom listu, toli i prr svakoj IHOJ-.zgodi zagovarao i preporučio,-da se u šuiuarskoHi odsjeku kr.^zem. vlade, ustroji posebni .procjenbeiii. podods jek^:. koji neH imao izradjivati same osuOve, nego bi-itoao nadrirati. i jedinstveno rukovoditi rad oko" izradbe gospodarstvenih osaova, te reviziju istih; davati direktivu oko .sakupljanja ob(šiiii i lokalnih prihodnih skrižaljka;´ izradjivati naputke za korektno. tvarnu i-novčanu procjenu prodaji namjenjenih stabala;´"sakupljati podatke o tržnim cienama, o stanju i potrebama´svietekiL.. tržišta itd.. ^ - ´. "´ . ""´ ´Time´bi se u procjenbene ´ radnje kod imovnih oblina i zemljištnih zajednica uvela neka sistematičnost i ´jedinstvenost — dakako uz isključenje" svake nepotrebne i suvišne šablone^ te bi se u tu, granu šumske uprave bilo uvelo-više modernoga. i tehničkoga, na znanosti osnovanoga rada. Procjenbenim po. slovima posvedivali bi se vedim dieloni´ onakovi šumari^ koji za takove radnje imaju osobitu ljubav, i .volju,, i time´ bi povremenu bili dobili dovoljan broj vrstnih šumskih procjenitelja.. Kao svaka nova stvar, takojeiovaBorošićeva ideja naišla na. zaprieke, te se nije mogla ostvariti za njegova života^ nu dosadanje iskustvo glede rada oko izradbe gospodarstvenih os, nova u obde, a naročito za šume zemljištnih zajednica, mora neminovno u^ doglednom vremenu dovesti do oživotvorenja te najmilije Borošičeve ideje, na koju ga je dovelo njegovo opsežnopoznavanje odnosne stručne literature i iskustvo stečeno kod proučavanja i ispitivanja gospodarstvenih" osnova za šume imovnih obdina, gradova i zemljištnih zajednica.´ ;. Njemačku literaturu glede, uredjenja šnma, te sve poraznim njemačkim državama izdane, ili u njemačkom Jeziku objelodanjene ine . uredjajne-naputke, poznavao je´ u tančine, pak kako mu. je uz to svojedobno bilo povjereno, da izradi gospodarstvene osnove za veoma opsežne šume biskupske na~ darbine đjakovačke, a i inače je na svojim čestim službenim |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 5 <-- 5 --> PDF |
_ -5 — izaslasijima. imao zgodu bavifci se pobliže uredjajmm posioTima^ bila mu je kao malo koipu pružena prilikši, da svoje topogledno opsežno teoretsko znanje svestrano praktički upotriebi. i usavrši, ^te da vidi i prouči, što |e za liaBe spe<5ialne šumske prilike dobro i uporabivo, a´ što treba da samostalno stvorimo i za naše prilike udesimo. Plod toga Boroši<5eva rada bio je taj, da se u zadnjim ´go,đinama kod nas počelo u ppde, a kod vedine imovnib obdina, ^zemljišfcnili zajednica i raznih korporacija napose, tehničkoj strani šumarstva, a uredjenju šuma napose, posvećivati ve«5a pažnja i naišlo na ve6e razumjevanje, nego li je to prije bivalo, te da je konačno g. 1903. po kr. zem. vladi, odjela za unu« ´tarnje -poslove, izdan naputak za sastavak gospodarstvenih osnova i programa za šnme, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. Glavni sastavitelj i redaktor toga naputka bio je pokojni ´Borošid, koji je u njegov sastavak uložio ne samo mnogo trudaj nego sto je glavno, on je u njega uložio sve svoje opsežno znanje tako, da je taj naputak sa stručnoga stanovišta ne samo mo´ deran i podpuooma na visini današnje navike o uredjenju šuma. nego je u mnogom pogledu^ n. pt« glede uredjenja prebornih šuma, pretekao sve slične naputke. Poznato je naime, da su sve učevne knjige i vedina uredjajnih naputaka glede uredjenja prebornih šuma veoma kratlu i manjkavi, -a to stoga^ što su se po tim naputcima propisi za uredjt-BJe šuma sa čistom ili oplođnom sječom, obično imali analogno npotriebljavati i za uredjenje prebornih šuma, ili šio se je godišnji etat imao izračunati po kojoj formuli, obično po Hundeshagenovom užitnom postotku. Spomenuti naš naputak polazi sa sasvim drugoga stanovišta, te uredjenju prebornih šuma posvećuje osobitu pažnju i propisuje posebnu metodu, kojoj je temelje postavio poznati austrijski stručnjak centralni ravnatelj Leopold Hufnagel, a dalje ju u smisla principa sadržanih u rečenom naputku, izgradio pisac ovih redaka, koji se je kao šumarski nadzornik županije modruško- riečke, u kojoj preko 907ood ukupne šumske površine |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 6 — zapremaju preborne šume, svojedobno morao tim pitanjem intenzivno baviti, te koji je te principe priopćio Andriji Borošidu. Onibje kao znanstveno opravdane usvojio, i njemu se ima zahvaliti ne samo da ih je u naputak uvr&tio i obradio, nego da ih je u konferenciji, u kojoj je obavljena zaključna redakcija spomenutoga naputka, svojim autoritetom obranio i a naputka uščuvao. Na žalost administrativni dio naredbe kr. zeni, vlade, odjela za unut. poslove od ^23. travnja 1903- broj 23*152.5 kojom je izdan spomenuti naputak za sastavak gospodarstvenih osnova,. nije utjecajem odlučujućih jurista ispao u cielosti onako, kako ga je bio zamislio i predložio pokojni Andrija Borošić i šumarski odsjek zem, vlade, naroSito ne u onom djelu, u kojim je govora0 odšteti truda i putnih troškova šumarskih tehnižara za po-slovanje oko sastavka gospodarstvenih osnova. Posljedica toga, kao i pomanjkanje procjenbenog pododsjeka u šumar, odsjeku kr, zem. vlade^ osjetile su se u najkraćem vremenu, a osjećati će se sve dotle, dok u šumarskom odsjeku ne bude toliko osoblja, da će se nad tim radom moći voditi intenzivna stručna kontrola, te da će se kr. kotarski šumari,. kao stručni upravitelji šuma zem. zajednica, po vrstnim i is-knsnim uredjajnicima moći svestrano uvesti u to poslovanje. Taj nedostatak osjećao je veoma dobro i Andrija Borošić^, te je nastojao da se tomu pomogne time, da se u zemaljskom proračunu, analagno kao za uredjenje zemljištnih zajednica, osjegura posebna stavka za pokriće troškova putovanja u svrhu nadziranja i upućivanja u rad oko sastavka gospodarstvenih osnova. Kako sam već spomenuo, bio je Andrija Borošić svojim službenim položajem i znanjem zvan, da bitno utječe u sve grane javne šumarske uprave. Stoga se ni jedno važnije šumarsko pitanje zadnjega decenija nije riešavalo bez njegova utjecaja, a kod mnogih važnijih stvarih ne samo da je utjecao^ nego ih je u velikom dielu morao izraditi, odnosno riešiti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 7 <-- 7 --> PDF |
_ 7 — Tako mu je medju inim bilo takodjer povjereno, da izradi naredbe i naputke za provedbu zakona od 26. ožujka 1894* kojim se uredjoje stružna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, koje Btoje pod osobitim javnim nadzorom. On je te naputke i naredbe izradio podpuuoma, te pri tomu nastojao, da šumarima kod političke uprave, kao stručnim upraviteljima šuma, osjegura što veču samostalnost i ne* odvisnost u njihovom stručnom poslovanju Na žalost nisu te naredbe i naputci radi raznih zaprieka, do danas još mogle ugledati svietlo, nu izdale se one kada god mu drago, imati 6e onaj, koji ih bude konačno redigirao, iahak posao, jer će ih dotle, dok budu u krieposti stajali zakoni od 21. siječnja i od 26, ožujka 1894. skoro u cielosti morati nepromjenjene ostaviti. Borošidu su veoma na srdcu ležale krajiške imovne občine, te je vruće želio, da se ved jednom provede vec kroz dva decenija obećavana njihova reorganizacija. On je službovao kod imovnih obdina, pak su mu !iz neposrednog vlastitog opažanja bili poznati nedostatci sada u krieposti stojede organizacije. Nastojao je s toga^ da se najosjetljiviji nedostatci, u koliko je to u okviru postojedih zakona bilo moguče, odstrane naredbenim putem, a naročito da se poboljšaju materijalne prilike imovnih činovnika. S toga je on vanredno podupirao nastojanje i to uspješno, da upravitelji gospodarstvenih ureda imovnih obdina badu imenovani šumarnicimaj a u novije doba i nadšumarnicima. Radio je to pako s jedne strane s toga, da imovnim činovnicima ne samo obezbjedi materijalni opstanak, nego da im i u socialoom pogledu osjegura doličan položaj i ugled, a s druge strane u čvrstom uvjerenju, da če se uslied toga morati poboljšati takodjer materijalni, socijalni i službeni položaj šumara kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji. Time sam samo u kratkim crtama orisao djelovanje Andrije Borošida kao javnog urednika, nu obzirom na razpoloživi prostor, moram se sa tako kratkim opisom zadovoljiti, te sada prelazim na njegovo djelovanje u hrvatsko-slavonskom šumarskom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-8 — društvu, u kojem je osobito kao tajnik radio neumorno i vanredno uspješno kroz veoma dugi niz godina. U svakom društvu je taJBik duša društva, od 5ije radinosti i okretnosti ponajviše o^isi uspjeh i napredak društva, Pokojni Borošic izabran jje tajnikom šumarskoga društva n skupštini na 28, kolovoza 1896- nu vec njekoliko mjeseci prije toga morao je uslied bolesti tadanjega tajnika g- Vatroslava Bačkoga, provisorno preuzeti tajničke poslove. Te poslove je on "UZ malo prekidanje obavljao marljivo i požrtvovno sve do svoje prerane smrti. Kao takav je on bitno suradjivao kod upriličenja milenijske izložbe i s tim spojenoga izleta hrv.-slav* šumarskoga društva u Budimpeštu g. 1896,, kod osnivanja i gradnje »Šumarskoga doma--´, kod osnivanja i uredjenja društvenoga muzeja, kod osnivanja i otvorenja šumarske akademije, te konačno kod izdavanja Šumar, lista za vrieme urednikovanja blagopokojnoga i dičnoga nam Josipa Kozarea^ koji je list za godinu 1896,5 1897„ i 1S98. oredjivao h Vinkovaca pod uvjetom, da se tisak i korektura obavlja u Zagrebu, tako te je Borošić morao voditi svu brigu oko tiskanja, korekture i odpreme toga lista" Kao društveni tajnik je Borošic osobiti «mar uložio u priredji? an]e društvenili izleta prigodom svakogodišnjili društvenih skupština, pri čemu je uviek nastojao, da ti izleti budu i sa strukovBo-šumarskoga gledišta što zaaimiviji i što poučniji^ Osobitu brigu posvetio je unapredjeoju materijalnili interesa šum. družt?a, To -nastojanje mu je i podpunoma uspjelo tako, da je naše šumarsko družtvo u tom pogledu podpunoma OBJegarano koJi za sada^ toli i za daleku budućnost. S toga šumarsko društvo za taj neumorni i veoma uspješni Tad, pokojnom Borošiču duguje veliko priznanje i zahvalu. Pokojni Andrija Borošic bio je takodjer veoma vješt na peru, te je u Šumarskom listu napisao njekoliko vanredno poučnih članaka. U »Šumarskom listu« pisao je obično pod šifrom A, B,, te su njegovi važniji čLiici sliededi: ,,Prirastnjak*^ u broju 6. ex 1887. To je po svoj prilici |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 9 <-- 9 --> PDF |
^ 9 ~ prva njegova radnja u Šumarskom´ listu, a raspravljao Pressle« rovom prirastoom svrdlu* ^Nješto q postanku obdeg šumskog zakona od 3. prosinca 1852"3 otisnut je u Šum. listu od g, 1899. »Zaštitne šume i zabrane« u broju 4. ex. 1899« >EeYizija gospodarstvenih osnova« u broju 4. ex 1903. >Odgovor na »Osvrt-na članak: Revizija gospodarstvenih osnova«, u broju 8. i 9. ex 1903. »Odgovor na pripomenke g. Dojko vica k naredbi o sastavku gospodarstvenih osnova za šume, podvrgnute osobitom javnom Badzoru«^ u broju 5. i (% ex 1904. >>Moj konačni odgovor g. nadzorniku Dojkoviću« u br. 2. ex 1905. i>Francuska dužica« u broju 11. i 12. ex 1908. Andrija Borošid pisao je obično pod šifrom »A» B,« ili »—n- «^ pak stoga je moguće,´da je još štogod napisao, što nismo mogli ustanoviti kao njegov proizvod. Na žalost bio je pokojni Borošić tekućim poslovima tako preopterećen, da mu za literarni rad nije dotjecalo vremena. Nu uza sve to izdao je sa g. Dr. Antunom Gogliem ^Zbirku zakona i naredaba tičućih se šumske uprave i šumskoga gospodarenja « ; a poćam od g= 1904, izdavao je svoj >Hrvatski šumarsko-lovaeki kolendar«, koji je uredjivan upravo savršeno i sa pođpunim obzirom na naše speciaine šumarske prilike. I u toma kolendaru vidimo izraženu njegovu speciainu ljubav za ured]ajne i procjenbene poslove. Poglavlja naime^ koja se odnose na računanje vriednosti šuma i procjenu stabala i sastojina, obradjena su sa osobitom pomnjom^ a "od osobite vriednosti za praktičnoga šamara jesu pomno izabrani i obradjeni praktični primjeri. Time sam u veoma kratkim crtama opisao djelovanje Andrije Borošića kao stru&jaka i javnoga urednika, kao tajnika šumarskoga društva i kao stručnoga pieca. Svako od ovih djelovanja bilo je vanredno uspješno i- plodonosno, a bilo bi kud i kamo plodonosnije.da se mi kao šumari malenoga naroda^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— ione nalazimo u sitnim prilikama, koje rte dozvoljavaju, da se pojedini izraziti talenti, mogu epecialmm, njihovom nagnućusposobnostima odgovarajućim granama, posvetiti onakom pri- Ijeznošdu, kako je to moguće kod vedih naroda. što se pako tiče Andrije Borosica kao čovjeka i draga.. to obzirom na to, što nam je on u tom pogledu svima dobro poznat i još u veoma živoj uspomeni, držim da bi bilo puvušno 0 tom sada puno razpravljati. Bio je vanredno plemenitoga srdca i čistoga i otvorenoga značaja. Mrsio je iz dna duše svaku spletku i neiskrenost, nastojao je da .bude pravedan, te se jeza svaku opravdanu želju ili molbu drugova šumara zaiizinsao svom dušom, svoja mnienja i nazore nije tajio pred nikim^ nego ih je otvoreno priznavao i zastupao, kao drug bio je Ijubezan, iskren, susretljiv i požrtvovan, te mu je najveća naslada biia, kada je drugu šumaru mogao svojini savjetom ili zagovorom pomodi. S toga je radi svojih vrlina i svojih sposobnostih bio osobito cienjen ne samo u krugu šumara, nego od svih, koji su ga poznavali. Andrija Borošid rodio ^e je a Petrinji 27, studena 1865. Pučku školu i nižu realku svršio je u svom rodnom mjesta, a višu realku u P.akovcu, gdje je na 7. srpnja 1882, sa odličnim uspjehom položio ispit zrelosti. Iste godine u jeseni pošao je na visoka školu za kultura tla u Beču, gdje je na 10. prosinca 1886. položio zadnji diplomski (strogi) ispit za šumarsku struku. Godine 1886./7, služio je kao jednogodišnji dobrovoljac kod topničtva u Beču, gdje je takodjer sa uspjehom položio ispit za častaika u pričuvi i postao topničkim poručnikom u pričuvi. Od 15. prosinca 1887. do 9. listopada 1888. službovao je kao tehnički dnevničar kod gospodarstvenoga ureda slunjske imovne obdine u Kakovcu, te kao takav obavljao poslove šumsko-procjenbeno^ pristava. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 11 ™ Dekretom kr, zem. vlade, odjela za unut. poslove od 9. li-^ stopada 1888, broj 35.989 bili su mu povjereni poslovi šumskoga protustavnika, a kratko vrieme iza toga bio je imenovan upraviteljem kotarske Šnmarije u Vališselu, gdje je stanovao ispod samoga historički toli važnoga grada ´Cetina, koji je doduše onda ved bio razvalina, ali je kuda Sokolida, u kojoj je stanovao Borošid i u kojoj je bila smještena uredovnica kotarske šumarije, bila eagradjena ´ iz kamena dobivenoga prigodom rušenja bedema Cetingrada. Na 13, prosinca 1890, imenovan je bio kotarskim šumarom II. banske imovne obcine u Rujevcu, gdje je ostao do 12. kolovoza 1892., kada je bio imenovan kr. šumarskim povjerenikom u IX, čin, razredu u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade u Zagrebu. Dekretom Nj. Preuzvišenosti bana od 15, svibnja 1894. bio je usiied reorganizacije šumarsko-politiČke službe imenovan zem, šumar, nadzornikom II. razreda (za onda još u IX. cin. razredu), 16« siecnja 1897. imenovan je žup. šum.ar. nadzornikom I, raz. u VIII. cinov. razredu, a na 28« veljače 190L imenovan je zemaljskim šumarskim nadzornikom I, raz. u VII. cinov. razredu. Andrija Borošie bio je ved godine 1899. imenovan povjerenikom za ispit iz računarske struke kod imovnih obćina i za ispit osposobljujudi za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, te je članom tih ispitnih povjerenstva ostao sve do svoje smrti. Od ustrojenja pako zaklsde za »Uzgoj diece Šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji« bio je zamjenik predsjednika povjerenstva za upravu te zaklade. O smrti Andrije Borošida obavjestilo je predsjedničtvo hrV´.-slav. šuma3:skoga društva brzojavno sve vanjske društvene odbornike, županijske šumarske izvjestitelje, kr. državne šumske´ urede i sve gospodarstvene urede krajiških imovnih obdina. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 12 <-- 12 --> PDF |
—. 12 ~ Koliko štovanje I simpatije je pokojnik uživao ne samo m^dju svojim sadrugoviiBa,-nego u svim stališima, vidjelo .se prigodom njegovog sprovoda, koji je bio na 2. prosinca 1909. h mrtvačnice na ceotralnom groblju na Mirogoju. Tu od Zagrebcana vidjesmo međju inima gg.i Slavka pL Cuvaja^ predstojnika kr. zem. vlade, odjela za nnnt poslove; kn banske savjetnike: dr. Mkodema Jakšida, Antuna Vardu, Stjepana pL Beloševica i Stjepana Štrbca; misterijalnog savjetnika Josipa Havasa ea cielokupnim čioovničtvom kr. šumar, ravnateljstva u Zagrebu; odsječne savjetnike; Roberta Fischbaclia sa eielim cinovničtvom, vladinog šumarskog odsjeka, te Franju pL Zigrovica^ Franju Haiadija i Ivu pL Hervoida ; kr. podžupana Zvonimira Zepida; ravnatelja brv.-slav. zem. Mpotekarne banke Vladimira Krešica; kr. zem. školskog nadzornika Dr«, Ivana Oostišu; kr. sveueilištaog profesora Dr. Otona Frang^ša; profesore kr. šum, akademije zagrebačke Vinka Hlavinku i Ivana Partaša; tajnike kr, zem. vlade Dr. M. Novaka i Dr. A. Gogliu; ravnatelja "nadbiskupskih dobara Gjuru Beznka; pokojnikovoga bivšega profesora Franju Valu: šumske trgovce Largera^ Alberta Deotecha, Gustava Deutsciia, S. Bergera^ Benedika, će još mnogib drugih štovatelja i prijatelja pokojnikovih. Od vanjskih, vidjesmo i to: od državne šumske uprave kr. i^umarske savjetnike Koberta Bokora i Vilima Tolga; od političke šum. uprave kn žup. šumar, nadzornike Mirka Paka i Dragutina Matizovi<5aj a od krajiških imovnih obdina nadšumarnike Vinka Beneka, Milu Masleka, Antuna Marka, Jovana Metlaša i Eduarda Slapničara; šumarnike : Teodora Basaru, Stjepana Frkida, Gustava Lacha, Dragutina Lasmana, Antuna Rennera i Rudu pl Rukavinu; te kotarske šumare Hinka Bagno i Matiju Grdinida. Od onih pako koji su htjeli, ali uslied zaprieka nisu mogli osobno sprovodu prisustvovati, izraziše brzojavno ili pismeno svoje saučešde medju inim sliededa gg\: predsjednik Šumarskog društva Marko grof Bombelles, kr. Župan, šumarski |
| ŠUMARSKI LIST 1/1910 str. 13 <-- 13 --> PDF |
^ IS ~ nadzornici G-j.- Cesarid/ P, Puljevid-Nikolid i .R;- Sdimidinger žup.´ šumar-izvjestitel] Gj. Demetro.vic, osoblje imovne Dbdine- I. banske, ogulinske i otoSke, te šumarije u Morovidu.´ ´"´ Odar mu je bio iskiden sa mnogobrojnim Tiencima, medju kojima .osim vienaca´ rodbine i bližih pokojnikovih prijatelja isuđrngova, vidjesmo na ´odru položene medju inim-i´vience od´ pn.gg. Maj-ka grofaBombellesaj činovnika vladinoga šumarskoga.´ odsjeka, činovnika kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu, činovnika kr. nadšumarskoga _ ureda u Vinkovcima, Činovnika kr. šumarskog ureda na Sušaku, te činovnika petrovaradinskeimovne obdine* Mnogi pako pokojnikovi, štovatelji i prijatelji su u mjesto-. vienca, predsjednictvu´^ šumarskoga društva uručili, ili poslali novac sa željom, da bi se on. priveo zakladi, koja bi se´imalaosnovati u vječnu spomen Andrije Borošida. 0´ tom ^donašamo opširnije izvješde medju »Društvenim, vještima«. . Nad grobom se Je sa milim pokojnikom u ime , prijatelja´ i drugova oprostio g. kr. žup. šumar, nadzornik BogoslavKosovidj. koji je u liepom govoru ganutljivim- riečima istakao neprolazne zasluge pokojnikove za šumarstvo, narod i domovinu,. Oplakuje ga ožalošdena starica majka, ucviljena supruga i" petero neobskrbljene.djece* VJ e čna m u sla v-a i spo ipen! Izvještaj trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o fiarodno-gospodarstvenim prilikama u godini 1908. nakladom trgovačko-obrtničke komore. Tisak v . G. Albrec hta (Maravid i D ečak). Prošle godine (1909.) izašlo je ovo izvJeŠde, 12´kojega mogu ne samo interšsovani krugovi^ ved i svaki prijatelj ovib dvib našib velevažnib privrednih grana;— obrta i trgovine — crpiti |