DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 258 — Gdje nema kiša tamo su pusti krajevi i goleti ; pomanjkanje oborina je dakle uzrokom pustoši. Lijepo to vidimo kod pustare Gobi, koja je okružena visokim brdinama preko kojih se dižu vjetrovi, pak im nestaje vlage ; vjetrovi ostavljaju vlagu na prednjoj strani gora, pa kad se spuštaju u dolinu suhi su i presuše sve. Eto za to nema u takvom kraju bujne vegetacije i sjenatih šuma. Velike ravnice lako se pretvaraju u pustare, jer su ljeti tako vruće, da se i vlažni vjetrovi ugrijavaju te postaju žedni, pak ne izlučuju svoje pare u formi oborina, jer nemaju gdje da se ohlade. Poznato je, da zrak to više pare može primiti što je topliji, a to manje što je hladniji. Upravo ovi negativni rezultati o djelovanju šuma na pomnožanje vode doveli su neke znamenite stručnjake, da su postavili sasvim drugu teoriju o postajanju podzemnih voda i o djelovanju šuma na okolicu. Već je godine 1877. postavio geolog Dr. Otto Volger hipotezu, prema kojoj nastaju podzemne vode kondenzacijom vodenih para, koje sa uzduhom prodiru u dublje i hladnije slojeve zemlje. Volger je naglasio, da oborine ne mogu tako duboko u zemlju prodirati kao uzduh, koji je 800 puta redi od vode. Ova je hipoteza onda naišla na velike i znamenite protivnike, dok se nije godine 1901. Konig u svojoj radnji: ,,Die Verteilung des Wassers uber, auf und in der Erde" (Jena 1901.) zauzeo za ovu Volgerovu hipotezu. Haedicke je kasnije pače pridonio dokaze, da u nekim krajevima istječe iz vrela više vode nego ju mogu tamo oborine davati — dakle je taj višak morao nastati posebnom kondenzacijom vodenih para u zemlji. Mezger u svom djelu: ,,Die Dampfkraft als Ursache der Grundwasserbildung" drži, da ne prodire para sa uzduhom u zemlju, već da para neovisno o kolanju uzduha difuzijom u zemlju dolazi pa se tu kondenzira. Samo ovakovom kondenzacijom para, koje prodiru duboko u zemlju možemo protumačiti postanak izvora na vrhuncima visokih gora, kako ih često nalazimo. |