DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 206 — su do zaključka, da šume manjkaju tamo, gdje u 4 vegetaciona mjeseca padne manje od 50% oborina, makar je zračna vlaga dosta velika t. j . veća od 50%, a manjka šuma zato, što svako sjeme drveća, koje vjetrom ili inim načinom dospije u ove predjele, ubije suša kod klijanja. Ovakovo područje, gdje je oborina mala, a zračna je vlaga dovoljna, pače češće i velika i gdje šuma nema, proteže se na zap. obali sjeverne Amerike od 40° sjev. širine prema jugu, uz velik dio obale sve do Patagonije, a takav je kraj i zapadna obala Afrike južnije od equatora. Isto tako nema šuma tamo, gdje je relativna vlaga zraka manja od 50%, a oborina je manje od 100%, a nema ih iz razloga, jer je u tim krajevima radi male zračne vlage veće isparivanje, koje iscrpi ove povećane oborine. Ako u krajevima sa manjom zračnom vlagom od 50%, padne oborine više od 100%., onda mala zračna vlaga ne može smetati uspjevanju šuma. Manje od 50% zračne vlage i manje od 100% oborina imaju prerije zapadno od gorja Stijenje u sjevernoj Americi, stepe južne Rusije, stepe zapadne, srednje i istočne Azije, stepe južne Amerike i stepe južno zapadne Afrike i Australije. U predjelima, gdje je zrak za vrijeme vegetacije ma kako suh, možemo umjetnim natapanjem tla uzgojiti šumu, koja se, kada odraste, može i sama naravnim putem pomlađivati, jer je pod krošnjama šumskih sastojina zračna vlaga veća nego na otvorenom polju, pa prema tome sjeme može klijati i neće ga suša ubiti. U predjelima, gdje za vrijeme 4 vegetaciona mjeseca ne padne ni 50% oborina, a zračna vlaga padne ispod 50%, nestaje i prerija, a pomalja se pusta zemlja, bez prave vegetacije. Ovakovo golo tlo raznosi vjetar, nastaju pustinje. To stanje nađemo u sredini velikih kontinenata, u sjevernoj Americi pustinja Desert, u Aziji pustinja Gobi, u Africi pustinja Sahara. Naravno je, da bi se i ta mjesta, kada bi ih mogli umjetno naplavljati, mogla pretvoriti u kulturno tlô. |