DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1919 str. 35     <-- 35 -->        PDF

ft


pažnja posvetiti tome, da se uzgajaju specijalisti šiljanjem
mladih sposobnih sila u naprednije inozemstvo, češće bi
trebalo priređivati ekskurzije u krajeve, gdje se već intenzivno
gospodari, koje bi se ekskurzije mogle spojiti s kratkim
tečajevima i predavanjima. Mnoga su pitanja intenzivnog
gospodarenja, kao jača proreda, naravno pošumljenje, gradnja
novih prometila itd. takove naravi, da će ih stručnjak pravo
razumjeti, njihovu opravdanost shvatiti i poprimiti ih, ako ih
u kratko prouči na mjestu, a ne iz dugih, suhoparnih rasprava.
Verba movent, exempla trahunt.


Novac uložen u te svrhe donijet će stostruke kamate.
U svemu tome očekujemo´ impuls od profesora naše
akademije no samo onda, ako nova država posveti veću
pažnju šumarskoj akademiji, sjedinivši je sa drugim gospodarskim
zavodima u samostalnu visoku školu. Samo onda,
kada se visoka šumarska škola oslobodi komičnog tutorstva
nestručnjaka,, kada se ugled i stanje, njezinih nastavnika podigne
na niveau ostalih sveučilišnih profesora, moći će i oni
sve svoje sile posvetiti ne samo odgoju šumarskog pomlatka,
nego i stvaranju naše šumarske literature, dizanju ugleda
našeg šumarstva pred inozemstvom i postati ona elita šumarske
struke, koja ih po zvanju i pozivu, a i po primjeru
drugih naroda u istinu ide.
Nema sumnje, da će se sada u novoj državi ostvariti i
davno iščekivani osnutak pokusne postaje, koja ima upotpuniti
visoku šumarsku školu i udariti osnovu našim šumarskim
znanstvenim istraživanjima. Jedno je´ međutim sigurno,
da će mlada država iz početka morati veću važnost polagati
na onakove investicije, koje će donositi brze kamate, pa bi
se moglo dogoditi, da se pitanje pokusne postaje još na
neko vrijeme odgodi.
Znajući, od kakove je važnosti to pitanje, šteta bi bila
za svaki čas odgađanja pa mislimo, da bi se našao izlaz,
da se postaja osnuje, a da mnogo ne stoji. Glavno je, da
imademo vanjska pokušališta, a centrala ne mora odmah biti
raskošno uređena građevina. Posao i uprava imala bi se
povjeriti stručnjaku, koji ne bi imao drugog posla, osim toga.
Njemu bi se za vanjske poslove od zgode do zgode mogli
pridijeliti štipendiste šum. akademičari, privremeni vježbenici
onog ureda, u čijem se području posao obavlja i t. d., a taj