DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 485 vodstvu vcleelcktrarne na Fali, ki je izletnikom v vsakem oziru šlo na roke, dalje tvornici vžigalic v Rušah ter upravi veleposestva grofa Zabeo, ki je, čeravno izven programa, v najkrajšem času pripravila pogostitev za vse udele« žence izleta. Takoj po končanem zboru dne 4. maja 1922 so se sestali prisotni člani odbora k 1. o d borov i seji . Predsednik ugotovi sklepčnost. Soglasno sta bila izvoljena tudi za prihodnje leto za blagajnika nadsvetnik ing. Obereigner, za tajnika nadkomisar ing. Ružič. Nato se je razvila debata o nekaterih internih vprašanjih, med drugim tudi o stališču odbora nasproti agrarni reformi. Ugo» tovila se je načelna soglasnost v ciljih, medtem ko so za dosego teh ciljev možna različna pota. Formelna odborova seja je bila nato zaključena. Ing. Ružić. Izvadak iz zapisnika V. sjednice upravnog odbora J. Š. U. obdržavane dne 13. V. 1922. u Ljubljani u dvorani hotela »Union«. Prisutni: Predsjednik Turkovič, podpredsjednici Lenarčič i Čirkovič, taj* nici Marinović i Divjak, blagajnik Čeović, odbornici: Manojlović, Slijepčcvić, dr. Landikušić, dr. Ugrenović, Ružić, Goederer, Lang, Pahernik i Rihtcršić. Osim njih prisustvuje oveći broj kolega iz Slovenije te pročelnik V. sekcije šum. ir.šp. Mihajlo Ljuština. Potpredsjednik Lenarčič otvara u 9 sati sjednicu i pozdravlja prisutne, i´relazi se na dnevni red. I. Tajnik Marinović čita zapisnik prošle sjednice. Ružić iznosi neke do» pune, koje će unići u zapisnik naredne sjednice. Ovjerovljuje: Slijepčević i Manojlović. II. Izvješće tajnika o tekućem poslovanju i uredjivanju »Šum. lista«. Većina poslovanja ograničila se na udovoljenje brojnih zaključaka prošle sjednice. Poslate ministarstvu rezolucije: o organizaciji službe, Iovskom za* konu, šumskom zakonu, agrarnoj reformi, bujicama. Požureno pitanje uredjenja deputata, putnih troškova, postupano po predlozima Save Vučetića, naročito u pogledu pitanja lug. naobrazbe, koja je stvar predana VIII. sekciji. — Mini« starstvo Prosvjete zamoljeno, da se srednje škole pretplate na »Šum. list«. Osim toga je predsjedništvo iz vlastite inicijative poduzimalo korake u važnijim stvarima. Tako je poslana Ministarstvu Gradjevina predstavka glede nacrta o ovlast, civil, inžinjerima, kod kojega se nacrta govori o šum. inži» njerima, a J. Š. U. nije pozvano na suradnju. Zagrebačka sekcija društva inžinjera i arhitekta zauzela je stanovište, da šum. inžinjeri ne spadaju u taj zakon, druge sekcije (n. pr. ljubljanska) imadu naprotiv nacrt mnogo bolje izrađen s gledišta šumarstva, nego li je nacrt Ministarstva Gradjevina. Zaključeno je poslati na kongres u Sarajevo ing. Ružica, koji je ujedno odbornik rečenog društva. Pokrivaju se efektivni izdaci njegovog puta. Glede nacrta šumskog zakona zaključeno, da dr. Landikušić potraži pred» stavku J. Š. U. u toj stvari i isforsira riješenje, kako bi odboru došao u ruke nacrt o uglavljenim principima tog zakona, o kojima bi isti raspravljao para» lelno s izradbom u Ministarstvu. Čita se naredba direkcije u Sarajevu, da se ne smije oglašivati drugdje nego u »Narodnom Jedinstvu«. |
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Pritužit će se na Ministarstvo, što je potpisivač te naredbe prekoračio svoju kompetenciju, te nanosi društvu štetu i radi proti riješenju Ministarstva. Tajnik se tuži, da iz Ministarstva ne dobiva odgovore na brojne pred» stavke. Dr. Landikušić i Ljuština se obvezuju, da će izviditi, gdje leže ti spisi. te ih požuriti. Kod čitanja otpisa bos. herc. organizaciji govori Ružić, da po njegovom znanju bosanski kolege u glavnom spočitavaju udruženju nekoje stavke u pravilima, naročito ovu: da se više direkcija ne može ujediniti u jednu po» družnicu, nadalje, da po tom zakonu ne potvrđuje pravila rezorni Ministar, već policijska vlast itd. Čirković veli, da ni u Srbiji nisu zadovoljni s nekojim klauzulama pra» vila, naročito glede spomenute ograde za podružnicu. To se može izmijeniti na glavnoj skupštini. Možemo izraziti susretljivost prema bos. drugovima, te sve mjere pod» uzeti, da se pravila na narednoj skupštini izmijene prema općoj želji. Marin o vi ć govori o likvidaciji hrv. šum. društva. I ondje se je naj» više zapinjalo o spomenute ograde glede podružnica. Te ograde se tumače kao polit, uplitanje, protiv čega svi protestujemo. Ako se složimo, da se u tom smislu promijene pravila puno ćemo učiniti za konsolidaciju priliku u udruženju. Glede odobrenja pravila bilo je i u Zagrebu govora i prigovora. Tumačenje, koje je izneseno na skupštini u Zagrebu glasi: u svim pokrajinama odobrava pravila polic, vlast, a u Srb´ji rezorni Ministar. Da se ne moraju naša pravila odobravati za svaku pokrajinu napose našao se expediens, da pravila odobri rezorni Ministar sporazumno s vrhovnom polic, vlasti. To je tumačenje prof. Nenadića tad. min. pomoćnika i drži ga posve ispravnim. Razvila se debata u kojoj učestvuje dr. Landikušić, Ružić, Slijepčević i ko» načno se ovlašćuje Ružić, da vodi neobvezne pregovore, te izvidi želje Bosa» naca. Pregovore vodi u svoje ime praćen željom odbora, da se ta stvar čim prije izvede na čistac, te se i bosanski kolege pridruže radu svih ostalih drugova. Zaključeno je nadalje, da se mirov, zakladi križevačke i. o. otpise 1000 K, koju svotu nije htjela ista platiti u ime oglasa zaključnog računa. U buduće da se takovi oglasi badava ne uvršćuju. Primaju se za nove članove udruženja: 1. Utemeljitelji: Franjo Gašparac, industrijalac, Mitrovica, Antun Žunter, industrijalac, Mitrovica, Petar Nikoljačić, industrijalac, Mitrovica; (prep.: Ma» nojlović i Marinović). 2. Pomagači (sa 100 Din): Ljubo Crvenković, pilanar, Vareš, Jozo M. Čolić i dr., pilanar, Vareš, Jozo Zloušić»Čantić, pilanar, Dubravine p. Breza. Mato O. Zlović, pilanar, Vareš, Marko I. Zloušić, trg. drvom, Vareš, Braća M. Zloušić, pilanari, Vareš. Članovi redoviti, koji su se prijavili imadu se pozvati, da u smislu pra» vila podnesu pismenu preporuku dvojice članova. Ako je usmena preporuka, mora doći u zapisnik, tko ih preporuča. U buduće se to mora strogo provoditi. Čita se pretstavka vinkovačke direkcije u smislu zapisnika prošle sjed» niče glede stanova šumarskih činovnika, koja se ima predložiti Ministarstvu s preporukom. Na to se izvješće tajnika prima na znanje. III. Izvješće blagajnika. Razabire se, da udruženje ima velik imetakdosta znatna potraživanja. Momentano je slabo stanje blagajne, jer ta potra» |
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. živanja ne će biti odmah ubirana. Dotle se mora svim mogućim načinom starati za povišenje prihoda, da uslijed momentanog nedostatka sredstava ne zapne izdavanje lista. Zatim se povela debata o 100.000 K, koju je svotu dala slov. družba »Sava«, za promicanje šumarstva u Sloveniji. Ljuština i Slijepčević misle, da je to legat s kojim nema glavna blagajna posla, već raspolaže samo podružnica. Marinović, Čeović, dr. Landikušić i Čirković upiru se o 44 čl. pravila prema kojemu može podružnica imati samo proračuno m odobrenu svotu. R u ž i ć želi, da podružnica u Sloveniji uzmogne raditi , a za to treba nos vaea. Naročito treba taj novac za putovanje članova, koji idu medu narod, da ga poučavaju, šire šum. znanje riječju, popularizuju šumarstvo. Spominje šum. vrt, koji bi trebalo obnoviti, a država ne da sredstava. Čirkovi ć iznosi, da poteškoće glede kredita, koje vladaju u Sloveniji, postoje u svim kraje= vima. Potrebna je popularizacija šumarstva i poučavanje još većma u kraje« vima, gdje je šumarstvo na nižem stepenu, nego u Sloveniji. Ali da ni tamo ne nastane dekadenca, mora se nastaviti, koliko se može prema sretstvima Za šum. vrtove neka se brine država, a naša je dužnost da upozorimo na zlo, koje prijeti ako se uskraćuje kredit, ali ne da sami dajemo sredstva. Ta mi i sami trebamo sredstava u prvom redu za društveni list. Pa ako ima ma koje društvo ili podružnica nešto, onda je to zajedničko dobro svih i daće se 1/5 onamo, gdje je potreba najveća. Pošto podružnica ne može izlaziti s čla» narine, neka se omogući, da se promijeni pravilnik, te podružnica uzmogne trošiti i više od Vr> članarine ali u granicama budžeta. Predlaže promjenu čl. 19. pravilnika. T u r k o v i ć iznosi, kako je na jučerašnjoj skupštini hrv. šum. društvo doprinijelo zajedničkom udruženju imetak vrijedan desetke milijuna ne stav» ljajući nikakovih ograda. Misli, da je ova svota o kojoj je govor neznatna prema žrtvi hrv. šum. društva doprinesenoj na zajednički oltar udruženja. Ako bude svaka podružina isticala veće, naročite svoje potrebe, malo će ostati za zajedničku blagajnu. Dr. Landikuši ć prihvaća izmjenu predloženu po Čirkoviću i daje dodatak sa svoje strane. Marinovi ć misli, da je u poslovniku stvorena ona ograda od */5 čla* narine samo za ovu godinu. Odbor to može i izmijeniti jer glavna skupština ima da prihvati konačnu redakciju poslovnika. Prihvaća izmjenu Čirkovićevu i dodatak Landikušićev u nadi, da će s tim biti zadovoljena i sred. blagajna i omogućen rad Slovencima. Misli samo, da podružine ne moraju zadržati cje» lokupnu svotu, odredjenu poslovnikom, jer čl. 19. veli, da je to maksimalna granica do koje smije ići izdatak u budžetu podružine. Bilo bi najbolje, da se za podružine kod naredne glavne skupštine ustanovi naročita članarina. Nakon toga se prima dodatak Landikušićev u čl. 19. poslovnika, te zadnja alineja glasi: »No nikad ne smije redovni proračun podružine iskazati potrebe, koje u skupnom iznosu prelaze petinu dohodaka od članarine, te polovinu izvanrednih prihoda na području podružine. Svakoj podružini slobodno je uz prethodno odobrenje upravnog odbora sabirati i posebne prihode za naročite svrhe, koje prihode može uz dužnost naknadnog obračuna upotrebiti u te svrhe.« Nakon toga je primljeno na znanje izvješće blagajnikovo. IV. točka dnevnog reda: Stanovište udruženja prema agrarnoj reformi. |
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Expert inšp. Ministarstva g. Mihajlo Ljuština kao pročelnik sekcije za agrarnu reformu sabrao je sve odgovore, ali radi preopterećenosti u službi nije ih mogao obraditi. Govori općenito o sakupljenom materijalu. — Svi se odgo« vori slažu, da u koliko se ekspropriše, da se to čini u korist države, a ne samoupravnih tijela, ali je većina za to, da uopće nije potrebno ekspropiisati, jer gospodarenje u privatnim šumama ima veći gospod, efekat. Pobija sa svoje strane te navode te misli, da će se. osnivanjem obrtnog kapitala u drž. šumama povećati njihovi prihodi. O načinu eksproprijacije svi su suglasni, da se za svaki pojedini slučaj ima odrediti naročiti način. Druga je potreba industrijalca, nego ononga, tko ima šumu za prodaju drveta, lov itd. Otkup je pravedna nak» nada. Odgovori navadjaju sadašnju vrijednost. U vladinim krugovima su miš« ljenja, da se odšteta dade analogno prema onoj kod ziratnih zemljišta. Svi su suglasni, da sudov i budu nadležni za eksproprijaciju. Motivi za eksproprijaciju: socijalna potreba. Večina odgovora navada, da takova ne postoji. Naprotiv postoji mjestimice nacijonalna potreba, naro* čito na granicama državnim. Glede posjeda s industrijom: treba im ne samo ostaviti onoliko, koliko im je potrebno za industriju, nego još i iz susjednih šuma osigurati drvo. Servitute treba ukinuti. Kako, da se to provede nije točno navedeno. Misli, da način segregacije ne odgovara. Potreba doma, da varira izmedju 6—16 pr. m. za gradju: 3 m3 prosječno. Moli, da mr se dade vremena srediti sav materijal, pa će onda izaći s gotovim elaboratom. Nakon toga se razvila debata. Govori dr. Ugrenović, Maris nović. Čirković i Ružić. Ovaj posljednji iznosi konkretan predlog, da pod agrarnu reformu ne spada deputatno zemljište šum. osoblja i ono koje služi za hranu marve, što izvlači šumske produkte. L an g iznosi, da se kod nacrta eksprop. ziratnog zemljišta nije mislilo na osoblje veleposjeda. Želi, da se tome u slučaju, eksprop. šuma posveti pažnja, te isti ne ostanu na ulici. Nakon toga se povjerava Ljuštini, da čim prije izradi elaborat. Prima se rezolucija Ružićeva. Prelazi se na V. točku dnevnog reda. Dr. Ugrenović čita svoj referat, (Vidi 6. br. »Šum. lista« str. 401.). Nakon toga se razvija debata o predmetu. Čirkovi ć predlaže izdanje čitanke s lakim stilom, koja bi popularizo» vala šumarstvo medju narodom. Na predlog dra. Ugrenovića zaključeno je povjeriti Čirkoviću redakciju te čitanke. VIII. odsjek obavijestiti, da pozove članove, da prikupe materijal. O tom poziv i u »Šum. listu« tiskati. Na predlog Marinovićev zaključeno, da dr. Ugrenović izradi konkretan predlog Minist. Prosvjete: 1. kako se imadu udesiti predavanja o šumarstvu na preparandijama i teologijama; 2. da ono osigura materijalna sredstva za pris kupljanje negativa potrebnih za izradbu diapozitiva, koji bi služili kao po» moćno sredstvo kod pučkih predavanja. VI. Prelazi se na eventualije. 1. Lenarčič govori o osiguranju šum. radnika. Do sada nisu bili osigurani. Kani se donijeti zakon, koji bi imao retroaktivnu moć. Drži to nepravednim. Zaključeno, da Lenarčič izradi o tom referat za narednu sjednicu, a onda će se uzeti predmet u raspravu. 2. Bira se deputacija u Beograd na vjenčanje Njeg. Veličanstva: Turko= vić, Marinović, Čeović, Lenarčič. Koprivnik, Stamenković. dr. .lovanović. |
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 489 3. Za primanje imovine hrv. šum. društva bira se tajnik Marinović i bla* gajnik Čeović. 4. Naredna sjednica, da ima biti u Sarajevu u prvoj polovici jula. 5. Glavna skupština, da bude u Beogradu u prvoj polovici septembra. 6. Ako glavna uprava dobije poziv na sudjelovanje kod ankete za pretres nacrta lovskog zakona u Beogradu, da se izašalju iz svake pokrajine po jedan član. 7. Da se upravi Ministarstvu molba za potporu i povišenje članarine. 8. Da Slovenci prijave na narednoj sjednici svoje nove članove, koji su pristupili poslije odobrenja pravila. 9. Tiskati iskaznice za sve članove. Nakon toga predsjednik zaključuje sjednicu u 7 sati p. p. Iz VIII. radne sekcije. POZIV, Molim gospodu članove prosvjetnog odsjeka a i ostale članove J. Š. U., da potpisanom izvole po mogućnosti u roku od mjesec dana sa« općiti mišljenje, kako bi se u našoj državi imalo rješiti pitanje izobrazbe lu= garskog i tehničko^pomoćnog osoblja? Bili se moglo naći jedinstvenu podlogu za regulisanje toga pitanja za cijelu državu ili bi bilo bolje, obzirom na stanje šumarstva u pojedinim pokrajinama, to pitanje po pokrajinama zasebno rješavati? U Zagrebu, 22. juna 1922. Za pročelnika VII. sekcije: Prof. dr. A. Petračić, Šumarski dom. Poziv na odborsku sjednicu. Dne 10. jula o. g. i narednih dana održaće se VI. sjednica upravnog od» bora ovog udruženja u Sarajevu (prostorije šum. direkcije), na koju se po* zivate kao član glavne uprave. Dnevni red: 1. Čitanje i ovjerovljenje zapisnika prošle sjednice (V.). 2. Izvješće tajnika. 3. Izvješće blagajnika. 4. Stanovište udruženja prema agrarnoj reformi (referent pročelnik V. sekcije). 5. Stanovište udruženja u pitanju donošenja novog šumskog zakona (res ferira delegat I. sekcije). 6. Izmjena pravila prigodom glavne skupštine J. Š. U. 7. Ustanovljenje programa za glavnu skupštinu u Beogradu. 8. Eventualije. Zagreb, dne 15. juna 1922. Predsjedništvo. |