DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 66     <-- 66 -->        PDF

448 Šumska industrija i trgovina.


idu za tim, da talijanski trgovci zarade masne svote na štetu Jugoslavije i
Španjolske.


Španjolski konzuli na Rijeci i u Trstu, koji imadu da legaliziraju ta
uvercnja, vrlo dobro znadu, da je to drvo jugoslavenskog porekla, ali pošto
mi, koji smo u prvom redu pozvani, da protiv toga protestujemo, šutimo,
prelaze i oni mučke preko toga. Naglašujemo, da ta uvercnja ispostavljaju
talijanske trgovačke i obrtničke komore samo talijanskim trgovcima iz Trsta
i talijanašima iz Rijeke.


Naši trgovci, u koliko isti eksportiraju drvo za Španiju preko Trista, Rijeke.
Bakra, Gruža i drugih manje ili više važnih luka u eksportu drva, mogu dobiti
uverenje o poreklu robe samo sa strane jugoslavenske trgovačke i obrtničke
komore, koje se uverenje opet vidira po španjolskom konzulatu u Zagrebu.
Razlika u naplati carine između uverenja koje je izdano po´ talijanskim vlastima
i uverenja izdanog po našim vlastima, iznaša 12 peseta po kubičnom metru,


t. j . po današnjem kurzu ca. 36 Lira. Ova je svota tako´ visoka, da je uspješna
konkurencija naših drvarskih eksportera sa talijanskim preprodavaocima pots
puno isključena. Talijani mogu, jer su u stanju pribaviti si ovakove falsifikate,
našim producentima plaćati uvijek najmanje 10 Lira po m3 više. nego što može
jedan naš eksporter postići izravnom vezom u Španiji, a kraj toga još uvijek
zaslužuje najmanje diferenciju od 26 lira po m3 ili 500 K.
Na taj način naši su eksporteri sa strane talijanskih vlasti potpuno izigrani
na tržištu u Španiji, dok naprotiv talijanski prekupci sa našim vlastitim pros
izvodom zahvaćaju sve veći korijen i stiču sve bolje veze. Mjesečno se izvaža
za Španjolsku preko Trsta i Rijeke prema zadnjim statističkim podatcima ca.


15.000 m3 bukove, jelove i hrastove građe naše, jugoslavenske provenience.
Trst i Rijeka zaslužuje dakle samo na sumnjivom poslu oko tih uverenja o
poreklu ca. 5—600.000 lira mjesečno, što godišnje znači 6 milj. lira.
U borbi protiv ovake nesolidne konkurencije, koja je poduprta sa strane
talijanskih vlasti, pojedinci su potpuno nemoćni, te bi morala naša država
diplomatskim putem uzeti svoju trgovinu u zaštitu. Uvjereni smo, da bi španjoL
ska vlada ažio uvozne carine na drvo jugoslovenskog porekla smjesta ukinula,
kad bi se energično nastupilo, tim više jer smo dokazali, da ona nema od toga
nikakove koristi, već time samo favorizira Talijane. Naprotiv, ako se ažio
ukine, dobit će njezini državljani robu jeftinije, jer će naši eksporteri moći
direktno izvažati bez posredovanja nesolidnih talijanskih prekupaca.


Ovaj slučaj jasan je dokaz, kako Italija misli, da nam oduzme svako
značenje u svjetskoj trgovini i da nas prisili, da kao u svakom pogledu, tako
i u trgovini ovisimo od nje i njenog posredovanja.


I" toj stvari mora se intervenirati ne samo. radi gornjeg slučaja, koji


radi


moguće ne znaci ništa za širokogrudnu toleranciju naše vlade, veli toga,
da Italija uvidi, da ćemo mi budnim okom paziti na svaki sličan pokušaj.


Ambicija svakog producenta i eksportera ide za tim, da svoje produkte
pod svojim imenom u svijetu placira. Svatko nastoji, da se uvede na svjetskim
tržištima i da stekne svojoj firmi ugled kao i solidne i dobre veze. Svaki pro*
ducent hoće da obiđe prekupce, pa da direktno radi s raznim tržištima.


Ova nastojanja mora država podupirati, jer je trgovina onaj pijonir, koji
donaša blagostanje. Čim veće cijene postizavaju naši trgovci za svoje produkte,
tim više će država imati od toga koristi. Engleska n. pr. i te kako pazi, da uzdrži