DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Impregnovanje drveta sumporom. Pred kratko vrijeme učinjeni su u Americi pokusi, da se drvo konzervira pomoću rastaljenog sumpora. Utvrdjeno je da drvo prima u sebe sumpor, koji ga konzervira. No pored toga ono postaje tvrdje, čvršće te otpornije protiv kiselina. Svaka vrst drveta može da bude na ovaj način konzervirana. Količina apsor biranog sumpora različna je prema vrsti drveta. Sam postupak sastoji u tome, da se drvo ostavlja u sumpornoj kupelji od 140—150 stupnjeva, 5—6 sati, sve dok nije iščezla sva vlaga. Zatim se podržava temperatura od 120—125 stupnjeva, 4—5 sati. Preporuča se upotreba suhoga drveta, jer vlaga sprečava prodiranje sumpora. Koli čina apsorbovanog sumpora različna je u širokim granicama. Od svoje vlastite težine apsorbira hrast 40%, smreka 64%, bor 75%, topola 76%. Impregnovano drvo pokazuje znatno povišenje čvrstoće i tvrdoće. Efekat ovog načina konzerviranja različan je od kreozotirarija ili upotrebe metalnih soli. Sumpor u drvetu poprima kristalni oblik zatvara pore i ne može da se gubi kod obične temperature. Ako su tačni o´vi na« vodi, onda bi se otvarale nove mogućnosti konzerviranja drveta naročito´ kod željez ničkih pragova, te kod upotrebe drveta za kaldrmisanje. Generatori na ugalj i drvo. U posljednje vrijeme upotrebljuju se za pogon motornih vozila dva tipa generatora: na ugalj i na drvo. Ako se uporedi jedan i drugi tip, pokazuju se ove osobine. Drvetom se lakše manipulira nego drvenim ugljenom. Do njega se i lakše dolazi. Plinovi, koji se dobivaju iz drveta, bogatiji su na aktivnim sastojcima, nego oni dobiveni iz drvenoga uglja. Čišćenje je lakše. Nema potrebe na vodi. Dostaje ona količina, koja je sadržana već u drvetu. Drvo se mora unapred podesiti u odredjenim dimenzijama i prosušiti a ne mogu se direktno upotrebiti otpaci kod iskorišćavanja. Pretpostavivši jednaku, težinu, drvo daje manje plina nego drveni ugalj; tek polovinu. Da «e dobije 1 kg ugljena, treba pougljiti najmanje 5 kg drveta. Naprotiv pougljavanjem se mogu iskoristiti svi ostaci kod iskorišćavanja drveta. Težina ugljena, što ga isa sobom nosi automobil, je manja. Za 100 km puta treba 40 kg uglja ili 100 kg drveta. No kod upotrebe ugljena treba još i vode, dok ove kod upotrebe drveta ne treba. Direktno upotrebljavanje drveta čini nepotrebno pougljavanje u šumi. Tim se odstranjuju i sve njegove nepriličnosti i opasnosti za šumu. Pretvaianje drveta u ugalj traži dakle znatnu količinu drveta, čija je jedna čest izgubljena. Kako se iz ovog uporedjenja vidi, prednosti i mane su različne. Ipak se upotreba drveta čini ekonomičnija naročito onda kad se radi o pogonu poljoprivrednih vozila. Uostalom tek iskustvo budućnosti moći će da definitivno riješi ovo pitanje. Internacionalni drvarski kartel Kako javljaju češki »Narodiry Hsty«, održat će se o. mj. u Amsterdamu drvarska konferencija, koja ide za stvaranjem internacijonalnoga drvarskoga kartela. U njemu će biti zastupljene Poljska, Rumunjska, Finska, Čehoslovačka i Austrija. Švedska nije dala svoj pristanak da stupi u ovaj kartel. .......... .... ..... .......: »......... ....... . ....... ...... ......., ........ ...... ....«, ......, 1926. ....... ... ........... ..... je ......... ...... ... .. ...... ».... ....... .........«. .. ......... je ... ....... ......... ... ........ .&...... ...., -... je ... .... ... .......... ...... ............ ... .. .......» ..... o ......... .... y ......... ....... ....... ..... je ......... ... 49 |
ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 52 <-- 52 --> PDF |
.......... ......... ...., . ..... ....... ... je ........, .... ...... .... ............. ........ y ....... . .... je ...... ........ ... ........ (.......... ......... ...., ........ ... . ..... .......... .. ...... ............ .... . ...... je ........ ...... ......... .. .... ....... . ...... ... . ......... .......... .......... o ......... ..... To .. je ....... «........, ... ..... ....... ...... ....... .. .. ....... ........... ... ..........., doojoju j« ..... ........ .... .......... ... je .... ...... ..... ...... ......., .. ..... ..... .... ... .... ......., . »... ce ....... ..... ...... »Drvotržac« elavi početkom god. 1927. svoju tridesetgodišnjicu. Povodom to proslave izašao je 20. XII. 1926. njegov jubilarni broj štampan na 24 stranice. U sadržaju: prikaz rada uredništva za vrijeme od g. 189C—1926., znatan broj stručnih članaka te prikaz šumarstva Oehoslovačke i Poljske. Jubilaru, mladjem drugu »Šumarskoga Lista«, o njegovoj slavi čestitamo! Huffel: Economie Forestiere. Izašao je svezak treći ovog odličnog djela francuske šumarske stručne književnosti. Djelo obuhvata 520 stranica, cijena mu jo Fr. 35.— naručuje ee kod Librairie Agricole, 26 rue Jacob, a Pari.s. Huffelovu ekonomiju dobro poznaje stručna javnost čitave Evrope. Ovaj treći evezuk bio je raspaćan ima već neko 10 godina. Pošto se on živo potraživao sa svih strana, priredjeno je novo izdanje. Ovaj svezak bavi se naukom o uredjivanju šuma. Mi ne možemo ulaziti u detalj ovoga djela već očekujemo, da će to učiniti nadležni šumari-specijaliste. Gospodin Huffel jest profesor Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nansiu, njen počasni sudirekter te jedan od najuglednijih šumarskih stručnjaka Francuske. Za nas je od interesa, da je goepodin Huffel boravio u svoje vrijeme u našim šumama i to specijalno u onima "Virovitičkog velikog posjeda, o kojima je ponio najljepše uspomene. »Lesnickâ Prâce« Čislo 11, v listopadu 1926. — Ružička Jar.: »Nekolik myšlenek o možnosti potirati skodlivy lesni hmuz arsenovymi prâsky« (Neka mišljenja o mogućnosti uništavanja šumi štetnih insekata arsenovim praškom). — Frič J.: »Nekteré pfedpoklady lesni hospodârské reformy« (Neke pretpostavke za reformu šumskog gospodarstva). — Zima Fr., Lr. ing.: »Chemie vybusnych latek« (Kemija eksplozivnih materijala). »Revue des Eaux et Forets« No 11 — Novembre 1926. »Les forets du Japon«, par A. Arnould (Sume Japana). — »La fécondation artificielle des salmonidés dans la XIe conservation par A. Chaudey (2 photos) (Vještačka oplodnja salmonida u XI. konservaciji). — »Un guide du garde des Eaux et Forets en 1698«, par R. Viney (Priručnik za čuvare Voda i Šuma iz g. 1698.). — »Velléda«, par G. Huffel. »L´ Alpe« No 11 — Novembre 1926. — Redazione: »L1 On. Martelli al Governo«. — »Milizia forestale«. (»Šumska milicija). — G. Leone: »Note illustrative sul rimboschimento e consolidaménto délie dune mobili in Tripolitania (Pregled pošumljavanja i vezivanja sipina u Tripolitaniji). — A. Merendi: »II miglioramento produttivo đei cedui misti délia media montagna« (0 poboljšavanju produktivnosti posječenih mješovitih sastojina u srednjem gorju). »Acta Forestalia Fennioa« br. 28. Helsingsforsiae, 1925. Publikacije finskog šumarskog društva, U tri opširna članka (360 str.) od K. T. Jutila prikazane su šumarske prilike u sjevernoj Finskoj i Laplandu. Finski je tekst u knjizi popraćen rezimeima na engleskom jeziku. »Acta Forestalia Fennica« br. 29. Helsingforsiae 1926. — Aaltonen, V. T.: »Općenito o medjusobnom utjecaju drveća (tekst njemački). — A. K. Cajander: »Teo 50 |