DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 6 <-- 6 --> PDF |
stvaraju različne ali ipak neposredno srodne forme, t. zv. prave vikariste (isp. Wettstein5, Vierhapper"). Među takove — rekli bismo — mlade en deme krša, koji imaju u susjednim područjima neposredne i vrlo blize srodnike, idu na pr. Dianthus liburnicus Bartl., D. velebiticus Borb., D. ter gestinus (Rchb.) Kern., D. nodosus Tausch., D. bebius Vis., zatim Euphra sia illyrica Wettst, E. dinarica (Beck) Wettst. (isp. Wettstein7), pa onda Chrysanthemum liburnicum Horvatić, Chr. croaticum Horvatić, Chr. chlo roticum Kern, et Murb. (isp. Horvatić*) i vrlo mnogi drugi. No i ako su krški endemi ove vrste vrlo zanimljivi i nesumnjivo važni jednako za geobotanička kao i za filogenetska istraživanja, ipak su mnogo prije i u znatno većoj mjeri svraćali na sebe pažnju botaničara krški (odnosno uopće balkanski) endemi one druge spomenute kategorije. Misli se tu naime na one endemične tipove, koji po općem shvaćanju fito geografa predstavljaju vrlo stare relikte iz prošlih geoloških perioda. Ti nas tipovi upućuju na mišljenje, da je Balkanski poluotok, a napose krš bio uslijed svojih geoloških, edafskih i klimskih prilika relativno zgodan refugium za mnoge biljne svojte, koje su tu preživjele čitav diluvij i sve kasnije klimske oscilacije. Važnost takovih starih endemičnih tipova za čisto teorijska genetska fitogeografska zaključivanja posve je očita. Kao primjer za endeme ove vrste dovoljno je možda da se spomenu dvije dobro poznate biljke: Degenia velebitica (Deg.) .... i Sibiraea croatica Deg. (isp. Degen9 10 i Hayek"), koje su obje otkrivene istom u najnovije doba. Daljnje nabrajanje endemičnih tipova u kršu smatram na ovome mjestu prilično suvišnim. Već se iz onoga, što je do sada rečeno, vidi posve jasno, da se flora krša odlikuje velikim bogatstvom formi. Ta činjenica bijaše od stranih i domaćih botaničara već vrlo rano zapažena, pa su stoga i floristička istraživanja toga kraja relativno stara (vidi o tome Beck, 1. c, 1901., p. 1—25). Rezultat tih istraživanja jesu mnoga djela, koja uz flore susjednih pokrajina obuhvataju i pojedine dijelove našega krša. Predaleko bi nas vodilo, da se upustimo u izbrajanje makar samo najvažniji!] istraživača flore krša, pa ćemo stoga spomenuti tek nekoliko autora, čija klasična djela predstavljaju trajnu bazu za svaki budući floristički rad na tome području. Među takove autore idu u prvom redu Visiani1´2´, Schlosser i Vukotinović13, Tommasini\ Borbas15, Murbeck™, Beck17, Hire16, Adu 8 Wettstein: Grundzuge der geogr.-morph. Met. der Pflanzensyst., .... 1898. 6 Vierhapper: O. B. Z. 1919. 7 Wettstein: Monogr. d. Gatt. Euphrasia, Leipzig, 1896. 8 Horvatić: Oblici seke. Leucanthemum etc., Acta Bot. Univ. Zagreb, III. 1928. 9 Degen: Magy, Bot. Lap., 1909. p. 3. 10 Degen: Magy. Bot. Lap., 1905. p. 245. 11 Hayek: O. B. Z., 1910. p. 89. 12 Visiani: Flora Dalmatica, Lipsiae, Vol. I. 1842., Vol. IL 1847., Vol. III. 1852. 13 Schlosser i Vukotinović: Flora Croatica, Zagreb, 1869 . 14 Tommasini: Sulla veget. dell´ isola di Veglia etc., ap. Cubich, Notizie natur. e stor. sull´ isola di Veglia, Trieste, 1875. 15 Borbas: Symb. ad fl. aest. ins. Arbe et Veglia, M. T. Akad. Math, es Terni. Kôzl. XIV., 1876/77. l e Murbeck: Beitr. z. Kennt. d. Fl. von Sudbosn. u. d. Herceg. Lunds Univ. Arsskr.,. 1891., XXVII. 17 Beck: 1. c. i Flora Bosne, Herceg, etc., Pos. izd. Kr. Srp. Akad. (izlazi). 18 Hire: Revizija hrvatske flore, Rad Jugosl. Akad., 1903—1912. 400 |