DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1929 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tako je g. pisac ovim potvrdio opravdanost moga mišljenja, kad sam u Drvotržcu3 interesovanoj javnosti saopćio i druge prave uzroke i razloge, zbog kojih je ovaj šumovlasnik dobio u travnju 1927. za jelovinu 168 Din. na panju. Nije to isključiva posljedica »valjane organizacije šumske uprave i dobre volje izvršujućih šumskih upravnih organa«, već je valjana organizacija rada (i sve, što iz toga izlazi) počela tek po izgradnji državne željeznice, dakle je samo posljedica osebujnoga položaja posjeda, što se nalazi u rukama imućnika, koji ne zavisi od prihoda svojih hrv. šuma. Prema različitim trgovačkim običajima, jer jedinstvenih uzanca nema, izrađuju se razni sortimenti, koji su detaljno označeni u dimenzijama i cijenama. S pravom zamjera pisac, što se samo polufabrikati izbacuju na tržište. Zaista šteta, što se nije razvio drvni obrt i industrija gotovih drvnih fabrikata. S tim bi se pogotovo pomoglo narodu, a vrijednost surovine možda i porasla. Kraj tako jeftine radne i vozne snage, kraj tolike jagme za surovinom raditi u režiji nije potrebno, jer bi se gore prošlo. Graditeljstvu je posvetio pisac znatnu pažnju. Radi se o zgradarstvu i prometnima. U zaključku spominje kratki istorijat toga posjeda, zatim »glavni supstrat tema ta, ulogu toga posjeda u ekonomiji domaćeg žiteljstva«. Kao svaki tako i taj posjed, makar bio i privatna svojina, mora imati opći nacionalno ekonomski karakter, kaže pisac. S ovim se slažemo. Ponavljam i ovom prilikom, da šuma, pogotovo na apsolutnom šumskom tlu, ima i neki izvjesni javni karakter, koji stoji nad privatnim interesima. Zato privatnik ne može posve slobodno raspolagati sa svojom šumom, već ga u toj raspoložbi državna vlast ograničava. Ovo rezultira iz činjenice, što još nejna strogo utvrđenih principa za ustanovljenje međa između privatnoga i javnoga prava, u koliko se radi o šumskom vlasništvu. Ne samo znanost, već i novija judikatura priznala je izuzetan položaj šum. vlasništva i potrebu, da ga država ograniči. Bilo bi još potrebno znati, koliko iznašaju po jednom jutru investicije za podignuće rentabiliteta gospodarstva, a koliki su upravni troškovi. S ovim završavam. Poželjno je, da i ostali uzorni šum. privatni posjedi donesu o sebi ovako poučne prikaze, koji nam mogu dati mnogo pobude. Ing. A. Perušić. Ing. J. Klimesch: Forstliche Bibliographie. (Österreichische Vierteljahresschrift für Forstwesen 1929. H. 1.). Internacionalni kongres zavoda za šumske pokuse, koji ima da se održi u Stockholmu od 22.—27. jula o. g., imade na svom dnevnom redu pod tačkom 2 i »Raspravljanje o internacionalnoj šum. bibliografiji«. Ima dakle da se započne sa rešavanjem ovog komplikovanog i teškog pitanja. Kao neki predlog za rešavanje toga pitanja, izdao je ing. .1. Klimesch, ministerijalni savjetnik u Beču, publikaciju »Šum. bibliografija«. U njoj izrađuje na principu Melvil-Dewey-evih dekada bibliografski sistem za šumarstvo. Samu raspravu autor započinje citatom: »Apart frotn the activity of a genius, three things are chiefly necessary for realizing profitable scientific work: First, clear, précise formulation of the Problems; second, sharp observations in field, laboratory or muséum, and third, the knowledge of what others have alrcady done on a subjeet. This last is the special domain of bibliography« (Da se uzmogne stvoriti nešto potrebno, korisno, naučno, potrebno je osim djelovanja genija još troje. Prvo jeste: jasno i precizno formulovanje problema. Drugo: oštra opažanja u prirodi, laboratoriju ili muzeju. Treće: poznavanja svega onoga što su na tome polju stvorili drugi.) :> A. Perušić: »Licitacija šume kneza Thurn Taksisa«, Drvotržac Zagreb 1927. broj 15. 283 |