DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 11 <-- 11 --> PDF |
grudi može da dade, pa će tako postepeno podizati svoje gospodarstvo do maksimuma produkcije. Za privatno je vlasništvo lijepo rekao jedan nacionalni ekonom ovo: »Privatno je vlasništvo pokretni faktor za proizvodnju. Bez njega nema privatnog interesa niti privatne inicijative, koji su pravi kulturni pokretači, a koji se nalaze na dnu prava vlasništva i koji čovjeka pokreću na privređivanje.« 3.) U šumskom će gospodarstvu nastati bolje prilike, jer će šume biti dobro čuvane i nesmetano se razvijati do najviše moguće vrijednosti, a uz to će se dizati i buditi ljubav spram šume uopće. To će zauzimati sve jače razmjere povratkom poremećenog autoriteta vlasti i vjere u zakon, te najposlije i evidentnih koristi, koje seljak bude svojim radom dobivao iz šume. 4.) Diobom će nastupiti mir u selima, nestat će mnogobrojnih parničenja, zavisti, protekcionizma, političkih kortešacija i t. d. Pravo je rekao jedan sociološki pisac : »Samo po mirnoj pučini mirno se plovi, samo pod mirnim nebom dade se živjeti, dok unutarnje nevidljive oluje koče život u svim pravcima uništavajući moralne snage i vitalne sokove duhovnih e n e r g i j a.« 5.) Olakšat će se državna administracija, a šumarski referent kod političkih vlasti dobit će tim svoje pravo polje rada, na kom će moći razviti svu svoju stručnu sposobnost, za koju će dobiti daleko veće priznanje nego dosad, a izgubiti sramotni žig- »šumara šikaraša«. ..) Diobom zemljišnih zajednica provodi se dislokacija sela i kolonizacija naroda iz drugih krajeva. Pojedinci iziilaze iz uskog: dvorišta roditeljske kuće i podižu sebi ognjište na dobivenom dijelu stare zajednice. Kolonizacijom^ pak dolazi narod iz sliromašnijih krajeva u plodnije, dižući čitava naselja na bivšim općinskim plandištima. 7.) Najposlije valja naglasiti i to, da će diobom zemljišnih zajednica dobiti zemljište veliku prometnu vrijednost, prestat će »mrtvi kapitali«, jer će tlo prelaziti iz ruke u ruku, a time će rasti i zemljišna renta, koja je odlučna značajka materijalnog blagostanja i kulturnog napretka jednog naroda. Résumé. Se basant sur beaucoup d´expériences que les biens des communes rurales, pâturages ou forets, sont chez nous le plus souvent négligés et en beaucoup de façons maltraités par les membres des communes, que par contre dans les communes, ou ces biens avaient été partagés entre ses membres, les forets devenues ainsi privées, sont protégées et administrées le mieux possible, l´auteur parle en faveur du partage princiipiel des cettes especes de biens communaux, naturellement avec certaines exceptions, et enumere ses avantages pour le bien-etre national. 445 |