DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Vilim, Novska´; Ebenhoch Adolf, Vukovar; Franješ Juraj, Koprivnica; Grozdanić Milan, Ogulin; Jekić Jovan, Beograd; Jovković Branislav, Beograd i 20 Din. upisnine; Kojić Radisav, Kragujevac i upis Din. 20.—; Mareš Karlo, Sisak; Marković Trifun, Niš i 20 Din. upisninu; Miodragović Bogoljub, Surčin; Metz Albert, Bugojno; Nedeljković Petar, Boljevac; Lang Franc, Brezice; Piršić Vilim, Zagreb; Rožman Viljem, Maribor; Slović Zvonimir, Nova Gradiška; Saćcr Ivan, Vrhovine; Šimić Petar, Raška; Smiljanič Konstantin, Bajina-Bašta; Savić Djordje, Kladanj; Tintar S. Branko, Niš; Tihanov Origorije, Cetinje (upis Din. (20.—); Trumić Danilo, Našice; Tomašević Vladimir, B. Bašta; Tanasijević Miilenko, Kraljevo; Vlahović Ilija, Vinkovci; Ivić Franjo, Varaždin, Din. 50.— za I. polg. 1931.; Janša Hinko, Boh. Bistrica, Din. 25.— za . god. 1931.; Mazanko Konstantin, Niš, Din. 60.— za I. polg. 1931.; Franješ Eugen, Bjelovar, Din. 50 — za I. polg. 1931.; Hofman Josip, Podgorica, Din. 150.— za god. 1928. i 1929.; Kraljević Jovan, Beograd Din. 200.— za g. 1929. i 1930.; Milić Gajo, Delnice Din. 100.— za god. 1930.; Res-Koritić Vladimir, Glina, Din. 100.— za god. 1930. Članova pomagača: Vanek Viktor, Mitrovica Din. 1O0.— za god. 1929. i 1930.; Gavranić Branislav, Zagreb, Din 50.— za god. 1930.; Gaić Matija, Zagreb, Din. 60.— za god. 1931. i upisnina; Godek Ivan, Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Bertić Stjepan, Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Vujić Pavle, Zagreb, Din. 60.— za god. 1931. i upisnina; Bastijančić Ivica, Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Djapić Dragutin, Zagreb, Din. 50.— za god. 1931.; Car Zvonko, Zagreb, Din. 50.— za god. 1930.; Varović Ivan, Daruvar, Din. 50— za god. 1931.; Padalj Marko, Pelješac, Din. 50.— za god. 1931.; Petrović Dimitrije, Zagreb, Din. 25.— za II. polg. 1931. Pretplata za Šumarski List: Stanić S. Radovan, Vrnjačka Banja, Din. 60.— za I polg. 1931.; Trgovačka obrtnička komora, Sarajevo, Din. 10O.— za god. 1931.; Staree Šaša, Mengeš, Din. 100.— za god. 1931. PERSONALIA t GUSTAV PEXIDER-SRICA umro je dana 12. aprila 1931. u Novom u Hrvatskom Primorju u 71. godini života. Ime pokojnog Pexidra-Srice usko je vezano sa našim šumarstvom, jer je on djelovao kroz niz godina kao profesor, a kasnije i kao ravnatelj višeg gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. Stoga će se njegova smrt bolno dojmiti mnogih njegovih đaka, koji ga se zahvalno sjećaju. Gustav Pexider-Srica rodio se u Osijeku u Slavoniji dne 18. februara 1859. od oca profesora, koji je bio jedan od prvih profesora na hrvatskoj gimnaziji u Zagrebu, a kasnije u Osijeku. Srednje škole polazio je u Osijeku i Zagrebu, te je nakon položene mature pošao u Beč, a kasnije u Prag, gdje je studirao kemiju. Nakon svršenih studija imenovan je god. 1881 profesorom kemijske struke na višem gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, jedinom za ono vrijeme šumarskom učilištu na slavenskom jugu. God. 1890. bio je imenovan upraviteljem, a god. 1892. definitivnim ravnateljem toga zavoda, na kojem je mjestu ostao do god. 1898., t. j . do ukinuća toga zavoda, kada je otvorena šumarska akademija u Zagrebu. Kao profesor i ravnatelj predavao je kemiju i tloznanstvo. Tu dužnost vršio je s velikom naučnom spremom i vrlo velikom marljivošću, te su njegova predavanja 250 |
ŠUMARSKI LIST 5/1931 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ostala u lijepoj i trajnoj uspomeni kod mnogobrojnih njegovih đaka, od kojih danas mnogi zauzimaju ugledne položaje. Mislim, da nije potrebno napose isticati važnost kemije i tloznanstva za šumara, koji je zvan, da i te nauke primjenjuje u svojoj struci, jer se od svestrano naobraženog šumara bezuvjetno zahtijeva poznavanje i kemije i tloznanstva. Pod njegovom upravom i brigom za odgoj budućih mladih šumara stajalo je tada gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima na visokom nivou. Pokojnik sam bio je gentleman u najplemenitijem smislu riječi i uvijek je nastojao, da to budu i đaci zavoda, kojem je on bio na čelu. Po njegovoj inicijativi osnovan je i agrikulturno-kemijski zavod u Križevcima. Pokojnik je dosta radio na književno-naučnom polju, te je izdao više knjiga kemijske struke kako za više gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, tako i za ratarnicu i ostale srednje škole. Prigodom zagrebačkog velikog potresa napisao je i izdao na njemačkom jeziku raspravu »Die Erdspalten von Pesnik und Drenje«. Mnogi njegovi stručni članci nalaze se u Gospodarskom Listu, pa i u Šumarskom Listu. » Pokojnik bio je član upravnog Odbora Gospodarskog Društva, pa je kao porotnik u raznim izložbama (u zagrebačkoj 1891. i bečkoj međunarodnoj 1894.) dobivao počasne diplome »za unapređivanje gospodarskih probitaka hrvatskog naroda«. Po ukinuću višeg gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima bio je pokojni Pexider-Srica premješten za ravnatelja više realne gimnazije u Osijeku, a kasnije (god. 1904.) u istom svojstvu u Zagreb, gdje je službovao sve do penzije. 251 |