DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 49 <-- 49 --> PDF |
nastaju kod gusenica i insekata u opšte onda, kad se neki štetočin javi u prevelikoj meri, pa tako je i sa poliedrijom. Među uzročnike hrasta ubraja i štitastu uš (Asterolecanium variolosum) i kermes quercus Š. L. 19218. str. 225—242). Usled velikih novčanih sredstava nepreporučuje struganje i premazivanje. Zagovara borbu protivu gusenica: 1. kulturnom metodom, 2. biološkom, 3. mehaničkom, 4. hemijskom (Š. L. 1928. str. 265—278). Onoga momenta, kad nastupi sušenja hrastova na većim površinama, dolazi u obzir do izražaja kulturna metoda, to je zapravo kultura šumske higijene, njome se sprečavaju štetnici, ona stvara onakvu šumu, koja odgovara fizikalno-geografskim uslovima. Biološkom metodom pružamo povoljne uslove za razvoj neprijatelja štetnika. Hrastova šuma kao prirodan objekt sa svima živim bićima, koja su vezana za taj ambijent čini biocenozu. Širenje štetnika poremećuje sklad u biocenozi. Neprijatelji štetnika su: endoparaziti (žive u štetnicima), ektoparaziti (hrane se njima), sisavci, ptice, grabežljivi kukci ose najeznice, muve guseničarke, glivc, zarazne bolesti. Poremećaj u biocenozi će donekle ukloniti kulturna metoda time, što ćemo monokulturu pretvoriti u polikulturu. Biološku metodu ćemo upotrebiti, gde postoji sklad u pogledu razmnažanja štetnika i njihovih parazita. U širenju parazita i štetnika opaženo je, da se u jednom istom kraju ne pojavljuju svuda jednako. Od mehaničke metode su struganje i premazivanje, ova metoda je podesna za početak zaraze i to protivu gubara, a ne protivu zlatokraja. Ova metoda je dosta skupa stvar. Kod hemijske metode upotrebiti barijev klorit i arsenove preparate sa motornim prskalicama, ali dosta teško zbog loših puteva i podvodnog zemljišta. Jedini način za hemijsko izvođenje je aeroplan. U borbi protivu gubara upotrebiti sve četiri metode. Struganje i premazivanje daju bolje rezultate pod konac jeseni i to u prvoj i drugoj godini, a ne u trećoj i četvrtoj, u branjevinama ovaj način nije izvodljiv. Ostrugama jaja s jeseni padaju na zemlju, moraju do proleća propasti, jer u vlagi koja je redovito na zemlji veća nego na kori drveta, te će redovito nezaštićena jaja istrunuti (Š. L. 1928. str. 312—318). Ovim se potkrepljuje naše mišljenje, da bi ostrugana jaja s jeseni čeličnim četkama, pod udarom vlage i jakih mrazeva propala. Premazivanje daje bolje rezultate, ali je sporije i skuplje, a mi treba da težimo što manjim troškovima; što smo i mi ustanovili radom u praksi. Hemijska metoda za borbu protivu gusenica zahteva velike novčane izdatke za velike površine; prskanje i prašenje šuma sa zemlje je otešćano, a rezultati su problematične naravi; jedino aeroplanom vršiti opit. Međutim jedna nemačka firma traži 600 dinara po hektaru za prskanje aeroplanom, dakle hemijska je metoda najskuplja. Prednost imaju kulturna i biološka metoda. Po našem mišljenju kulturna se metoda da lako izvesti kod osnivanja mladih sastojina; ali kod postojećih srednje dobnih, koje su već sada čiste, neda. Kod biološke metode možemo postupiti tako ili da se neprijatelji štetnika sami umnože ili da ih se donese u većim količinama odande gde ih ima, ili da ih odgajimo u sastojinama. Dr. Oradojević saopštava u Šumarskom Listu (str. 633—639), da su Amerikanci još 1921. upotrebili avijon u borbi protivu gusenica. Arseničnim jedinjenjima denzinfikuju zaražene ili napadnute šume. Nemci su 1925. upotrebili calcium arsenat, estrumit, piloti su leteli 3—20 met. iznad vrhova šumskog drveća. Česi su izveli letenje avijona juna 1926., upotrebili su silezija i azol, od čega su gusenice pomrle (duvna). Kod nas, do sada, nismo čuli, da se aeroplan upotrebio u borbi protivu gusenica; ali smo nedavno u listu »Politika« čitali da će društvo za civilnu avijaciju, tokom ovoga proleća, vršiti tu probu. Barbey u svojoj entomologiji (str. 442) kaže da su preventivne mere protivu gubara nemoguće, jer je polifažan t. j . napada sve lišćare, šta više i četinare (smrča, bor). Kod veštačke metode preporučuje struganje metalnim četkama i spaljivanje jaja. Vremenske nepogode ne uništavaju uvek jaja. Svako drvo treba zasaditi pod najboljim higijenskim uslovima, kako bi davalo veći otpor insektima. Širenje invazije insekata, 455 |