DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1935 str. 57 <-- 57 --> PDF |
trofnoj biljci. Nalazimo tu pobliže istaknutu zadaću korjena — da učvrsti biljku u zemljištu i da izvlači iz zemljišta vodu i one elemente koji čine pepeo kad biljka izgori. Pisac razmatra mikoriz u i njezino značenje ističući vrste drveća kod kojih je mikoriza razvijena bilo kao ektotrofna bilo kao endotrofna. Tu nalazimo detaljna obavještenja o primarnom i a dv e nit j v n om korijenu, o metamorfozi korijena, o zračnom korijenu, o pneumatoforama i pneumatodama. Govoreći o habitusu korijen ovog sistema navodi primjere za raznovrsne njegove oblike dajući obavještenja o utjecaju koji vrše fizička i hemijska svojstva zemljišta, te količina i smještaj vode u zemljištu na izgradnju korijenovog sistema. Razmatrajući siste m stabl a ima pisac pred očima habitus, visinu i gramitost stabla pa oblik i razvijenost krune. Sistem stabla služi za održavanje asimilatornih organa i organa za reprodukciju, on veže te organe sa sistemom korijena. Osim toga on služi za čuvanje rezervnog materijala za ishranu. Glavni dio stabla razvija se ortotropno a prostrane grane plagiotropno. Ističe utjecaj prilika u kojima se razvija stablo: drukčije se razvija u sklopu, drukčije u slobodi. Razvitak habitusa dovodi u zavisnost od ekoloških činilaca, specijalno od svjetlosti. Osobita je pažnja obraćena plut u ističući, da kora ima glatku površinu, ako felogen obrazuje samo tanak slog pluta (bukva), dok u slučaju kad felogen obrazuje deblji sloj pluta, puca kora u raznim pravcima i dobiva vrlo hrapavu površinu. Primarnoj i sekundarnoj kori pa ustrojstvu unutrašnjeg dijela kore obraćena je također puna pažnja. O stvaranju call u sa na ranama drveća, o lent i ce 11 a-m. a i njihovoj vezi sa felogenom daje također detaljna obavještenja. Kad jpisac raspravlja o godovima, o bijeli i o jedru ili s r č e v i n i, o ti I la ma, o priraštaju u debljinu i visinu — u svakom su slučaju tvrdnje potkrijepljene vjerodostojnim podacima. Prema zadacima koje imaju tkiva u drvetu — da provode vodu i mineralne soli, da daju mehaničko učvrštenje i da čuvaju rezervna hraniva — ona su i izgrađena : mehaničko učvršćivanje bazira na libriform stanicama dok provođenje i čuvanje organskog materijala i rezervnih hraniva vrši divni parenhim. Godišnje prstenove — godove razrađuje detaljno imajući pred očima i vegetacione prilike u raznim klimatskim područjima i dijelove pojedinih godova — obrazovanje ranijeg ili proljetnog i kasnijeg ili ljetnog odnosno jesenjeg dijela u godu. Govoreći o širini godova i o razlozima koji utječu na nju upozorava, da je širina goda koja dolazi poslije izdašne sjemene godine redovito slabija nalazeći zato objašnjenje u tome, što su razvijanjem plodonosnih organa izcrpena rezervna hraniva. To je pojava na koju je u svoje vrijeme, pod kraj devedesetih godina, upozorio i Hartig. Bije l i jedr o sa od važnosti za upotrebu drvnog materijala a po njima se dobro razlikuju i razne vrste drveća. Pitanje stvaranja jedra smatra pisac kao prirodnu impregnaciju a s time i kao prirodno konzerviranje drveta. Dajući obavještenja o visinskom i debljinskom priraštaju, iznosi pisac instruktivne primjere o vrstama koje dugo žive i onda postižu zamjerne dimenzije: nađena je Séquoia gigante a sa 4000 godova a druga sa 4.250´ godova i s promjerom na panju od 10 m 20 cm; ista vrst je nađena sa visinom od 102 m i promjerom na panju od 7 m 34 cm, a sa tolikom drvenom masom koliku daje jedan hektar srednjo-evroipske smrčeve šume. Govoreći o fizičkim svojstvima daje pisac obavještenja o sjaju, mirisu i tvrdoći, o utjecaju t o p 1 o t e na drvo, o elastičnosti pa o cjepkosti i trajnosti te o utjecajima od kojih zavise ta svojstva. 537 |