DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1935 str. 67 <-- 67 --> PDF |
dim biljkama specijalno u rasadnicima i u kulturama a zasebno na pojedinim đjelovima odraslih strukova, na lišću odnosno na četinama, na vrhu strukova, na srednjem pa na donjem dijelu debla, na žilju i t. d. Šest o poglavlj e obuhvata odbranu od štetočinja iz biljnoga svijeta. To su fitobiotski činioci, čiji je utjecaj na razvijanje šume kao biljne zajednice mnogo puta od presudne važnosti. Prije svega štete od korova pa štete od raznih biljnih parazita pripadaju ovamo. Štet e od korova , koje su mnogo puta vrlo znatne, što više — mnogo puta je korov razlogom te ne može doći ni do formiranja glavne sastojine — posmatra pisac S obzirom na stanišne činioce, na vrste drveća pa način gospodarenja, na starost i sklop sastojina, na vremenske prilike i na vrst korova i u vezi toga iznosi preventivne mjere za odbranu kao i mjere, pomoću kojih se može voditi borba sa korovom. Od korova koji su naročito važni za održavanje šumskoga gospodarstva, iznosi prije svega one koji su uzrokom da dolazi do stvaranja kiseloga humusa, onda one, koji zasjenjuju mlade biljke, pa one koje sadržavaju suviše vlažnosti u zemljištu i time doprinose zakiseljavanju zemljišta, ovamo spadaju vrste koje se viju oko strukova i deformišu ih te konačno vrste, koje pokrivaju koru na strukovima — ponekad gotovo na čitavom stablu i smetaju pravilno odvijanje fizioloških funkcija. Biljni paraziti na šumsko-gospodarskim vrstama svrstani su u dvije skupine: fanerogamni paraziti naročito iz porodice Loranthaceae i gljive. Djelo obuhvata 562 strane, sadrži 652 dobre slike u tekstu te alfabetsko kazalo o štetočinjama iz životinjskog i biljnog svijeta te o štetama u šumi (str. 553—562). Literatura, koju je pisac iskoristio, napomenuta je kod odnosne materije. Ova odlična knjiga, kakovom se ne mogu pohvaliti niti narodi, gdje je šumsko gospodarstvo već doživjelo u visokoj šumi i dva i više obrta — služrna čast i piscu i stručnim krugovima Bugarske : Preglednost materije, pa jasnoća u razradi predmeta osobine su, kojima se može podičiti malo stručnih knjiga kao upravo ova. One će vrlo dobro doći i našim stručnim krugovima. Prof. Dr. Josip Baien. Prof. inž. Vasil Stojanov: .........-fe ........ ..> ........... ..... ........ Sofija 1935, pečatnica S. M. Stajkov. Autor prikazuje put bugarskih šumara kroz Jugoslaviju i šumarstvo onih krajeva, kroz koje je ekskurzija prošla. Počinje opisom dočeka u Caribrodu i Beogradu te opisom Beograda. Medu ostalim o boravku u Beogradu kaže: »Prijem je više nego srdačan, predmetom smo najveće pažnje« ... »Vođeni od brojnih jugoslovenskih kolega, razgledavamo znamenitosti jugoslavenske prijestolnice, koja se izgrađuje brzim tempom kao moderan grad.« Spominje grandioznost novih javnih zgrada u Beogradu, spomenike Meštrovićeve, a napose i »parkove, aleje i vrtove«, koji su »velikim dijelom osnovani od kolega-šumara«. Zatim prikazuje Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zemunu i Šumarsko-lovački muzej u Topčideru, koji nazivlje velikom tekovinom jugoslovenskog šumarstva. Drugi dan ekskurzije bio je proveden u Vinkovcima i Drenovcima. Posjećeni su stari slavonski hrastici kraj Drenovca. Autor među ostalim kaže: »S nestrpljivošću očekujemo čas, kad ćemo stići u srce stoljetnih slavonskih hrastika. I eto, sat i pô se vozimo lokalnom šumskom željeznicom kroz mlade i srednjodobne hrastike. Prostiru se kud nam oko stiže. Nigdje nije narušena harmonija šumskog pejsaža. Svuda pred nama idealna, gusta i tamna hrastova šuma. Mjestimično se pokazuju golemi prosjeci, i do 10 kin dugački. Na stanici Drenovci silazimo. Srdačan doček i »dobro došli«. Prolazimo ispod slavoluka od hrastovih grana. Okićen je bugarskim i jugoslavenskim zastavama. Evo nas u 250 godišnjoj hrastovoj sastojini. Gigantska stabla dižu se i do 40 m u visinu, sa deblom i do 20 m čistim od grana. Svako stablo za sebe pretstavlja 611 |