DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 17 <-- 17 --> PDF |
u vidu prilike u Njemačkoj, gdje su mnoge šume mjesnih općina (Ortsgemeinde) ili Genossenschafta po likvidaciji feudalnog sistema i razvojem političke općine u kratkom vremenu postale šumsko općinsko vlasništvo (Gemeindewaldvermögen). Jedan od uzroka nepovoljnom uspjehu u sačuvanju i normalnom razvoju kulture šuma uopće možemo naći i u samom narodnom, a .. žalost donekle i u pravničkom shvaćanju pojma šumskoga vlasništva. Opći austrijski građanski zakonik, koji stvarno važi za teritorij Jugoslavije, počiva istina na ustaljenom rimskom pravnom shvaćanju o neograničenoj slobodi vlasništva, ali na osnovu propisa specijalnoga zakona o šumama dopušta taj zakonik (u § 364) ograničenje vlasnika šuma u slobodnoj raspoložbi sa svojim vlasništvom odnosno svojom imovinom i prihodima imovine, u koliko se radi o uzdržanju i unapređenju općega dobra. Danas, kraj sve upornijeg traženja ekonomske pravde i socijalne ravnopravnosti, a prema tomu i kraj ograničavanja dosadanjega pojma 0 neograničenoj slobodi vlasništva nisu ta ograničenja dostatna ni potpuna ni za privatno šumsko vlasništvo, a pogotovo ne za komunalno. Pa i pored takvoga stanja ne provode se sankcije u punoj mjeri za slučaj nevršenja postojećih zakonom propisanih ograničenja. Tumači se ovo s tim, što je šuma udaljena od dnevnoga posmatranja čovjeka, što se do nje teže dolazi, što se ona smatra neiscrpivim rezervoarom naturalne produkcije sirovine na velikom zemljišnom prostoru, skoro bez utjecaja čovjeka, koji uzima samo gotov plod, što su troškovi produkcije minimalni, produkt u šumi malo vrijedan, šuma često smatrana kao zapreka čovjeku u njegovom privrednom razvitku, a zbog lova i turizma smatrana još uvijek zabavom privilegovanih. To su nekoji razlozi, zbog kojih se ni šumska kultura ne može afirmirati u očima interesenata i pravnih krugova, koji kao da uvažaju takova shvatanja naroda i prema tomu se u svojim odlukama upravljaju. Naročit je zadatak šumarske politike, da propagandom šumarstva uznastoji korigirati takovo shvaćanje. Nepovoljno je također konkretno šumsko-gospodarsko stanje ko munalnih šuma iz ovih razloga: 1) jer je vrijednost poljoprivrednih produkata (dakle i šumskih) pala, dok su troškovi produkcije gotovo isti; 2) jer uprava i ekonomija u komunalnim šumama nije konačno ure đena, a to uređenje zavisi o definitivnoj organizaciji opće uprave u zemlji; 3) jer opterećenje komunalnih objekata javnim dažbinama nije u normalnom razmjeru sa fiskalnim kapacitetom objekta, a pogotovo nije u razmjeru sa opterećenjem viših agrarnih kultura; 4) jer porastom pučanstva rastu i potrebe članova korisnika na šumskim produktima, dok je proizvodni kapacitet zemljišta jednak ili čak slabiji, dok je općenito ekonomsko stanje članova korisnika zbog svjetske krize znatno oslabljeno, tako da oni ne mogu u većoj mjeri prinositi za pokriće troškova uprave i gospodarstva i zato ne mogu odlučno utjecati na održanje osnovnog šumskog kapitala i na kontinuitet u prihodima toga kapitala. Zbog toga se ne može držati ravnoteža u šumskom gospodarstvu, već se troši osnovni šumski kapital; 63 |