DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 14     <-- 14 -->        PDF

1) U našim krajevima u pogledu paše vlada još i danas komunistički
sistem, koji mnogi znaju vrlo egoistički iskoriščavati. Nigdje kod nas nije
u zakonu označeno, koliko pojedinac smije držati stoke. Dapače ni s obzirom
na potrebe u vezi sa veličinom zemljišnog posjeda nije to određeno.
Svatko drži blaga koliko hoće, a u glavnom može se reći, da ga i napasuje
gdje hoće. Stoga vidimo, da se kozari i u vlastitoj općini i u vlastitom
srezu slobodno kreću, bez obzira na potrebe ostalih pravoužitnika.
Kada se sa šumom i pašom likvidira u jednoj općini, prelazi se u susjednu
i tako´se taj razorni rad proširuje. A kada se to provede u cijelom srezu,
kao što je već nastupio slučaj u južnoj Hercegovini, prelazi se u druge
srezove i tako postepeno ide sve dalje, do potpunog ogoljenja. Uviđajući
ovo zlo, a prisiljeni neimaštinom, mnogi se stočari u tome natječu, samo
da ugrabe danas što više od onoga, čega sutra neće biti.


2) Pri ovom kretanju u strane srezove služe se stočari u glavnom
ovim načinom:


a) Oni žive nomadskim životom i pri kretanju koza na planine u
proljeće duže se zadržavaju u šumama i po šumovitim pašnjacima u višim
položajima, a tako isto i u jesen, kada se vraćaju sa planine kući. Pri
pašarenju nemaju obzira prema nikome i prema ničemu, nego nište sve
od reda. (si. 4.) Eklatantne primjere pružaju o tome u srezu konjičkom


SI. 4. Ljetna kozarska koliba u Maloj Cvrsnici.


obronci Bjelašnice, Čuhovići, Blaca, Lukomir i Umoljani, pa Crvanj i Crna
Gora u srezu nevesinjskom, Zimlje u srezu mostarskom, Dabar-poljeTrusina u srezu stolačkom, Površ u srezu gatačkom i t. d. Isto tako vidimo
razoran rad kozara i oko Jablanice, i ako se tu kreću u glavnom
samo domaći kozari.


b) Da sebi osiguraju pašu, pojedinci — obično ekonomski jači —
kupe u tuđem, boljem srezu koji (makar i neznatan) komadić zemlje i
time steku pravo pašarenja na merama i po ostalim općinskim šumama.
Kada na taj način uhvate sjedište, iskorišćuju to pravo nemilosrdno i neograničeno.
Prema svojim interesima tu se zadržavaju i duže vremena
u godini, a nekoji i stalno nastane jedan dio porodice na takova selišta,


118