DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 22 <-- 22 --> PDF |
poručuju najveću opreznost pri uvođenju Mičurinskih voćaka, koje stoje po 100 dinara po komadu. I ogledi sa tim voćkama kod nas nisu dali baš sjajne rezultate. A i da smo pored toga stvorili kakvu brzo rastuću vrstu putem selekcije, koliko bi vremena trebalo da se uzgoji potreban broj sadnica! U isto vreme posredstvom sadašnjih naših metoda ekspresne šume mogu se stvoriti od najobičnijih sadnica, kojih ima na milijone u svim rasadnicima. Stoga smo spremni da u svako doba podignemo ekspresne šume, pošto ima i dovoljno materijala i tehničke mogućnosti. Za kulturnu praktičku propagandu stanica je uzgojila nekoliko čisto ukrasnih vrsta: Berberis atropurpurea, Lespedeza bicolor i naročito odgojena Dafina. Putem širenja ukrasnih vrsta najbolje se može probuditi interesovanje za pošumljavanje uopšte u širim slojevima pučanstva. Prodaja sadnica uspešno je otpočela, tako da smo ih u jesen prodali za sumu od oko 6.500 dinara. Agronomski deo stanice uspešno je napredovao. Od prodaje plodova, u glavnom jagoda, malina i graška primljeno je oko 5.500 dinara. Svega toga je stanica prodala do sada za 12.000 dinara, a prošle godine za circa 3.000 dinara. Za proletnju sezonu stanica raspolaže sa materijalom za circa 18.000 dinara i porudžbine već stižu. Ako ćemo prodati sve, onda ćemo povratiti sav kapital uložen u toku 1938 g. i deo troškova za 1937 god. Jabuke, višnje, breskve dale su plod odličnog kvaliteta, ali u maloj količini. Stoga je taj rod služio radi demonstracija u toku predavanja na stanici. Nikako nije uspeo ogled sa lekovitim travama, pa stoga neće biti ni ponovljen. Posejali smo nekoliko vrsta; one su rasle dobro i stanica je osušila i pokupila nekoliko vreća. Ali trud na kidanju napr. latica i lišća i procedura sušenja zahteva i suviše utroška. I ako su na tome većim delom radila deca, ovaj se trud ne može nikako isplatiti, pošto farmacije plaćaju suviše nisku cenu. Svakako prodaja trava ne bi mogla podmiriti ni 10% uloženog novca. VI Kulturna propaganda. Nema sumnje, da stanica vrši ogromnu propagandu u korist pošumljavanja uopšte. Naša dosadašnja propaganda za pošumljavanje, ma koliko je bila umešna i energična, nosi u samoj sebi klicu neuspeha. Ono što odbija seljaka od rada na pošumljavanju, odbija i sve druge. Stavimo još jedamput pitanje, na koje nismo dobili nikakav odgovor. Kako se mogu široke mase nagovoriti, da rade ono, što će dati rezultat za 100 godina?! Neka to bude i 40 godina pa i 20, to ne menja stvar. A kada stanica kaže, da je moguće podignuti šumu za nekoliko godina, onda to interesuje svakoga. Stoga je potpuno prirodno i razumljivo, što je naša stanica sa svojim ekspresnim šumama imala velik uspeh. I zato, posle izvanredno povoljnog prijema od strane javnosti mi smo pristupili kulturnoj propagandi, jer, zaista, imam o š t a da propagiramo. Propagandu smo vodili na više načina. Prvo smo sastavili propagandni letak sa uputama, koji smo razašiljali svima interesentima. 352 |