DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1939 str. 50 <-- 50 --> PDF |
I. Predavanje prof. Dr. Herberta Hesmera: Prilike i nastojanja oko podizanja i nege šuma u Nemačkoj Nemačka je zemlja vrlo stare šumarske kulture. Već u srednjem veku bile su na mnogim mestima preduzimane šumskouzgojne mereprovođena veštačka pošumljavanja. Kako su se kod veštačkog podizanja šuma preferirali beli bor i smreka, bile su listače, koje su nekada daleko prevlađivale u nemačkim šumama, potisnute na manje nego jednu trećinu ukupne površine koja je pod šumom. U saznanju, da veoma raznovrsni stanišni odnošaji u nemačkim šumama traže naročitu pozornost kod izbora drveća i utvrđivanja ciljeva gospodarstva, započeta je prošle godine izrada jednog velikopoteznog općeg uzgojnog programa. Na osnovu otpočetih egzaktnih istraživanja zemljišta i prirodnih biljnih zajednica treba da se izdvoje jedinice, kojima će se podjednako gospodariti. Program rada obuhvaća i izgradnju sastojina i oblike smesa, na koje treba da se prema okolnostima primene najrazličitije vrste uzgoja od jednodobne, po čistoj seči nastale čiste sastojine sve do mešovite preborne šume. Kad se jednom još privremeno, po zaključenju svih opita definitivno utvrde smernice gospodarenja za različite jedinice staništa, ne srne se bez važnih razloga otstupati od njih, da bi se svaka samovolja u sastavu i izgradnji! buduće nemačke šume posve eliminisala. U godinama krize nega sastojina u nemačkim šumama, zbog umanjene mogućnosti prođe naročito slabijih sortimenata, nije se svuda provodila u poželjnom opsegu. Tek posle nacionalsocijalističkog prevrata 1933 g., kada se je zbog općeg oživljenja privrede unutarnja potrošnja drveta znatno podigla, bilo je moguće da se naknadno provedu zaostale prorede, čemu je došlo u prilog i to što su čiste seče u državnim šumama kroz nekoliko godina bile obustavljene. Sada međutim mogu da se vrše i čiste seče, u koliko je to doista potrebno. Temeljitost provađanja proreda, koje su potrebne iz uzgojnih obzira, zagarantovana je među ostalim i naredbom, da kod toga mora da se poseče određena minimalna masa, a da kod konačnog korištenja ne ostane veća od najviše mase. Pored izbora najprikladnijih vrsta drveća za nemačko gospodarstvo od odlučne je važnosti kultivisanje drvnih masa najprikladnijih za pojedina vegetaciona područja. U ranija vremena podizale su se sastojine bora, smreke, hrasta, johe i drugih vrsta drveća pretežno iz semena neprikladnog domaćeg i stranog porekla, te rezultati nisu zadovoljili, dok danas ne samo da su preduzete zakonske mere, da se spreei kultiviranje neprikladnih drvnih rasa, nego se čak i postojeće nerasne sastojine najbržim tempom odstranjuju, da ne bi pokvarile staništu odgovarajuće vrline okolnih sastojina, koje su rasno ispravne. No ne čine se skrajni napori samo u pravcu, da se u postojećim nemačkim šumama primenom svih i zadnjih rezultata naučnih istraživanja postignu najveći prihodi, već se istovremeno vrše pošumljavanja i zadnjih još preostalih goleti sposobnih za uzgoj šume, čija površina nije više velika. Tako je već u prvoj godini posle nacionalsocijalističkog prevrata bilo nanovo pošumljeno 40.000 ha površine. II. Predavanje proî. Dr. Huberthuga Hilia (rektora): Prelom, kakav smo u Nemačkoj doživeli nacionalsocijalističkom revolucijom, zahvatio je sve osnove misli i života. Ipak nalazimo u tako 380 |