DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Jelovo ulje od Cetina . Din. 600.— po 1 kg. Smrčevo ulje od četina » 400.— » 1 » Smrekovo ulje od bobica » 400.— » 1 » Ulje od četina krivuljara » 350.— » 1 » Ovo su cene na malo, podrazumevajući čisto ulje, bez primesa alkohola i dr. materija. Nažalost cene za druge vrste ulja nismo mogli dobiti. S obzirom na gornje rentabilnost proizvodnje eterskih ulja izgleda van sumnje u pitanju je samo kapacitet tržišta. Koliko nam je poznato, kapacitet stranog tržišta je prilično velik; to se vidi po tome, što su pored sviju šumovitih zemalja Evrope, koje su već decenijama poznate kao proizvođači četinarskih ulja, poslednih godina pristupile tome Kanada i S. A. D. U Nemačkoj postoje čitave fabrike, koje spravljaju od četinastih eterskih ulja razne preparate kao-što su razni ekstrakti, tablete i soli za kupke, izvesne tečnostii za osvežavanje vazduha po bolnicama, bioskopima i t. d. U drogerijama košta 1 kg razblaženog ulja (20%´ ulja i 80% alkohola) za osvežavanje vazduha t. z. »Tannenduft « 140 dinara a 1 kg koncentrisanog ekstrakta »Oleu m pi n i« staje 1000 din. Kod nas u Sloveniji postoji jedna destilacija, koja se bavi! preradom jelovih četina. Ova destilacija je filijala firme »Braća Unterveger« iz Tirola, kojoj smo se obratili za izvesne informacije ali nažalost ni od centrale, ni od filijale nismo mogli dobiti ništa konkretno, već samo to, da se u poslednje vreme oseća jaka konkurencija Sovjetske Rusije, čije četinarske vrste, naročito jele (sibirske), sadrže znatno veći % ulja od evropskih vrsta. Međutim, uzimajući i to u obzir, ostaje ipak umesnim problem iskorišćavanja jelovih šišarika, smrekovih bobica i četina krivuljara, čiji je prinos kod nas posve zadovoljavajući. Nisu na odmet nil druge vrste, barem za domaće tržište, gde bi eventualno trebalo i propagirati četinasta ulja. Pored gore pomenute destilacije izgieda, da u Sloveniji postoje i druge. Da li se njihova produkcija troši u zemlji ili pak se izvozi u inostranstvo nije nam na žalost poznato. Iz jedne zabačene varošice nije nam bilo moguće skupiti sve one podatke, koji bi na ovom mestu bili od naročite važnosti i ii interesa. Zahvaljujući ljubaznosti g. Inž. H. Erna, savetnika Direkcije šuma u Skoplju, došli smo do izvatka iz Statistike Min. fin. za god. 1937, po kojoj su te godine iz Jugoslavije izvezene sledeće količine eterskih ulja: Naimenovanje Zemlja namene Kilogr. Din. Ulje od borovice Austrija 260 8.740 (smreke) Italija . 424 16.144 Nemačka 1376 44.796 Poljska . 100 4.000 Sj. Amer. Države 750 29.700 Francuska . 37 950 Švajcarska . 140 4.540 Sveg a 3087 108.870 453 |