DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1940 str. 25 <-- 25 --> PDF |
SAOPĆENJA LE CENTRE INTERNATIONAL DE SYLVICULTURE f (Berlin-Wannsee, Robertstrasse 7) Le Gouvernement du Reich allemand a promulgue le 4 avril 1940 une loi, par laquelle des privileges tout particuliers sont accordes au Centre international de Sylviculture. Le Centre international de Sylviculture constitue dans le Reich une personne morale de droit public; ses locaux et archives sont inviolables; le President, le Vice-President, les Delegues, le Directeur, les Chefs de Division et les Rapporteurs princiipaux du Centre international de Sylviculture, tant qu´il ne s´agit pas de personnes de nationality allemande ou de ressortissants du Protectorat de la Boheme-Moravie, jouilssent dans l´accomplissement de leur mission des prerogatives diplomatiques d´inviolabilite de la personne, d´exemption de juridictiion ä l´egard des tribunaux allemands et d´immunite ä l´egard de l´emprise de la police allemande. La categorie des personnes designees ci-dessus peut, en presence de circonstances particulieres, etre elargie sur demando. M. le Ministre des Finances du Reich a fixe en outre les prescriptions necessaires, complementaires ä la loi, concernant, l´exemption fiscale et douaniere du Centre international de Sylviculture, de ses Delegue et de ses fonctionnaires strangers. Grace ä cette generosite de la part du Gouvernement du Reich allemand la realisation des täches du Centre international de Sylviculture sera ficilitee. POŠUMLJAVANJE U ANKETI GOSPODARSKE SLOGE. Gospodarska Sloga, odnosno njezin Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva, jeseni 1939. godine provela je anketu o »najnužnijim narodnim potrebama «. Rezultati te ankete, koja je obuhvatila oko 2.0OO sela s područja Banovine Hrvatske, objelodanjeni su u zasebnom svesku izdanja navedenog Zavoda.1 Zavod je seoskim povjerenicima Gospodarske Sloge postavio 17 pitanja. Na tih postavljenih 17 pitanja stiglo je oko 50.000 odgovora. Pitanja te ankete mogu se uglavnom podijeliti u dvije skupine: I. skupinu pitanja o stanju prehrane na selu (1—13) i II. skupinu pitanja o gospodarskim potrebama sela (14—17). Pitanje prehrane svedeno je na pitanje proizvodnje i potrošnje pšenice i kukuruza, dakle glavne hrane najvećeg dijela našega sela, a u nekim tako rekući i jedine (mnogi gorski krajevi). Za svrhe ovoga prikaza treba naglasiti 14. i 16. pitanje, koja glase: »Što bi trebalo učiniti za poboljšanje gospodarskog stanja vašeg sela i kraja?« (pit. 14.), te »Šta bi trebalo poduzeti odmah i koliki su troškovi?« (pit. 16.). Kako se iz navedenog razabire o šumarstvu nije bilo postavljeno ni jedno pitanje, ali se ipak našlo odgovora, koji su dodirnuli i pojedina pitanja šumarstva i to u sklopu doslovno citiranih pitanja 14. ,i 16. Međutim prije nego pređemo na šumarska pitanja, da vidimo opću sliku seljačke proizvodnje u Banovini Hrvatskoj. Na osnovu prispjelih odgovora utvrdili su obrađivači ankete u seljačkoj proizvodnji i potrošnji tri rajona: ratarski, stočarski i pa 1 Anketa Gospodarske Sloge: Najnužnije narodne potrebe. Anketu obradili Dr R. Bićanić, Ing. A. Mihelić i Ing. Dr Štefek. Zagreb 1940., cijena 50.— din., 55 str. 20 kartograma. 455 |