DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
zgrada, a ogrijevno drvo je ustanovljeno prema stvarnoj potrebi, a ne prema običaju, koji je do tada vladao. U tu svrhu kotaru su pripojene šume sa dovoljnom sječivom masom iz susjednih kotareva Mostar i Bugojno. Komisija je predvidjela podjelu manjih površina državnog zemljišta u blizini naselja u svrhu podizanja gajeva, zahtijevala je zabranu paše koza u cijelom kotaru i ograničenje paše uopće, predvidjela je podizanje zabrana i njihovo osiguranje suhozidinama, višekratnu resurekciju branje vina i kompletiranje sastojina umjetnim pošumljivanjem i konačno racionalno iskorištavanje naslaga smeđeg ugljena, koje se nalaze u kotaru i to naročito za palenje vapmenica. U pogledu uređenja pašarinskih odnosa predloženo je ograničavanje broja stoke, isključenje sa pašnjaka strane stoke, koja pase bespravno, izlučivanje svinja od zajedničke paše, postavljanje naročitih svinjaca itd. Izrađen je jedan opširan plan iskorištavanju pašnjaka, u kome je predviđeno stvaranje pašnjačkih zadruga. U svrhu provedbe resurekcije zakržljalih šuma te podizanja novih kultura kao i nadzor na pašnjačkim gospodarenjem postavljena su 3 lugara i 10 čuvara šuma, a za sve to osoblje predviđene su gradnje stanova i njihovo opskrbljivanje. Treba spomenuti i prijedloge glede ograničenja podizanja novih koliba (stanova) na pašnjacima, glede spriječavanja pretjerane diobe kućnih zadruga (čitluka) itd. U poglavlju »Rasipanje drveta« istaknuo je nadšumar A. Geschwind niz vrlo poraznih činjenica za šumsko gospodarenje u našim krajevima Krša. I ako je od tog vremena prošlo pola stoljeća, većina tih neracionalnih načina upotrebe drveta nije se ni do danas izmijenila. U to vrijeme jedno seljačko gospodarstvo trošilo je dnevno kroz 6 zimskih mjeseci 1, a kroz 6 ljetnih mjeseci ]/2 tovara drva za gorivo, što iznosi godišnje oko 54 m3 drveta. (»Vatra se na ognjišta ne gasi i do u kasnu noć nalazi se na njemu žeravica gdje tinja, da bude pri ruci kod pripaljivanja lula.«) Primitivna seljačka kola, građena vrlo nespretno i suviše glomazno, zahtijevaju za izgradnju 20 a kadkad još više stabala. Zimi, kad nastupi nestašica drveta, ta se kolesija sasiječe i naloži tako, da se u proljeće moraju nova sagraditi. Kuće za stanovanje i gospodarske zgrade (pojate) grade se i pokrivaju vrlo grubo i, uz prkos svih poteškoća, samo od drveta. U pogledu uređenja ovih pitanja komisija je predložila, da se pozove jedan dalmatinski zidar, koji će uputiti narod u gradnju udobnih i čvrstih kuća iz kamena, sa krovom iz kamenih ploča; da se pozove jedan izučeni kolar, boji bi trebao upućivati u izgrađivanje svrsishodnijih i trajnih gospodarskih kola. Komisija je objektivno izračunala normalnu potrebuna drvetu za jednu seljačku porodicu kroz godinu dana sa 0,640 ms građevnog i 6,050 m3 gorivog drveta. Za ukupno 2863 seljačke porodice iznosi prema tome ukupna godišnja potreba 1,883 ms građevnog i 17,324 m* gorivog drveta. Sve mjere u pogledu poboljšanja poljoprivredne proizvodnje preuzela je uzorna poljoprivredna staniQa u Livnu. Prema izvještaju Dimitza u spomenutoj knjizi, država je sa svoje strane pristupila provađanju programa, kojeg je predložila županjačka komisija. Država je pristupila rješavanju slijedećih zadataka: 1. Uređenju pašnjačkih površina, koje su bile namijenjene stanovnicima kotara na osnovu jedne brižljivo vođene evidencije stanja stoke. 2. Izlučivanju mjesne paše (mere) i njezinom ograničavanju od drukčije uređenog iskorištavanja paše na alpskim pašnjacima. 434 |