DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 21 <-- 21 --> PDF |
3. Razgraničenju spornih pašnjačkih površina, na koje su polagali -svoja prava i stanovnici dalmatinskih i bosanskih općina. Ovdje se je radilo o stanovitim površinama svakodnevnih pašnjaka, koji su ujedno bili obuhvaćeni u velikom regulacionom planu pašinjaka na bosansko dalmatinskoj granici, koji se upravo u to doba provodio. 4. Procjenjivanju kraških pašnjaka na području kotara prema njihovom prihodu sijena. Podjela je izvršena u 7 bonitetnih razreda, čiji je prihod varirao između 8 i 0,5 do 0,8 kvintala sijena po 1 hektaru godišnje. Za ukupnu površinu pašnjaka i šuma od 66.674 ha izračunat je godišnji kvantum sijena od 127.382 kvintala, te je prema tome srednja vrijednostsvih pašnjaka u kotaru 1,91 kvintal sijena po hektaru. 5. Regulaciji izgona stoke na pašnjake prema ustanovljenoj količini hrane. 6. Uvađanju mirovanja (ugara) na intenzivno iskorištavanim i uslijed toga oslabljenim pašnjačkim površinama. Ovo odgovara sličnim mjerama, koje su preduzete kod zagajivanja apsolutno šumskih površina. 7. Obustavljanju pretvaranja pašnjačkog i šumskog zemljišta u pašnjake. 8. Planskom provađanju pošumljavanja putem branjevina, resurekcijom i sadnjom. Uspostavljeno je uređenje zaštitnih šuma, a mjestima, koja su pokazivala opasnost, da će se brzo pretvoriti u goljet, posvećena je najveća pažnja. Velikoj potrebi stanovništva na stočnoj hrani izišlo se je u susret podizanjem lisničkih šuma, 9. Uređenju prava služnosti (servituta) na drvetu iz državnih i drugih šuma, koje su bile opterećene servitutom. 2. Zahvaljujući jednom slučaju u mogućnosti sam da kažem još neko liko riječi o »Županjačkom elaboratu«. Ljubaznošću šumarskog savjetnika Milana Kneževića dobio sam na uvid jednu malu knjižicu, u kojoj je ob rađen »Županjački elaborat«. Knjižica nosi naslov »Pošumljivanje Krša u Županjcu. Razvitak i sadašnje stanje«, a izdata je godine 1910. u Sa rajevu. Autor ove knjižice nije.naznačen, a po svoj prilici je sam nadšu mar Geschwind, koji je surađivao u izradi samog elaborata kao šumarski izvjestitelj. Knjižica se ukratko osvrće na sadržaj »Memoranduma o kršu« i na motive, koji su ga izazvali. O tome navodi slijedeće: »Ove prijedloge potaknulo je tadašnje loše gospodarstveno stanje, u kojemu su se nalazili stanovnici ovoga nekada bogatoga pograničnog kotara i to radi toga, jer su šume i pašnjaci sasvim ogoljeli, pa zato je nastala oskudica i jer nije bila uređena paša u Hercegovaca i Dalmatinaca, pa je potrebito bilo, da se to uredi.« Nadalje je iznesen rad povjerenstva, koje -se sastojalo od 4 člana — jednog šumarskog i dva poljodjelska stručnjaka te jednog inžinjera za melioracije, a pod predsjedništvom kotarskog predstojnika. Među činjenicama, koje je ustanovilo spomenuto povjerenstvo, vri jedno je istaknuti, da su ostatci visoke šume u kotaru nađeni jedino na Vran-planini i to ostatci bukove šume, koji su zauzimali površinu od 1.818 hektara. Ostalo su bile šikare hrastova, javora, crnog jasena, crnog graba i sličnih vrsta vrlo rijetkog obrasta i zbog brštenja blaga u vrlo lošem stanju, na površini od 10.150 hektara. Visoke šume na Vran-planini :uslijed visokog položaja bile su vrlo zakržljale tako, da se je iz njih mogao 485 |