DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1941 str. 24 <-- 24 --> PDF |
koliko zabranjenih šuma, koje su već toliko odrasle, da njima ne možeimarva više naškoditi, te će se moći skoro za ovce otvoriti.« Umjetnom i tako zvanom izdanačkom pošumljavanju posvećeno je posljednje poglavlje spomenute knjižice. Umjetno pošumljavanje provodilo se je tamo, gdje se izdanačkim pošumljavanjem (resurekcijom) i odstranjivanjm paše nije mogla šuma podići. Pošumljavanje vršeno je sa 2godišnjim crnim borom i to na mjestima, gdje je bilo potrebno ispuniti praznine u šumama, koje su trebale prirodnim putem (resurekcijom) da se podignu. Kao predmet izdanačkog pošumljavanja uzet je Krš, koji neposredno opkoljava prostrano Duvanjsko polje iz razloga, što je tu bio Krš najjače razvijen i što se tu njegovo pošumljavanje nije smjelo odgađati. Pošumljavanje je vršeno na temelju kulturnog plana iz 1891. godine, prema kojemu je trebalo pošumiti 2.526 ha Krša, od čega 129 ha novog pošumljavanja i 1,599 ha popunjavanja pojedinih praznili mjesta već pošumljenog Krša. Do 1910. godine bilo je pošumljeno sadnicama od prilike 131 ha i »prirodnim načinom (izdancima)« od prilike 350 ha. Zanimljivo je istaknuti, da se je već tada uviđala loša strana kultura crnog bora. »Kulture crnog bora su posljednjih godina mnogo stradale,. od elementarnih događaja kao i zlobnim oštećivanjem od strane domaćih žitelja. Velika pošumljena ploha »Gologlav« u zabrani Orabovica planina mnogo je oštećena god. 1904.—1907. marvom.« »U suhim ljetima godine 1906. i 1907. pojavilo se u ovoj kulturi nekoliko vrsti škodljivih zareznika, a među ostalim i borov savijač, koji su također sadnicima nahudili.« »Međutim, u glavnom«, završavaju se u ovoj lijepoj knjižici izlaganja, »stanje kultura u Županjcu s obzirom na poteškoće, s kojima je svako pošumljivanje Krša skopčano, je dosta povoljno. « 3. Time bi u glavnom bilo izneseno sve, što je u sebi sadržavao »Županjaiki elaborat«, kao i ono, što mu je predhodilo. Na žalost, ovo je samo površna slika, koja je prenesena iz jednog izvoda, a da nam je sam elaborat bio pri ruci, vjerujemo, da bi mogli istaknuti još veliki niz činjenica, koje zadiru duboko´ u šumsko gospodarstvo i koje danas nisu nipošto manje aktuelne, nego što su bile u dcba prije padeset godina. Vrijedno bi bilo donjeti sliku razvoja šumarskih i drugih prilika na županjačkom Kršu kroz minulih pedeset godina. Vrijedno bi bilo upoznati se sa stanjem, u kojem se nalaze danas stanovita pitanja, kojima je elaborat predvidio uređenje, a isto tako zanimljivo bi bilo razmotriti rezultate rada, kojeg je nakon svršavanja komisijskih istraživanja preduzela država preko svojih stručnih organa. Tome poslu trebao bi se posvetiti čovjek, kojemu su šumarske i druge privredne prilike županjačkog kotara najbolje poznate. Za nas je važno, da je »Županjački elaborat« izložio jednu osnovicu, po kojoj se moraju naši šumarski problemi na Kršu rješavati. Prema današnjem stanju nauke »Županjačkom elaboratu« bi se moglo vrlo maloprigovoriti. Istaknuti problemi našeg Krša danas su naučno bolje ispitani, ali uz prkos toga.rješavanju njihovom nije se pristupilo temeljito, radi pomanjkanja jedne dobre osnove. Osnovu, koju trebamo, pruža naim 488 |