DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 21 <-- 21 --> PDF |
PREGLED DEUGO STOLJEĆE GOSPODARSKOG LISTA Prošle, 1942., godine navršilo se sto godidružtva koje je bilo kroz mnoga desetna, kako je izišao prvi broj Gospodar ljeća glavni nosilac naprednog gospodarstva u skog lista. Od svog prvog broja, koji nosi ´Hrvatskoj. Stranice Gospodarskog nadnevak 30. srpnja 1842. godine, pa sve do lista, bile su uviek otvorene razdanas ovaj je list neprekidno izlazio, pa prepravama iz područja šumskog goma tome sa sto svojih godišta predstavlja spodarstva , koja je suradnja započela f danas najstariji hrvatski časopis. »pismom« Franje šporera o potrebi osnutka Kako je poznato, pred stotinu i nešto više »narodnog šumarstvenog zavoda« tiskanom u godina krenuo je politički život hrvatskog naListu mjesečnom početkom 1843. god. roda novim putem. Tadanje suvremene ideje Od 1941. godine Gospodarski list Izdaje Europe nisu mogle ostati bez utjecaja ni na Ministarstvo seljačkog gospodarstva (danas Hrvate, kod kojih dolazi do spoznaje snage Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo) sa za cjelokupne narodne zajednice i vriednostl njedaćom da bude veza Između nauke i najšire govanja narodnih osobina, a u prvom redu jeprakse, da s tekovinama nauke upozna hrvatzika. Međutim je jedna skupina hrvatskih roskog Seljaka pružajući mu tjedno praktične doljuba sviestna, da narod može stečenu sloupute za sve grane njegovog gospodarstva. bodu i nezavisnost sačuvati samo onda, ako Gospodarski list donosit će članke i iz podruje i gospodarski snažan i ođporan. Plod ovog čja šumarstva, pa rado prenosimo pozi v sanastojanja bio je osnutak Hrvatsko-slavon-danjeg urednik a Gospodarsko g liskog gospodarskog družtva. st a Dr a S. Dubić a za suradnju šumara Osnutak gospodarskog družtva, ustanove u ovom tjedniku. Ova suradnja ne samo da je za uzdržavanje i jačanje gospodarske snage vriedna pažnje, nego je i neobhodno potrebna, hrvatskog naroda povezan je osobom tadajer se ovim načinom bez nametljivosti upoznjeg zagrebačkog nadbiskupa i kardinala J. naje seljak sa šumom i šumskim gospodarHaullka na čiji se poziv 3. veljače 1841. gostvom, koje upoznavanje vodi k valjanom godine sastalo tridesetak rodoljuba na dogovor spodarenju sa šumom. Ovo upoznavanje olak oko ostvarenja zamisli osnivanja gospodaršat će i gospodarenje u zajedničkim i državskog družtva. Zaključak o osnutku jednog nim šumama, jer će poduzeće mjere nailaziti družtva, kojemu će bitj zadać a izpitiva -na razumievanje onoga, čiji je život uzko ven j e g/O spodarskih prilika i rad zan sa šumom i koji je tako rekuć u dnevnom na podizanju seoskog gospodarneposrednom dodiru sa šumskjim gospodarstv a pao je na istom sastankui Zamisao je stvom, koji je suradnik u uzgoju, obnovi i čuostvarena osnivanjem . r v a t s k o-s 1 a v o .-vanju naših šuma. skog gospodarskog družtva, koje Šumari bi trebali biti i čitaoci ovog lista. je prvu skupštinu održalo 24. rujna 1841. goSuradnja iz šumarstva dobro će doći u njihodine. Na toj skupštini zaključeno, da družtvo vom »promičbenom« radu, a gospodarske poIzdaje glasilo na »narodnom« t. j . hrvatskom uke u vođenju njegovog gospodarstva uz kojeg jeziku, pa je nakon potrebnih priprema, već je vezan život na selu. Gospodarski list treba napried označenog dana t. j . 30. srpnja 1842. li bi čitati i lugari, članci iz šumarstva slugodine izašao prvi broj družtvenog glasila žit će´ im kao pouka i osvježenje stručnog pod imenom »List mjesečni gospoznanja, a iz gospodarstva bit će im neposredarsko g družt v a«. To je početak dadni savjetnici, kako da razpoloživo zemljište i našnjeg Gospodarskog lista, koje predstavlja svoje gospodarstvo izkorištuju na najraciokonačno ime »lista mjesečnog«. nalniji način*). P. Sto godišta ovog našeg časopisa ogledalo su hrvatskog gospodarskog života i rađa na *) Gospodarski list izlazj tjedno, a adresa gospodarskom polju. U tom listu zabilježen je uredničtva i uprave glasi: Zagreb, Trg Kulina razvoj Hrvatsko - slavonsko gospodarskog Bana 10. Godišnja predplata iznosi 120 Kuna. Uzgajanje šuma PRIRODNI TOK OBNOVE POŽAROM UNIŠTENE PRAŠUME Dr. .. .. Mullerovo djelo o sastavu, rastu toku obnove požarom uništene i pomlađjivanju prašuma jugoistočne Europrašume . pe*), u kojem su zapravo prikazane prašume U svim svojim razmatranjima i biološkim Rodopa, Pirin i Rilo planine, prikazano je iztražlvanjima kod pojedinih vrsta drveća, te svojedobno u šumarskom listu (u br. 7. iz njihovih čistih i mješovitih sastojina koje sa1931. god.) obširnije sa šumsko-uređajne činjavaju prašume visinskih područja Rodope, strane, dok prikaza sa šumsko-uzgojnog glePirin i Rile planine, obraća pisac posebnu paž dišta nije bilo. Kako u tom djelu ima zanimi-nju djelovanju šumskih požara, te dolazi do vih podataka šumsko-uzgojne, dendrogeo-zaključka, da je šumski požar (uz klimatske grafske i fenoložke vriednosti, to ćemo ove okolnosti koje ovdje vladaju), odlučan faktor rezultate prikazati u šumarskom listu, jer će u životu prašume ne samo za to, što ju djelubiti analognih pojava i u našim šumama, odjuć katastrofalno uništava, već što ujedno nosno prašumama. Prvi dio ovih prikazivanja stvorenim fizikalnim i kemijskim stanjem tla izniet će autorova opažanja o prirodno m nakon požara, odlučuje kod njezinog pomla djivanja i obnove. Na taj način postaju pre *) Dr. .. .. MuUer: Aufbau, Wuchs und ma zaključcima iztraživača veliki šumskj poVerjiingung Sudost-europaischer ´ Urwalder žari, koji povremeno uništavaju prašume ovih (Eine waldbaullche Studie iiber der Urwald područja ujedno i najdjelatnije sredstvo njiunserer Zone Uberhaupt) — Hannover 1929. hove obnove, te ulaze u sam život prašume, 115 |