DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 39 <-- 39 --> PDF |
srdce i da su obično dobro ciepke, pak ih možemo već na prvi pogled ocieniti kao sastojine manje vriedne za piljenu robu, a time i manje uporabivosti. Bukove sastojine sa staništima u prvoj ophodnji poslije prirodne miene, obično su slabo ciepke, imaju malo srdce, pa su sposobne za rezanu građu. Po vanjskom izgledu bukovih stabala zaključuje se na sposobnost stabla po sliedećim znakovima: Stabla žljebasta, desno smotana (zasukana), tamne kore, obrasla mahovinom obično su ciepka sa dosta velikim srdcem i kao takova manje sposobna. Stabla malo zasukana nisu ni za ciepanu robu osobito prikladna, jer ne pucaju paralelno sa osi stabla, već suču, pa kod izradbe vesla ili vratila kod tesanja presiecaju se drvna vlakanca, koja idu u smjeru sukanja, a teše se ravno, paralelno sa osi stabla, pa se uslied toga roba baca, vitla, izkrivljuje kao krive od saona. Makar da se ovakova roba drži neprestano u vitlovima, čim iz vitla iziđe, ponovno radi, pa uslied toga kod prodaje slabije ciene polučuje. Sigurniji znakovi za razpoznavanje sposobnosti bukovih stabala jesu sržni trakovi i tvrdoća. Ako skinemo odnosno ogulimo komad kore sa bukova stabla, na unutarnjoj strani kore odrazuju se projekcije sržnih trakova, pa čim se te projekcije očituju kao pravci što rjeđi i što dulji, tim je cjepivost veća. (SI. 1). Kora sa ovakovih sta si. 1. SI. 2. bala vrlo se lako guli i na udarac ušicom sjekire po stablu, kora lako odskače, jer je sržnim tracima slabo uz deblo vezana, a to je znak, da je stablo ciepko, sa dosta znatnim srdcem. Obratno je pako kod necjepivih stabala, kora je jako priljubljena uz deblo, pa se ne da guliti niti od stabla otpada. Kad odbijemo koru od necjepivog stabla, na unutarnjoj strani kore odrazuju se projekcije sržnih trakova, kao gusto posute točkice ili kraći zarezi nepravilno razasuti. (SI. 2). To je siguran znak da je stablo necjepivo, dosta tvrdo sa manjim srdcem, pa je prema tomu za preradu na pilani sposobnije. Sržni traci odlučni su po tehnička a naročito po mehanička svojstva drveta, a i njihova fiziološka zadaća vrlo je znatna. Kod bukve su sržni trakovi prilično debeli i uzki, i gdje oni probijaju drvna vlakanca, na tim mjestima je kohezija drveta slabija, pa se na takovim mjestima drvo lako razstavlja odnosno ciepa, ako u tom pravcu djeluje sila, koja ciepanje želi prouzrokovati. Čim su sržni trakovi poredani kao na slici pod 1., tim se drvo lakše ciepa i obratno, čim su sržni zraci grupirani kao pod slikom 2., drvo se slabo ciepa. Kada šumski radnik kod doznačivanja stabala, odnosno obrojčavanja stablo na panju zatesuje, ako je stablo tvrdo, otpor je sječivu velik, to je siguran znak, da je stablo slabo ciepko, i to stoga što ovakovo stablo ima mnogo više sržnih trakova nepravilno poredanih na jedinici volumena, u koji sjekira prodire, pa trakovi kao anatomski tvrđi dio debla, pružaju jači otpor zasjecanju, to jest stablo je tvrdo. Stabla, koja su kod zasjecanja meka (meka kao repa — radnički izraz) to jest sječivo lako prodire u stablo, jer ima manje sržnih trakova, koji su glavni odpor prodiranju sječiva, obično su ciepka sa svima odlikama ciepkog drveta. Kod procjene pojedinog sječivog stabla pogledamo najprije, da li vanjski znakovi govore za ciepkost, pa onda kušamo koru i tvrdoću, pa po navedenim kriterijima možemo sa sigurnošću utvrditi kvalitet stabla obzirom na njegovu tehničku sposobnost, i time njegovu faktičnu vriednost obzirom na preradbu. 225 |