DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 58 <-- 58 --> PDF |
cvjetova, koji se broj tokom jednog cvjetnog razdoblja približuje brojci od 30 bilijuna. Neka bi nadalje samo četvrtina od ovih posjećenih cvjetova urodila plodom, dobili bismo redovni svakogodišnji urod od nekoliko stotina milijardi, koji bi inače izostao. Time bi so s jedne strane povećala mogućnost svakogodišnje prirodne sjetve sjemena, a s druge strane povećao prirod na plodovima i sjemenju, koji mogu poslužiti kao hrana ili krmivo. Rečeno ne možemo, doduše, potvrditi rezultatima istraživanja u samoj šumi, ali nas na to upućuju podaci dobiveni na području voćarstva. Među ostalim pokusima bila su uzeta i tri voćnjaka. U jednom voćnjaku bile su pčele smještene u njegovu sredinu, drugi je voćnjak imao najbliži pčelinjak udaljen oko 2 km, a treći oko 5 km. Svaki od tih voćnjaka davaoi je ovakav urod: prvi voćnjak davao je lijep urod redovno svake godine, urod drugog voćnjaka bio je redovno za polovicu manji od uroda prvog, dok je urod trećeg bio vrlo neredovit, t. j . samo u onim godinama, kada su razni vanjski uvjeti (kao na pr. vjetar) pogodovali oplodnji. Provedena je i druga vrst pokusa, t. j . da su pojedine grane istog stabla u doba cvjetanja bile tako zaštićene, da je bio ne moguć pristup pčela. Posljedica je bila djelomično ili potpuno pomanjkanje uroda na tim granama, dok su nezaštićene grane vrlo dobro urodile. Imajući u vidu sve koristi od pčela potrebno je, da i šumari porade na pojačanju pčelarstva. Spomenuli smo vrijednost, koju bi dobili, kada bi svaki lugar držao pčele. Tome treba da prednjači upravitelj šumarije, pa bi se kod svake šumarije mogao osnovati mali uzorni pčelinjak.* Pored toga šumar ima vrlo lijepu priliku, da se pobrine za dopunu paše pčela sadnjom i uzgojem medonosnog bilja. Ing. D. Srđić IZ NAŠEG ZAKONODAVSTVA ZAKONI, ODLUKE I RJEŠENJA IZ PODRUČJA ŠUMARSTVA OBJAVLJENI U SLUŽBENOM LISTU FNR JUGOSLAVIJE U vremenu od 1. I. do 30. VI. o. g. u Službenom listu FNR .Jugoslavije obnarodovani su slijedeći propisi, koji se odnose ili imaju vezu sa šumarstvom: 1) Uredba o osnivanju Državnog poduzeća za izvoz tehničkog drva »Jugodrvo«, Izdao Privredni savjet. — S. L. br. 3 od 8. I. 3946. Državno trgovačko poduzeće za izvoz drva, te kemijskih i tehničkih izrađevina iz drva kupuje u zemlji i izvan zemlje sve vrste tehničkog i građevnog drva, sve vrste pilanskih proizvoda, razne furnire, parkete, pokućstvo, šper-ploče, sanduke, bačve i predmete građevne stolarije, kao i tanin i proizvode suhe destilacije. Poduzeće posluje po komercijalnim načelima. Odredbe Zakona o državnom računovodstvu, kao i odredbe Zakona o radnjama, koje se odnose na obavljanje rada i na stručne organizacije, ne će se primjenjivati na ovo poduzeće. 2) Naredba o zabrani lova na visoku divljač do 31. XII. 1947. Naredbu je izdao Ministarski savjet. — S. L. br. 4 od IL I. 1946. 3) Rješenje o stavljanju pod režim planske raspodjele i potrošnje sirovih koža od zvjeradi. Rješenje je izdalo Ministarstvo trgovine i snabdjevanja. — S. L. br. 9 od 29. I. 1946. 4) Ukaz o .proglašenju državne šume »Avala« dobrom općenarodnog značaja. Izdao Prezidium Narodne skupštine FNRJ. — S. L. br. 33 od 2.S. IV. 1946. 5) Zakon o amnestiji šumskih krivica. Izdao Prezidium Narodne skupštine FNRJ. -- S. L. br. 42 od 24. V. 1946. * Ing. A. Perušić : Šuma i pčela, Zagreb 1944. (-Knjižnica Šum. sekcije DITH-a; knjiga br. 1793). " , 56 |