DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Polazeći od postavljenog osnovnog principa proizlazi, da treba sa svakom šumom gospodariti isključivo samo kao sa delom opštenarodnog šumskog fonda. Plansko rukovodstvo u šumarstvu treba da dobije.pun zamah, odbacivši krute neprimenjive teorije potrajnog gospodarenja po gospodarskim jedinicama u kraćim vremenskim periodima. Brzi tempo industrijskog razvoja i ekonomskog poleta uslovljen je na mobilizaciji sviju privrednih srestava i ekonomskih rezervi. Upravljači stare Jugoslavije, tesno povezani sa stranim kapitalom, nisu ni pomišljali da dozvole domaćoj industriji puni razvoj, već su ekonomske rezerve tj. i šumski fond stavljali u službu kapitala tudjih zemalja. Jasno je, da nova Jugoslavija, sagrađena na istinski demokratskom poretku i upravljana najboljim sinovima svojih naroda, mobilizaciju privrednih srestava i ekonomskih rezervi pa i šumskog fonda neće primenjivati za svrhe koje nisu direktno zasnovane na interesima naroda, već će tu mobilizaciju da izvrši u cilju snažne industrijalizacije i ekonomskog poleta svoje zemlje. Prema tome pravilno korišćen šumski fond biće jedan od snažnih faktora na kome se bazira izgradnja naše industrije a time u vezi i ostvarenje petogodišnjeg plana. Vodeći računa o opšte ekonomskom značaju šume ne samo u užem, nego i u širem prostornom i vremenskom okviru ,pitanje potrajnosti treba da nadje odgovor ne kroz prizmu stroge potrajnosti bilo šumskog fonda, bilo prihoda, već kroz ispunjenje neposrednih i posrednih zadataka, kojima svaka šuma, gospodarska jedinica nižeg i višeg stepena,pa i šumski fond naše zemlje treba da služi: Određivanje površina, koje treba da služe šumskoj proizvodnji (šumskog zemljišta) treba da bude zasnovano na dinamičkoj oceni proizvodne sposobnosti zemljišta, upotrebe zemljišta na najkorisniji način po narodnu privredu i po opšte interese te na oceni pravilnosti dosadanje primene izvesnog zemljišta u šumskoj proizvodnji. Prema tome, dosadanji statički način utvrđivanja zemljišta koje treba zadržati ili privesti šumskom gospodarenju, tj. određivanje t. zv. apsolutno šumskog zemljišta posmatrano kroz uski okvir lokalnih pa i regionalnih razmera, mora da ustupi svoje mesto ocenjivanju, zasnovanom, na navedenim širim i dinamičkim pogledima. Svojstva šume i šumskog zemljišta ne treba da budu samo izvor drvne m.ase, već i važan faktor vodozaštitne, poljozašt-itne, klimatske, zdravstvene, estetske i druge primene. Planom određene površine šumskog zemljišta treba trajno da daju šumske proizvode i koristi najveće efektivnosti i upotrebe u pravcu stalnog poboljšanja, povećanja i raznoobraznosti ekonomskih formi težeći ka sve novijim i savršenijim oblicima u cilju snažnog razvitka narodne privrede. Kvalitativno i kvantitativno poboljšanje šumske privrede treba da omogući puno intenziviranje šumskog gospodarstva uzgojem vrednijih tj. potrebnijih vrsta i iskorištavanjem svih proizvodnih mogućnosti. Primena ovih principa daje s jedne strane mogućnost planskog geografskog razmeštaja i obnavljanja šumskog fonda, punog iskorištavanja bioloških osobina šume, omogućava pravilno manevriranje seča uvećavajući i smanjujući ih u određenim planskim periodima skladno opštim privrednim zadacima, a sa druge strane dozvoljava elastičnu primenu novih, boljih, potrebnih i stoga odgovarajućih vrsta drveta i načina šumskog gospodarenja. 177 |