DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 56 <-- 56 --> PDF |
< Nestručnost i neznanje autor dokazuje i u poglavlju o toplotnim osobinama. Ovdje u tabeli na str. 50 odnos između srednjeg koeficijenta vodljivosti topline u smjeru vlakanaca i okomito na vlakanca t. j . broj koji nam pokazuje za koliko je puta vodljivost topline u smjeru vlakanaca veća od one u smjeru okomito na vlakanca i to u tangencijalnom smjeru opisuje potpuno besmisleno sa rječima »odnos pravaca vlakana u tang.« U poglavlju »Provodljivost elektricitete« dovoljno je za dokaz neznanja autorova navesti slijedeće: rečenicu koja u originalu glasi »Allerdings sinkt der Ohmsche Widerstand jäh mit steigendem Wassergehalt und erreicht bei ge~ sättigstem Holz asymptotisch etwa den Wert von normalen Leitungswasser« prevodi autor sa »Povećanjem vlage u drvetu opada Omov otpor t. j . drvo postaje lošiji izolator. Pri zasićenju drveta vodom Omov otpor dobiva asipmtotičnu vrednost normalne vode«. Posve je nerazumljiva rečenica »okvir testere za vađenje proba mora iznositi najmanje 7,5 jačine lista« (str. 80). Tek kada se isporedi original (Kollmann str. 227) vidi se da autor »Sägeschrank« (razvraka pile) prevodi sa »okvir testere«! Rečenica u originalu glasi »dass der Sägeschrank mindestens das 1,5 fache der Blattstärke betragen muss«. Koliko je pisac površan i nestručan vidi se iz stava u kojem tvrdi da je za bukvu najpovoljnije vrijeme za sječu mjesec juni (str. 107). Ako se opet ovaj stav kontrolira sa originalom, vidi se da je ovdje autor u citiranju nepotpun. On je naveo samo jedno (između mnogih drugih u originalu) mišljenje po pitanju upliva vremena sječe na kvalitet drveta i to mišljenje L. Hufnagl-a (Kollmann str. 287). Ovaj je citat nepotpun, ali i u ovako krnji citat uvukla se je greška jezične prirode (dürr znači suh, a ne tvrd). O usukanosti žice pisac navodi da se drvo »može uviti na desno-sunčano, ili na levo-nesunčano«. Ovdje se termin sonnig (u smjeru prividnog kretanja sunca) prevodi se sunčana usukanost, a widersonnig (u obratnom smjeru od prividnog kretanja sunca) sa nesunčana usukanost. Prikaz sušenja drveta dan je nestručno i površno. Pisac je izgleda posve slučajno izabirao pojedine stavove iz originala (Kollmann str. 100 i dalje).. Matematski izvod vrvi greškama. Bolje bi bilo, da je pisac ovaj teoretski dio izostavio, a težište prikaza prebacio na tipove sušnica i tehniku sušenja. Svoju nestručnost i neznanje pisac dokazuje´ i ovim stavom »Drvo koje dolazi u trgovinu tzv. korisno drvo anože se podeliti u dve grupe: šumsko korisno drvo je drvo koje bez obrade dospeva u trgovinu, i tehničko odnosno zanatsko drvo koje mora imati svoj određeni oblik i volumen« (str. 137). Ovome nije potreban komentar. Kod močenja drveta (bajcanja) autor se opet zapleo u besmislene reče nice. Evo samo jedne »Većina ovih lužina je na bazi kiselina ...« (str. 150). Evo još nekoliko grešaka: specifična težina čumura iznosi 0,47—0,57 (meki čumur), preko 1,4 spec, težine je tvrdi čumur (str. 155); kod četinjara na temperaturi od 98 do 103°C fermentiraju već i terpeni (str. 159); iz bukovoga tera se dobij a daljnjom destilacijom kreozot, mazivna ulja i laki terni fer menti, koji dolaze u trgovinu kao benzin (str. 160); čađ je prljavi ugljenik (str. 61) i t. d. U poglavlju »Mehanička obrada drveta« (str. 161—166) autor je uvrstio neke bilješke o »drvenoj masi, drvnim strugotinama, brašnu od drveta, bez šumnoj kaldrmi, nosiocu mase za paljenje (običnim jezikom: žižice), drvenim ekserčićima, drvenom tkivu i veštačkom drvu«. To je po autoru cijelo po dručje mehaničke obrade drveta/ Ovo je poglavlje dokaz da autor nema pojma o mehaničkoj obradi drveta. U ovom poglavlju autor nam otkriva među ostalim, da se drvna masa (drvenjača) upotrebljava i za koture ispod pivskih flaša i čaša, da se bezsumna kaldrma izrađuje i iz drveta pičpi, Sessow pine i t. d.« (str. 164), da se drvca za šibice izrađuju iz jasenovine i bukovine (str. 439 |