DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 45 <-- 45 --> PDF |
3. Da se upotrebi jeftinija i po mogućstvu brza metoda. 4. Da se provedu paralelna proučavanja između tehnike smolarenja koja je u primeni i odnosnih kvaliteta smole. 5." Da se zatim prouče fizičko-tehnička svojstva raznih pročišćenih smola, te upotreba istih. U ovom prikazu zadržaćemo se na radovima oko prečišćavanja smola, koje smo izveli ove godine od sakupljenih smola u toku kampanje 1947 i 1948 godine. Važno je bilo da se sa terena dobiju što je god moguće čistije smole sa što većim sadržajem terpentinskog ulja, što sve olakšava prečišćavanje. Pc navodima Vasečkina (SSSR) smola belog bora vrlo brzo izhlapljuje, odnosno gubi terpentinsko ulje, tako da se već za 3 do 6 dana procenat terpentinskog ulja smanjuje od 36% na 16—20%. Na taj način, ako je smola starijeg porekla, postaje gušća, lako» se kristalizuje i za filtrovanje skoro i ne dolazi u obzir. Ove činjenice uticale su i na naše oglede sa smolom belog bora i pored toga što se nastojalo da vremenski razmak ne bude veći od 10 dana od sakupljanja smole do momenta pročišćavanja. Ishlapljivanje je izrazito, te smatramo da će se kod filtrovanja smola belog bora teško moći dobiti relativno veća količina tečnog terpentina. Sa druge strane smola crnog bora i molike mnogo se bolje filtruje, jer je ishlapljivanje terpentinskog ulja manje i sporije, te se procentualno može dobiti veća količina filtrovane smole. Za filtrovanje je uzeta smola belog i crnog bora, te molike sa područja morihovsko-roždenskih šuma, Kapine i Pelistera, Procenat nečistoća smole se kretao između 4 do 6%, a sastoji se od iverja, kore, lišća, iglica, insekata, prašine, peska i slobodne nevezane (atmosferke) vode. Procenat nečistoće ovisan je od tehnike smolarenja i u koliko je ona bolja i savremenija, procenat nečistoća je manji. Ako je smolarenje primitivnije (radi se bez poklopca i slično) procenat nečistoće može se popeti do 12%, a čak i više. Procenat nečistoće je važan za tehniku filtrovanja i o njemu se mora voditi računa. Filtrovanje je izvođeno po sledećem redu i sa sledećim sredstvima: Da bi se smola staložila držana je 12 do 15 dana u limenim kantama sadržaja do 20 kg sirove smole. Poklopac na kanti hermetički se zatvarao tako da je pristup vazduha sveden na minimum. Na taj je način prostor iznad smole u sudu bio zasićen parom terpentinskog ulja i ova je sprečavala da smola i nadalje ishlapljuje. Prema različitim specifičnim težinama u sudu su se formirali slojevi tako da se može razlikovati: 1. Donji sloj, koji se sastoji od gušćeg dela smole siromašnije u terpentinskom ulju (do 18%) imade izvestan sadržaj prašine i peska koji se sa smolom talože na dnu suda. Ovaj deo je uglavnom kristalizovan ili jako podložan kristalizaciji. Boje je beličaste do bledo žućkaste. 2. Srednji sloj, koji je tečniji od donjeg sloja, bogatiji u terpentinskom ulju (do 25%) i nema krute smole u grumuljicama. U gornjem delu pomesan je ovaj sloj sa težim organskim primesama (insekti, iverje i dr.). Boje je bledo žućkaste, koja je prema gore izrazito žućkasta. 43 |