DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1949 str. 32 <-- 32 --> PDF |
/ Na strmim stranama naročito vjetru izvrgnutim (gravitacija moru) suhim i plićim tlima razvoj sastojine redovito zadrži samo čistu bukovu sastojinu (A) koja prelazi u mješovitu bukvu i jelu (C) da se opet ponovno vrati u čistu bukovu sastojinu (A). Dakle manjka faza čiste jelove sastojine sa pojedinačnim bukovim stablima (B). Što je jače zadiranje čovjeka u šumu to se brže odvija razvoj neke šume, pa je prema tome razvoj prašume sporiji nego njegovane šume. Prema prednjem možemo stvoriti zaključak da je u višim, te u sušim predjelima u razvoju dominantna bukva, a u nižim i svježim jela. Ostale listače, koje u manjim količinama dolaze u prebornim šumama, gorski javor, gorski brijest i bijeli jasen potpuno se podudaraju u razvoju sastojine sa bukvom dok se smreka podudara sa jelom. Bijeli i crni bor, unošenjem u sastojine ü raznim periodama razvoja pokazuje dobre uspjehe što je njihova velika prednost, ali je ipak uspjeh najbolji u periodu jele. Bonitet tla ovisan je uglavnom od kemijskih i fizikalnih svojstava tla. Izmjenom vrsta drveća bonitet se procjenjuje uvijek za onu vrstu, koja dominira; on je manje ili više konstantan. Ipak mogu pozitivni ili negativni uzgojni momenti promijeniti bonitet. Prekomjernom sječom može se ranije šumsko tlo boljeg boniteta provesti u bujadnicu ili vrštinu nižeg boniteta, a isto se tako može loši bonitet pošumljavanjem dići u viši. II. Sadanje stanje šuma kao posljedica dosadanjeg gospodarenja Točno utvrđivanje sadanjeg stanja razvoja sastojine prigodom svih radova u šumi kao i kod uređivanja tih šuma, cd najveće je važnosti za određivanje smjernica za buduće gospodarenje. Sadanje stanje sastojine jest s jedne strane rezultat dosadašnjeg gospodarenja, a s druge strane služi kao temelj za određivanje daljnjih radova. Do sada se u mnogo slučajeva razmatrala u glavnom samo sastojina ,a o razvoju te sastojine i usko s time vezanom razvoju tla, nije se uvijek vodila dovoljna briga. Uređivanje naših planinskih prebornih šuma, sa nedovoljnim poznavanjem razvoja sastojine i tla, uz koje je Vezana izmjena vrste, neće dati one smjernice budućem uzgoju šuma, koji je potreban, da se postignu najbolje i najvrjednije sastojine. Najljepši primjer jednog neuspjelog šumsko-urfgojnig rada uslijed nepoznavanja razvoja sastojine jest sjetva smrekovog sjemena u šumama bivšeg veleposjeda Thurn-Taxis na Platku. Tu je zasijano, po tadanjoj upravi, smrekovog sjemena na stotine hektara, a uspjelo se održati tek nekoliko biljaka. Grješka je bila u tome što je sjetva obavljana prerano pod bukovu sastojinu, koja nije bila pripremljena da. primi to sjeme, dok bi danas (poslije 60 godina) taj rad u cjelosti uspio. III. Određivanje smjernica budućeg gospodarenja u prebornim šumama Prigodotm uređivanja prebornih šuma i određivanja glavnih smjernica uzgoja tih šuma, moramo razlikovati dva glavna principa. Jedan je princip uzgoj najvrijednijih drvnih masa, a drugi je princip najboljeg prirodnog pomlađenja šume. Ta se dva principa u prebornoj šumi vrlo rijetko podu 286 |