DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Svi učesnici pokazali su veliki interes za naša istraživanja i znatno su pridonijeli tome, da se je mogao obaviti tako opsežan rad u razmjerno kratko vrijeme. Zato im kao voda naučne ekspedicije i ovom prilikom srdačno zahvaljujem. Organizacija opskrbe i p revoza. Najteže pitanje naših istraživanja bila je organizacija opskrbe i prevoza. U to je uloženo mnogo truda, ali je stvar ipak zapinjala. Ima tome mnogo razloga: udaljenost od opskrbnih baza, nestašica radne snage, a naročito nedostatak stalnog prevoznog sredstva. Glavna opskrbna baza bila je Crni Lug i kraće vrijeme Gerovo, gdje nam je susretijivošću šumskih radilišta billo omogućeno opskrbljivanje. Ipak nas nisu mogla ova radilišta opskrbiti suhom terenskom hranom, pa su pojedine skupine, koje su radile unutar planinskih masiva, udaljeno od opskrbne baze, zapadale često u kritično stanje, s tim više, što je i doprema vode bila vrlo otežana. Prigodom ekskurzija god. Ii948. i u jesen god. 1949. brinuli su se za opskrbu sami članovi ekipe (Marti n R o žmani i Zolta n Ma tan), dok je za trajanja srpanjske ekskurzije god. 1949., u kojoj je sudjelovalo stalno preko 25 ljudi, tu zadaću preuzeo ing. Stank o Cvek. Poteškoće su ipak bile vrlo veilike, pa je i sam direktor Instituta za pošumijivanje i melioraciju Krša u Splitu ing. Augus t Horva t osobno doputovao na teren i uložio sve napore, da se stanje popravi. Stvar se vidno poboljšala, kad nam je Ministarstvo šumarstva NR Hrvatske stavilo na raspolaganje auto. Najveću pomoć u našem opskrbljivanju iskazao nam je naš stalni saradnik J M a ti ja Gašpara c iz Bijele Vodice pod Rismja.ko.rrt; on je sudjelovao na svim radovima. Kad smo završili središnji, teško pristupni dio Risnjaka i Snježnika i prešli na niže vrhove, koji su ispresjecani cestama i putovima, odvijao se posao mnogo lakše. Ali baš sada se pokazala nužnost stalnog prevoznog sredstva. Dok smo imali na raspolaganje auto (dip) svršavali smo dnevno dosta lako velike površine, a bila je i opskrba donekle regulirana. Čim smo ostali bez prevoznog sredstva, iskusili smo ponovno sve tegobe pokretanja i opskrbljivanja iz udaljenih baza. Izuzevši livadarsku skupinu, koja je radila uglavnom u blizini naselja, stanovao je najveći dio učesnika u šatorima. Lovačka baraka na Smrekovcu, koju smo u ljetu god. 1948. popravili, izgorila je nesretnim slučajem nakon našeg odlaska. Jedino kasnije, kad smo obrađivali obronke prema Primorju, mogli smo se smjestiti u šumarskoj kući na Gornjem Jelenju. II. Metodika rada U našim istraživanjima Gorskog Kotara polazili smo od jasno omeđe,nih biljnih zajednica (fitocenoza). Na te jasno omeđene i floristički karakterizirane zajednice primijenjena su sva druga istraživanja. Naše biljne zajednice nisu shvaćene na temelju dominiranja neke vrste, već na sastavu sviju vrsta, u prvom redu onih, koje su na zajednicu vezane. Kad se radi a šumama, mogao bi tkogod zaključiti, da je najispravnije, da se šumske zajednice osnivaju na vrsti drveća. Prema tomu trebalo bi postaviti neke cjeline na temelju pretezanja bukve, jele, smreke ili javora. Ipak pomno promatranje pokazuje, da takvi tipovi šuma, koje bismo postavili na temelju vrsta drveta, ne mogu podnijeti naučnu kritiku. Životna amplituda pojedine vrste drveta može biti široka. Drvo živi često 101 2 |