DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1950 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Da bi se postigli postavljeni zadaci iskopani su brojni profili na plohama, koje su bile prije botanički točno proučene. Može se reći, da je gotovo bez iznimke prethodila botanička snimka sastojme pedološkim istraživanjima. U svemu je iskopano 80 profila iz 15 različitih zajednica, od toga 7 šumskih i 8 livadnih. U svakoj pedološkoj jami izvršen je detaljan opis stratigrafije profila i uzeti su uzorci za mehaničku i kemičku analizu. Takvih uzoraka sabrano je preko 200. Osim toga sabran je izvjestan broj uzoraka i za fizikalnu analizu tala. Uzorci su uzimani iz najtipičnijih sastojina, ali i iz prelaza, koji su naročito važni u singenetskom pogledu. Sabrani uzorci podvrgnuti su detaljnom istraživanju u laboratoriju. O rezultatima laboratorijskih istraživanja šumskih tala saopćuje Zl a tk o Gračani n slijedeće: »Dosadašnja laboratorijska istraživanja imala su za svrhu da odrede tipska svojstva pojedinih profila kako bi ih se moglo svrstati u sistematske jedinice, tipove i podtipove. Istraživan je aktivni i supstitucijski aciditet, mehanički sastav, sadržaj i karakter humusa, sadržaj dušika, strukturna svojstva, sadržaj vapna, stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama i dr. Rezultati dosadašnjih istraživanja jasno pokazuju, da postoji pravilnost u odnosima tla i biljnog pokrova. Utvrđeno je na pr., da u gorskoj zoni, koja sačinjava pretežni dio Gorskoga Kotara zauzima Ableto-Blechnetum jako podzolirana tla razvijena na permokarbonskim naslagama, sastavljenim pretežno iz permokarbonskog pješčara. Samo iznimno javlja se i povrh vapnenaca i to samo tamo, gdje je konfiguracija terena omogućila stvaranje deblje naslage tla. Reakcija ovih tala jako je kisela, a adsorpcijski kompleks nezasićen. Najkiselija je reakcija površinskog horizonta, ali je i reakcija dubljih horizonata također kisela. Humus je jako kiseo, a vapna ne sadrže ova tla. Druga šumska zajednica gorske zone, Piceetum montanum, zauzima također podzolasta tla kisele reakcije i nezasićenog adsorpcijskog kompleksa kao i Abieto-Blechnetum. Ipak je njeno raširen je u Gorskom Kotaru znatno manje, jer je vezana na ravne doline i specifične mikroklimatske prilike. Naprotiv zaprema Fagetum abietetosum plitka skeletna ili skeletoidna tla razvijena na tvrdim vapnencima i dolomitima. I u ovim tlima zbivaju se — u skladu s klimatskim prilikama — procesi podzolizacije. Ipak ovdje ne dolazi do tvorbe neprekinutog A2 horizonta, već je taj sloj prekinut skeletom vapnenca ili dolomita, koji se iako slabo, ipak troši i time u svojoj neposrednoj blizini stvara zapreku brzom djelovanju podzologenetskih faktora. Reakcija površinskog sloja slabo je kisela, neutralna ili slabo alkalična, a u dubljim slojevima je alkalična. Humus je redovito slabo kiseo do kiseo, kalcij ski karbonat je prisutan u skeletu i u sitnici uz skelet. Sitnica površinskih horizonata sadrži malo karbonata ili ih nema. Daljni razvitak tla zavisi o smještaju skeleta, o dubljim tla i o nekim drugim faktorima. Na dubljem profilu pojavljuju se acidofilni elementi i to najprije oni, koji se plitko zakorjenjuju. U predplaninskoj zoni zaprema Fagetum subalpinum tla, koja u gorskoj zoni odgovaraju šumi Fagetum abietetosum. 109 |